

Rat u Ukrajini
Ukrajinski roboti-ubice seju strah među ruskim trupama
Od ruskih ratnih zarobljenika Ukrajinci su doznali da njihov neprijatelj naziva ove robote - „tiha smrt“. Svaki od kojih nosi veliku količinu eksploziva na šasiji sa četiri točka




Ubistvo američkog influensera Čarlija Kirka, poster-boja desnice i Trampovog pokreta, teško je razumeti ako se ne razume koliki uticaj je taj mladi čovek ostvarivao kroz društvene mreže i svoju organizaciju. Svet je to u kojem se prepliću politika, algoritmi i zakulisni interesi.
Malo ko kod nas zna tu političku scenu i američku internet-kulturu kao politikolog Aleksandar Kokotović. Sa njim sam razgovarao za Međuvreme.
Šta je činilo Kirka uspešnim, ako je to prava reč… svakako popularnim i uticajnim?
Aleksandar Kokotović: Na Kirkov uspon i uticaj su značajno uticali zeitgeist u kom su se politička scena i društvo nalazili kada je Kirk postajao učesnik na toj sceni kao i njegov kapacitet da izgradi organizaciju.
Počeo je da radi na osnivanju organizacije Turning Point 2012. godine i nakon povezivanja sa donatorima, dakle u godini u kojoj će Barak Obama lako pobediti Mita Romnija na izborima. Dolazi u specifičnom momentu na američkim kampusima gde se veliki deo političkog života i organizovanja događa. Nakon invazije na Irak i predsednika Buša, popularnost konzervativnih organizacija na kampusima bila je na istorijskom minimumu. Socijalni konzervativci su izgubili celu generaciju, Demokrate lako pobeđivale, a desnica uveliko gubila kulturni rat.
Kirk je uskočio u tu prazninu?
Da, ali je prepoznao i tadašnja dešavanja u onlajn kulturi, daleko od mejnstrima. Paralelno sa početkom uspona „woke kulture“, rađao se konzervativni odgovor na to, poznat kao „alt-right“, sa nizom reakcionarnih ideja uz redovno koketiranje sa fašizmom i rasizmom.
U tim godinama, Kirk je gradio grupu koja nekada otvoreno koketira sa tim idejama, ali ipak teži modernom načinu da se mladoj publici prenesu ideje koje su bile mejnstrim američke desnice kroz dobar deo dvadesetog veka.
Tako je Kirk bio relevantan već u prvom mandatu Donalda Trampa, a tu poziciju je učvrstio jasnim svrstavanjem uz Trampa nakon 6. januara i upada u Kapitol, onda kada je značajan deo desnice pokušao da se udalji od Trampa. Kirk je u drugom Trampovom mandatu trebalo da uživa plodove.
Može li da se kvantifikuje koliko su Kirk i slični doprineli pobedama Trampa?
Doprinos Kirka i organizacije Turning Point je bitan, neki kažu i ključan u državama poput Arizone i Pensilvanije. Osim što je išao na kampus ture koje su generisale više od dve milijarde pregleda na društvenim medijima, organizacija je prikupljala glasove, sve sa ciljem da mladi konzervativci pomognu Trampu da pobedi.
On je bio spretan debater, išao među neistomišljenike… ali nije baš zabeleženo da je neko njega u nešto ubedio?
Mislim da je sebe video više kao prosvetitelja. Ideje koje je zastupao su često bile takve da promena mišljenja ne bi bila dobrodošla ni među onima koji te debate prate.
Ubica u ovom slučaju dođe kao anonimni tviteraš koji skriven istovari jed na nekog ko se ipak pojavljuje u javnosti imenom i prezimenom. Grešim li?
I dalje imamo malo informacija o ubici i motivima i teško je mnogo reći. Sigurno je da će ova kulminacija uticati značajno na diskurs u političkim i društvenim podelama u SAD. Niko ne može da pretpostavi razvoj te društvene krize, ali niko više ne može da se pretvara da ona ne postoji.
Mogu li po uticaju mreža i influensera na politiku, i po oštrini podela, da se povuku paralele sa Srbijom?
Po uticaju mreža i oštrini podela svakako postoje paralele. Kad pričamo o influenserima u politici, ipak su razlike značajne. Čarli Kirk je vršio uticaj kroz javni prostor, na kampusima, republikanskim kongresima, među donatorima, radikalnim hrišćanima i delu rasističke desnice. On je razumeo kako da iskoristi sve što mreže nude. Većina onlajn influensera u SAD nisu ni blizu takvog uticaja, u Srbiji još manje.


Od ruskih ratnih zarobljenika Ukrajinci su doznali da njihov neprijatelj naziva ove robote - „tiha smrt“. Svaki od kojih nosi veliku količinu eksploziva na šasiji sa četiri točka


Rumunski ekstremni desničari beleže nagli rast u anketama


Ruski dron lansiran na Ukrajinu srušio se na stambenu zgradu u Rumuniji. Bukurešt traži od NATO-a hitnu isporuku savremenih antiraketnih sistema


Francuski parlament doneo je jednoglasnu odluku kojom se van snage stavlja zakon iz 1685. o robovlasništvu, iako je ropstvo formalno ukinuto još 1848. godine


Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran su postigli sporazum, koji američki predsednik Donald Tramp još nije odobrio, preneo je Aksios pozivajući se na neimenovane izvore. Oružani sukob se, međutim, nastavlja naizmeničnim napadima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve