img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Arheologija

Crkva cara Dušana na Dvorinama

25. jun 2025, 15:14 Maja Miljević Đajić
Foto: Narodni muzej Aranđelovac
DVOR POSLEDNJEG SRPSKOG DESPOTA: Lokalitet Dvorine
Copied

Kako su arheolozi, tražeći na lokalitetu Dvorine kuću poslednjeg srpskog despota, otkrili crkvu cara Dušana koja po dimenzijama i freskama prevazilazi vladarske zadužbine tog vremena

U Dvorinama, podno planine Venčac, u selu Banja kod Aranđelovca, tragajući za dvorom poslednjeg srpskog despota Pavla Bakića, arheolozi su naišli na nešto potpuno neočekivano i značajnije.

Naime, 2011. godine pronašli su veliku crkvu iz sredine 14. veka čiji je ktitor gotovo sigurno bio car Stefan Dušan. Zato je prošle godine arheološki lokalitet Dvorine dobio status nepokretnog kulturnog dobra, kao arheološko nalazište od izuzetnog značaja. Nedavno je u Narodnom muzeju u Aranđelovcu prikazana izložba “Dvorine ‒ na severu srpskog carstva”, na kojoj su prikazane freske skinute sa zidova crkve. Ove godine su u planu dalja istraživanja i konzervacija crkve.

O ovoj crkvi nema ni reči u pisanim izvorima, što je veoma neobično imajući u vidu njenu veličinu i lepotu. Crkva je monumentalna, dugačka je 27 a široka 14 metara, pa po dimenzijama, načinu gradnje i ukrašavanju, prevazilazi vladarske zadužbine tog vremena.

Nije jasno zašto je podignuta tako daleko na severu, blizu tadašnje srpsko-ugarske granice. Arheolozi pretpostavljaju da je u drugoj polovini 14. veka kad je Beograd bio pod mađarskom upravom, ova crkva bila sedište beogradske mitropolije ili neke novoosnovane eparhije na severu.

Arheološkinja Anastasija Stojanović iz Narodnog muzeja u Aranđelovcu objašnjava da je “crkva na Dvorinama zapravo na dobrom mestu s obzirom da se nalazi pored puta koji od Beograda vodi ka Rudniku, bitnom srednjovekovnom gradu. Osim toga, nalazi se na planini Venčac, bogatoj mermerom i kamenom koji je korišćen pri njenoj izgradnji. Gubitkom Beograda, izgubljeno je i sedište mitropolije na severu srpske države, tako je mitropolija bez problema mogla da se prenese na Dvorine”.

Građena je u srpsko-vizantijskom stilu, što je karakteristično za prostor Makedonije i Kosova i Metohije – sličnosti je moguće naći kod Svetih Arhanđela kod Prizrena, Svetog Nikole Dabardskog i Matejči kod Kumanova. Prema arheolozima, to je najsevernija crkva vardarske škole arhitekture u srednjovekovnoj Srbiji. U njenoj osnovi upisan je razvijeni krst, koji čine slobodno zidani stubovi na kojima se nalazila kupola iznad centralnog dela naosa.

Crkva je izgrađena veoma kvalitetno, uz korišćenje lomljenog kamena, opeke i tesanika sige, koji su u vidu velikih ploča upotrebljeni i za oplatu unutrašnjih zidova naosa i oltara, nakon čega su omalterisani. Značajan deo opeke je kasnoantički i korišćen je sekundarno. Na osnovu nekoliko pečata sa opeke, zna se da potiče iz radionice iz Viminacijuma. Pronađen je i deo rimskog natpisa uzidan u crkvu, koji ukazuje da je za izgradnju crkve korišćen sekundarni materijal sa neke kasnoantičke ruševine u blizini, što je verovatno bila Gradina na vrhu Venčaca.

Zidno slikarstvo je izuzetno i moguće ga je porediti sa onim u Gračanici. Freske u oltaru i naosu prikazane su u najboljem umetničkom stilu tog vremena. Posebno se izdvajaju freske sa predstavama lica i ćiriličnim slovima. Zidovi priprate nisu bili ni oslikani niti omalterisani iznutra, pa je moguće da crkva nikada nije bila završena. Nakon što je gradnja obustavljena, crkva je korišćena kao groblje, a nekropola se razvijala i sa svih strana oko crkve.

Već u prvoj polovini 15. veka crkva je napuštena i korišćena je za sahranjivanje, a delimično je oštećena i srušena nakon 1451. godine u vreme Turaka. “Pretpostavlja se da su u napuštenoj crkvi neko kraće vreme boravile vojne jedinice iza kojih je ostalo dosta životinjskih kostiju u vatrištima, a u sloju pepela u priprati nađeni su vrhovu strela i konjska oprema. Ovaj sloj se vezuje za vreme kad je crkva bila napuštena, a datuje se pomoću nađenog novca Mehmeda Osvajača u drugu polovinu 15. veka. Najverovatnije je u pitanju vreme pada srpske despotovine 1459. godine i nadiranja Turaka ka Smederevu”, ističe arheološkinja Anastasija Stojanović.

Nakon što je napuštena, korišćena je za sahranjivanje sve do sredine 19. veka. Otkrivene su zidane grobnice sa bogatijim nalazima, koje svedoče da su u prvim vekovima turske uprave ovde boravile značajnije ličnosti. Otkriveno je i nekoliko nadgrobnih ploča od mermera iz druge polovine 14. veka, koje se razlikuju po obliku i veličini, klesane od lokalnog mermera iz klesarskih radionica koje se vezuju za majdan kvalitetnog mermera na planini Venčac. Najčešće su polirane na spoljnim površinama. “Na osnovu bogatog grobnog inventara, pojedini grobovi mogu se pripisati vlasteli, nađeni su nakit i očuvani delovi skupocenih tkanina, a pre svega i na osnovu natpisa na nadgrobnim pločama”, objašnjava Anastasija Stojanović.

U grobovima su pronađeni sitni predmeti, keramičke posude, novac i nakit. Ističe se letački dukat, kakav nije do sada pronađen na teritoriji srednjovekovne Srbije, kao i pozlaćeni prsten, za koji se veruje da je pripadao Bogdanu, ocu Pavla Bakića. On je bio bogato sahranjen u odeždi, protkanoj zlatnim nitima. Pavle je bio izuzetno bogat i držao je oko 50 sela oko Venčaca. Izuzetni nalaz jesu dva nadgrobnika sa natpisom, što se u srednjovekovnoj arheologiji ne sreću često, a koji nam kazuju ko je sahranjeni pokojnik. Uglavnom je reč o bitnijim osobama i onim ljudima koji su imali novca da plate da se njihovo ime ili natpis uklešu. Prva nadgrobna ploča nalazi se zapadno od priprate, a na njoj je uklesano samo “PETR”. Verovatno je reč o imenu pokojnika. Druga ploča uz severni zid priprate imala je duži natpis, u tri reda: “Tu leži B(V) ratislav Bolić čovek Lazarev”. Prvo slovo njegovog imena nije baš najjasnije. Pretpostavlja se da je bio u službi kneza Lazara.

Severozapadno od crkve arheolozi su počeli da istražuju građevinu koja je imala prizemni deo i gornji sprat. Pretpostavlja se da je to bio dvor despota Pavla Bakića, onaj s početka teksta, zahvaljujući kome je nađena Dušanova crkva. Inače, Bakićeve dvore prvi je zabeležio Vuk Stefanović Karadžić, zatim đeneral Jovan Mišković, putopisac Feliks Kanic i Borivoje Drobnjaković. Sačuvan je samo podrumski deo, jer su meštani uzimali građevinski materijal. U zidovima su ugrađivani nadgrobni spomenici, isti oni kao što su pronađeni na srednjovekovnom groblju oko crkve, odakle verovatno potiču. Na osnovu preliminarnih datovanja nalaza iz vremena poslednjeg korišćenja objekta, može se pripisati kraju srednjovekovnog perioda ili ranom turskom periodu. Starija faza izgradnje je verovatno srednjovekovna, te se može povezati sa gradnjom crkve, smatraju arheolozi.

Otkriće Dušanove crkve u Dvorinama smatra se velikim i važnim za istoriju i umetnost. Takođe ukazuje i dokazuje moć arheološkog istraživanja da otkrije nešto o čemu nema nikakvog traga. Važno je i za ovaj kraj, jer svedoči o njegovoj bogatoj istoriji i dozvoljava mogućnost da se Dvorine nađu na turističkoj mapi opštine Aranđelovac.

Tagovi:

Aranđelovac Planina Venčac Arheološka nalazišta
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Povodom izložbe

15.jul 2026. Vojislava Crnjanski Spasojević

Jergovićev orah i minđuše Slavenke Drakulić

Četrdesetak umetnika, novinara i aktivista doniralo je po jedan predmet i sećanje koje budi, a vezuje ih za devedesete. Tako je nastala izložba Devedesete, lično

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure