

Venecuela zemljotres
Zemljotres u Venecueli: Desetine hiljada ljudi vodi se kao nestalo
Američki geološki zavod procenjuje da postoji značajna verovatnoća da će broj žrtava nastaviti da raste




Plastične flaše sada imaju pričvršćeni čep – tako je smislila Evropska unija. Taj čep mnogo nervira potrošače, a i nema baš dokaza da je problem ikad postojao…
Od prošlog leta u EU je obavezno da čepovi budu pričvršćeni uz plastičnu flašu. Ali i godinu dana nakon uvođenja, mnogi evropski potrošači mrze te čepove, uvereni da su tako glupu ideju mogle da smisle samo preplaćene evropske birokrate.
Podloga je, doduše, naučna studija po narudžbi Brisela. Tvrdilo se tu da 1,3 milijarde čepova opterećuju životnu sredinu, samo ti nesrećni čepovi navodno čine 13 odsto plastičnog otpada u našim morima, piše DW.
Niko ih ne vidi jer – potonu. Ekolozi su odmah digli galamu, pa su proizvođači morali da menjaju mašine i sada prave čepove koji su povezani sa plastičnom bocom.
I tako su novi čepovi stigli u evropske prodavnice, a ogromna većina potrošača ih je mrzela od prvog dana. Gotovo dve trećine ispitanih smatra da je zbog njih teže piti, pokazuje studija Instituta za tržišne odluke iz Nirnberga (NIM).
Potrošači često zameraju i da takozvani „tethered caps“ smetaju pri točenju i da se loše zatvaraju. I sokovi i mleko u tetrapaku sad imaju takve čepove, iako je to prava zavrzlama. Jer, da li je tetrapak PVC ili papirni otpad?
Papir to više nikad neće biti jer ima previše plastike, ali ni plastika se ne može koristiti jer ima previše papira. Dakle – tek sad je to čisto smeće.
Većinu nervira
NIM je u maju reprezentativno ispitao oko hiljadu ljudi uzrasta od 18 do 74 godine. Rezultat: samo 12 odsto nema problema sa novim čepovima. Čak 63 odsto ispitanih smatra ih nepraktičnijim od uobičajenih zatvarača.
„Trajno pričvršćeni čepovi na flašama nemaju baš mnogo pristalica u Nemačkoj“, kaže Matijas Unfrid, rukovodilac Odeljenja za istraživanje ponašanja pri NIM-u.
Doduše, trećina ispitanika nekako veruje da novi čepovi doprinose zaštiti životne sredine, a tu nešto malo prednjače uobičajeni zagovornici „prirodnog života“ svake vrste: mladi, roditelji i drugi ekološki osvešćeni potrošači.
Uprkos kritikama, potrošači su se umorili od pisanja žalbi protiv takve odluke Brisela: Nemačko udruženje proizvođača mineralne vode (VDM) kaže kako polako prestaje bujica ljutitih pisama, iako se ponašanje potrošača nije bitno promenilo.
Problem nije ni postojao
Dvadeset odsto potrošača tvrdi da radije kupuje napitke u staklenoj flaši gde čep nije pričvršćen.
Ali kupuje se i dalje: „Masovniji bojkot nije na vidiku“, kaže stručnjak Unfrid. „Koliko god da se ljudi ljutili zbog čepova – izgleda da su se Nemci uglavnom ipak navikli.“
No uprkos apokaliptičnim tvrdnjama o štetnosti „slobodnih“ čepova za životnu sredinu, institut iz Nirnberga tvrdi kako se Brisel prihvatio rešavanja problema „koji zapravo nije ni postojao“, kaže portparolka NIM-a.
Jer, u Nemačkoj se i ranije sa čepom vraćalo preko 99 odsto plastičnih flaša.
Barem kad je reč o Nemačkoj, u prvim danima rada aparata za prikupljanje plastične ambalaže je na njima čak pisalo i upozorenje da se u aparat ne ubacuju flaše sa zatvorenim čepom.
Razlog je jednostavan: zatvorena prazna flaša može da izdrži pritisak od više kilograma, hiljade njih na deponiji izdržaće i težinu višespratnice – iako su napunjene vazduhom.
Danas je to drugačije: može i zatvorena flaša! Jer aparat je odmah buši šiljcima tako da je sasvim svejedno ima li flaša čep ili ne.
Čarolija statističkog „uspeha“
U Briselu kažu da su novi čepovi veliki uspeh!
Ali novinari WDR u naučnoj emisiji Quarks otkrili su gde se zapravo krije taj „uspeh“ evropske uredbe o čepovima pričvršćenim za flašu. Nisu, doduše, našli nikakav dokaz da su čepovi ikad predstavljali neki ozbiljniji problem, ali su ipak došli do zaključka da je Brisel uspeo da prepolovi količinu otpada od plastičnih flaša.
Kako? Na pravi evrobirokratski način: plastična flaša i plastični čep su dva komada plastičnog otpada. Plastična flaša sa pričvršćenim čepom je jedan komad plastičnog otpada – dakle, upola manje. Molim lepo.


Američki geološki zavod procenjuje da postoji značajna verovatnoća da će broj žrtava nastaviti da raste


Kanabis je i dalje najzastupljenija droga, sa procenjenih 256 miliona korisnika, a slede opioidi sa 63 miliona, amfetamini sa 32 miliona, kokain sa 25 miliona i ekstazi sa 21 milion korisnika


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve