

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Živo je u Vatikanu gde se raspravlja, nagovara, navija za ovog ili onog kardinala
U sredu, 6. maja, počinje konklava koja će odabrati papu. Poznavaoci misle da će kurs pokojnog pape Franje biti nastavljen.
To je konklava superlativa. U njoj će učestvovati više kardinala Katoličke crkve nego na bilo kojim prethodnim izborima novog pape. Oni će se useliti u Sikstinsku kapelu u Vatikanu. Očekuje se učešće 133 kardinala, piše Dojče vele.
To podrazumeva savetovanja iza zatvorenih vrata i boravak u skromnim odajama – sve dok se ne postigne dvotrećinska većina potrebna za izbor novog crkvenog poglavara.
Biće postignut i još jedan rekord jer kardinali dolaze iz 71 zemlje. Na poslednjem izboru novog pape 2013. godine bilo je zastupljeno 48 zemalja, a na onima 2005. godine 52 države.
Papa Franja, koji je preminuo na Uskršnji ponedeljak u 88. godini, dvanaest godina je radio na tome da Katolička crkva sa sadašnjih 1,4 milijarde članova postane globalna crkva i da ukine njenu koncentraciju na Evropu.
Ali šta to znači za savetovanja koja se trenutno odvijaju u takozvanoj predkonklavi i za naredne dane u Sikstinskoj kapeli? „Ishod izbora danas je teže predvideti jer je sastav kolegijuma kardinala nacionalno i kulturno raznovrsniji“, rekao je za DW istoričar Jerg Ernesti, stručnjak za Vatikan.
Imena, opklade, spekulacije
Uprkos tome, na dan smrti pape Franje se u mnogim medijima postavljalo pitanje: „Ko će biti sledeći?“ Brzo su se u opticaju pojavila različita imena. Ulozi na kladionicama rastu, spekulacija je sve više.
Francuski katolički dnevni list Lakroa, koji nije u vlasništvu Francuske biskupske konferencije, objavio je na društvenoj mreži: „Zašto Lakroa ne govori o ‘kandidatima’ koji bi mogli naslediti papu Franju“.
U objavi se ističe da je za to pogodan svaki kardinal, a da je „debata o favoritima sport vatikanista“, papskih izveštača. Ipak, list je predstavio one koje smatra najvažnijim kardinalima iz Azije ili Afrike i naveo kriterijume.
Crkveni istoričar Ernesti smatra da nije odlučujuća činjenica da je oko 80 odsto kardinala s pravom glasa imenovao Franja. Ishod je, smatra, još neizvestan.
Postoji „previše dobrih kandidata koji dolaze u obzir za tu dužnost“. On smatra da je temeljni smisao da „reforme koje je započeo Franja idu dalje“. Ne vidi nikakve naznake „da postoji želja za preokretom“.
Mnogo je kriterijuma za izbor
Koliko je kompleksan izbor pape, koliko su različiti kandidati? Ima li kandidat više iskustva u pastoralnom radu ili u crkvenom menadžmentu? Dolazi li iz razvijene zemlje ili zemlje u razvoju? Koju teološku orijentaciju ima? Kako se izjašnjava o odnosu Crkve prema homoseksualcima?
Većina kardinala danas dolazi iz drugih delova sveta, a ne više iz Evrope, objašnjava Ernesti. Opšte kongregacije, na kojima učestvuju kardinali mlađi od 80 godina, ali i oni stariji, smatraju se mestom pogodnim za njihovo upoznavanje. Jer: sama konklava je „dosta ritualizovana i sigurno ne predstavlja parlamentarnu razmenu kao u politici“.
Uočava se da su, dan ili dva nakon Franjine smrti, istaknutiji kardinali, koji bi mogli imati uticaj na izbor, iznosili su svoje mišljenje. Među njima su bili luksemburški nadbiskup Žan-Klod Helerih (66) i filipinski Luis Antonio Tagle (67), koji je na čelu jedne od vatikanskih službi, ali i neki drugi. Od prošlog vikenda se više ne oglašavaju.
Iskusni zagovaraju nastavak Franjinog kursa
Ali zato se sada energično izjašnjavaju stariji kardinali. Kod nekih od njih iznenađuje ili iritira to što se ponovo pojavljuju u javnosti, što papa Franja nije želeo.
Tako je, prema onlajn portalu Kruks, peruanski kardinal Huan Luis Siprijani (81) – koji je 2019. godine bio kažnjen za seksualno zlostavljanje – uspeo da uđe u salu za sastanke predkonklave.
Pored papinog sanduka našao se i američki kardinal Rodžer Mahoni (88), protiv kojeg su ranije bile podignute razne optužbe za prikrivanje seksualnih delikata u Crkvi, a koje su navodno ućutkane milionima dolara.
Jasno se u poslednje vreme izjašnjavaju bečki kardinal Kristof Šenborn (80) i nemački kardinal emeritus Valter Kasper (92), dva vrlo cenjena aktera poslednje konklave. Oni insistiraju na nastavku Franjinog kursa koji se, kako kažu, ne može zaustaviti. Biće to, upozorio je Kasper, duža konklava.
Ali šta znači duža? Poslednji put, 2013. godine, konklava je trajala 27 sati, a 2005. samo 26 sati. No, najduža konklava u 20. veku, ona iz 1903. godine, trajala je ukupno pet dana. Tada još nije bilo predkonklave. Dakle, treba sačekati.
Na Polimarketu, jednoj od stranica onlajn kladionica koje u fokusu imaju i konklave, trenutno se najveće šanse daju da beli dim iz Sikstinske kapele izađe 9. maja. Ali kardinali se valjda tamo ne klade.


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve