img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Studentski protesti

Izazov od dve hiljade kilometara: Pohod na Brisel u trkačkim patikama

16. април 2025, 16:19 Katarina Stevanović
Foto: FoNet/Branko Vučković
Trčali su studenti i od Kragujevca do Beograda da pozovu na protest
Copied

Pošto su studenti-biciklisti stigli do Strazbura, njihove kolege odlučile su da pešice trknu do Brisela. U trkačkoj opremi njih šesnaestoro upustiće se u šesnaestodnevni štafetni ultramaraton Evropom

U petak 25. aprila pred šesnaestoro studenata trkača naći će se 1.993 kilometra. U štafeti, preći će ih za 16 dana, uz jedan dan pauze.

Kreću iz Novog Sada, a krajnja destinacija im je Brisel, Evropski parlament u glavnom gradu Belgije, gde će u ime studenata Srbije odneti pisma.

Njihova ruta razlikuje se malo od trase kojom su pre njih prošli biciklisti. Dok su biciklisti prošli kroz Mađarsku i Slovačku, dalje kroz Austriju i Nemačku, do Belgije će trkači na putu ka Austriji proći kroz Hrvatsku.

Proći će kroz Osijek, Viroviticu, Varaždin, Grac, Oberpulendorf, Beč, Zajtenšteten, Salcburg, Minhen, Ulm, Štutgart do Strazbura. Tu će napraviti jednodnevnu pauzu i obići insitucije, a zatim će narednog dana krenuti kroz Mec, Luksemburg i Lijež do Brisela.

Tamo će predati pisma, objavili su Trkači u blokadi na Instagramu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Studenti maratonci u blokadi (@trkaci.u.blokadi)

Pred njima je 16 dana trčanja tokom kojih će prelaziti uglavnom više od 100 kilometara dnevno. Nekoliko dana trčaće manje. Najkraća ruta će im biti od Meca do Luksemburga kada će preći 60 kilometara, dok će svim ostalim danima prelaziti bar 30 kilometara više.

Najduža distanca biće im dan ranije od Strazbura do Meca, kada planiraju da pretrče 153 kilometra.

Trčaće u štafeti, a zasad nije poznato da li će trčati u grupama, na koliko će se smenjivati, koliko će svako od njih šesnaestoro kilometara dnevno ostavljati pod nogama.

Kako god bilo – pred njima je veliki poduhvat.

Kako se izboriti sa krizama?

Koliki je to poduhvat može da shvati samo neko ko se sam oprobao na dugim stazama. Jednom u životu sam istrčala ceo maraton. Aktivno sam se pripremala puna četiri meseca, uz brojne pretrčane polumaratone pre toga.

Novembra 2022. za pet sati i pet minuta završila sam prvi maraton u Atini, gradu u kojem je ova trka i rođena.

Iskusni maratonci ovakvom rezultatu će se verovatno smejati, ali meni stvari tokom tih pet sati na maratonskoj stazi koja važi za jednu od najtežih, u nekim trenucima nisu bile nimalo smešne.

Pre same trke, najduža distanca koju sam prešla u cugu bila je 10 kilometara kraća. Tada sam se suočila sa onim što je u trkačkom rečniku poznato kao „zid”. To se dogodi kada u nedostatku glikogena, izvora energije tokom intenzivnog fizičkog napora koji mišići koriste iz ugljenih hidrata, osetite da nemate snage da nastavite dalje. Usled velikih napora, zalihe se potpuno iscrpe, a da bi se to izbeglo, potrebno je uzimati energetske gelove.

Kada udarite u zid, mislite da ćete se onesvestiti. Možda vam se to zaista i dogodi, noge odbijaju da krenu dalje i onda je veoma teško, gotovo nemoguće, da nastavite trku.

U Atini na maratonu to mi se nije dogodilo, ali su nailazile ozbiljne krize.

Krize su kod trkača normalne. Koliko god da se kao rekreativac spremate, nekad je teško posložiti glavu i noge da počnu da sarađuju. Osetite da jednostavno ne možete dalje, a tada je veoma važno da, ako imate cilj i ne želite da odustanete, u glavi smislite nekakvu taktiku.

Moja u Atini bila je da odbrojavam distancu od mesta za okrepu do mesta za okrepu, te sam i čitavu dužinu od 42 kilometra izdelila na osam celina od po pet kilometara. Ona dva na kraju bila su već u odnosu na ostatak ništa.

Dodatnu motivaciju u krizama može vam dati i publika, a po svemu što su širom Evrope doživeli biciklisti, sigurna sam da će i trkači imati velelepne dočeke u mestima kroz koja prolaze.

Čeka ih i toplije vreme, a kada trčite, računajte da vam je 10 stepeni toplije nego što zaista jeste.

Lična žrtva zarad opšteg dobra

Sigurna sam da se na put za Brisel upuštaju mnogo iskusniji trkači, svesni šta ih na čeka. Možda im ovo neće biti prvi ultramaraton (svaka trka duža od 42 smatra potpada pod ovu kategoriju). Sigurno će biti i onih koji će im govoriti da su ludi, ali to može samo dodatno da ih motiviše.

Kao pre njih biciklisti, studenti-maratonci upuštaju se u do sada jedinstven poduhvat: u svetu u kome izumere idologija, vera u neku više ideju za opšte dobro, oni kreću putem lične žrtve da bi skrenuli pažnju na loše stvari koje se događaju u Srbiji nadajući se da će se nešto promeniti na dobrobit cele zajednice.

Tagovi:

Trčanje Studenti u blokadi Tura do Strazbura Studentski protesti Protesti u Srbiji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure