Realni BDP po glavi stanovnika u Srbiji za 2024. godinu je svega 26,6 odsto prosečnog realnog BDP-a po glavi stanovnika u Evropske unije
Podaci koje je nedavno objavila Statistička agencija Evropske unije (EU) Eurostat pokazuju da je, kada je u pitanju realni bruto domaći proizvod (BDP), Srbija jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi.
Prosečan realni BDP po glavi stanovnika u EU je 2024. godine iznosio 33.530 evra, pri čemu je Luksemburg apsolutni rekorder sa 100.880 evra.
Istovremeno, realni BDP po glavi stanovnika za prošlu godinu u Srbiji bio 8.900 evra, što znači da je realni BDP po glavi stanovnika u Srbiji svega 26,6 odsto prosečnog realnog BDP-a po glavi stanovnika u EU za 2024. godinu.
Foto: Printskrin/EurostatRealni BDP u 2024.
Kako smo to prestigli Hrvatsku?
Primera radi, u susednoj Hrvatskoj realni BDP po glavi stanovnika u 2024. godini bio značajno veći nego u Srbiji – 16.690 evra, a i u Mađarskoj je razlika u odnosu na Srbiju osetna – 16.190 evra.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić naročito voli da ističe kako Srbije u svakom pogledu pretiče Hrvatsku koja je odavno članica Evropske unije, a od pre nekoliko godina i Evrozone i Šengena.
Kada je reč o državama nastalim raspadom Jugoslavije realni BDP po glavi stanovnika pokazuje da je Slovenija najdalje odmakla, jer je u toj zemlji u 2024. godini realni BDP bio 25.380 evra.
I Bugarska bolja od Srbije
Čak je i najslabije rengirana EU zemlja Zapadnog Balkana Bugarska bolja od Srbije sa 11.300 evra realnog BDP-a po glavi stanovnika u 2024. godini.
Iako nisu obuhvaćeni podaci za 2024. godinu za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Severnu Makedoniju, podaci iz prethodnih godina pokazuju da su to jedine zemlje sa nižim realnim BDP-om po glavi stanovnika od Srbije.
Foto: Printskrin/EurostatRealni BDP u 2024.
Realni BDP po glavi stanovnika je ekonomski pokazatelj koji meri prosečni ekonomski rezultat po osobi u nekoj zemlji, uzimajući u obzir i inflaciju. Podaci su utoliko lošiji, jer je i inflacija u Srbiji među najvišom u Evropi.
Uz to, prema projekcijama Ministarstva finansija, javni dug Srbije će do kraja godine biti povećan se za 2,6 milijarde evra i iznosiće ukupno 41,9 milijardi evra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kakav je Vučićev plan za opstanak na vlasti? Zbog čega mu ne može upaliti? Na koji je način Srbija postala međunarodna parija? Kako su studenti prošli sa zastavama kroz narod i postali imuni na napade? Zašto je 2026. izborna godina i početak početka normalizacije Srbije
TV fenomen prethodne godine svojevrsna je medijska kontradikcija. Vlast organizuje šetnje koje parališu predgrađa gradova, tabloidi izveštavaju o “stotinama hiljada građana” kojima smeta što ne mogu slobodno da se kreću, idu u porodilište i po penziju pa blokiraju po Srbiji, gde je jedina blokada Ćacilend ispred Skupštine
Dva različita rezultata psiholoških istraživanja kažu: uz upotrebu nagrade postižete ono što ste hteli, a uz upotrebu kazne ne. Dakle, ako hoćete da vaše dete promeni svoje ponašanje, “dajte mu poklon” kad god uradi nešto dobro; ako ga budete kažnjavali za nepoželjno, dogodiće se samo to da će početi da krije od vas šta je uradilo. Drugo, ako neko ima “unutrašnju motivaciju” za bavljenje nekom aktivnošću i počne da dobija previše pohvala ili poklona kao nagradu (“spoljašnju motivaciju”), ovo može početi da umanjuje ili čak potpuno uništiti to inicijalno uživanje i želju da se nečim bavi
Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi
Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!