img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekologija

Šta je „energetski pasoš“ koji će morati da ima svaka nekretnina?

09. april 2025, 14:32 Dr Bojana Zeković/ Klima 101
stanovi Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Otvoreni prozori i razgovori prolaznika
Copied

Gotovo svaka nekretnina u Srbiji će uskoro morati da poseduje novi dokument- energetski pasoš. Šta ovaj dokument predstavlja i koji je njegov značaj

Uskoro će svaka nekretnina u Srbiji morati da ima energetski pasoš. To je dobra stvar, piše dr Bojana Zeković za portal Klima 101 sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, zato što će nam omogućiti da na najbolji način planiramo investicije u prostor u kojem živimo.

Energetski pasoš je dokument kojim se definišu karakteristike nekretnine u pogledu energije potrebne za njeno funkcionisanje tokom cele godine.

Po novom Zakonu o planiranju i izgradnji, obavezno je da energetski pasoš imaju ne samo nove, već sve nekretnine.

Energetski pasoš nam omogućuje da na najbolji način planiramo unapređenje stanja naših zgrada.

Osnovna kategorija sadržana u energetskom pasošu je dobro poznati energetski razred, na koji smo odavno navikli kod bele tehnike – nekretnine moraju imati oznake od „A” do „G”.

Cena izrade pasoša iznosi oko 100 evra za obične kuće, odnosno između 1 i 4 evra po metru kvadratnom za zgrade, u zavisnosti od složenosti procene.

Energetski pasoš postaje obaveza za sve nekretnine u Srbiji

Obratite pažnju na bilo koji izlog ili sajt agencija za nekretnine u nekoj od evropskih zemalja i videćete nešto što je u Srbiji rezervisano samo za tehniku: uporedno prikazane grafikone sa skalom energetskih razreda za sve vrste nekretnina, piše Klima 101.

Po nedavno usvojenom Zakonu o planiranju i izgradnji, ovo uskoro treba da postane realnost i u Srbiji: energetski pasoši, koji su već bili obaveza za novu gradnju, sada postaju obaveza za sve nekretnine u zemlji.

Energetski pasoš, odnosno sertifikat o energetskim svojstvima zgrada, je dokument kojim se definišu karakteristike jedne zgrade u pogledu energije potrebne za njeno funkcionisanje tokom cele godine.

Prema usvojenoj metodologiji proračuna i sertifikacije zgrade se kategorizuju u energetske razrede – od „A” do „G”. Same po sebi, oznake razreda nam možda ne znače puno, ali ukupna količina energije koja je na godišnjem nivou potrebna zgradi u direktnoj je korelaciji sa novcem neophodnim za račune za struju i grejanje. 

Energetski pasoš bi, drugim rečima, trebalo da nam ponudi jasne odgovore na svakodnevna pitanja – o stanju prostora u kojem živimo, o razlozima iza iznosa koje plaćamo za struju i grejanje, kao i o efikasnosti i isplativosti mera obnove koje planiramo.

Tražiće se energetski pasoš za svaku nekretninu

Na pribavljanje energetskog pasoša ne treba gledati kao na samo još jednu formalnost koju treba ispuniti: u pitanju je proces kroz koji će se sagledati sve karakteristike zgrade koje utiču na njenu energetsku (ne)efikasnost, i doći do odgovora na pitanje koji je najbolji način da se stanje popravi.

Naime, pored detaljne slike aktuelnog stanja, obavezan deo energetskog pasoša je i spisak mera unapređenja energetske efikasnosti, sa procenom njihove isplativosti i očekivanim periodom otplate, što za postojeće zgrade može biti vredan orijentir za planiranje budućih aktivnosti obnove.

„Rokovi za pribavljanje energetskih pasoša razlikuju se u zavisnosti od vrste zgrade, pa je tako za javne zgrade propisan rok od 3 godine, za poslovne 5 a za stambene zgrade 10 godina. Jednom izdat, energetski pasoš važi 10 godina”, navodi dr Zeković.

Energetski pasoš već je godinama obaveza za nove zgrade, kao i za zgrade koje se rekonstruišu u Srbiji. Kod rekostrukcije ili sanacije, potrebno je dokazati da se predviđenim intervencijama energetski razred zgrade poboljšava makar za jedan nivo. Za nove zgrade, neophodno je da zgrada ostvari barem energetski razred „C”.

Ali najnovije Izmene zakona o planiranju i izgradnji, iz 2023. godine, sadrže odredbe kojima se predviđa obaveza izdavanja energetskih pasoša ne samo za nove zgrade i zgrade koje se rekonstruišu, odnosno energetski saniraju, već za sve zgrade.

To znači da bi u narednim godinama svi trebalo makar da saznamo energetski razred prostora u kojem živimo – naravno, ako se odredbe ovog zakona budu pravilno sprovodile.

Rokovi za pribavljanje energetskih pasoša razlikuju se u zavisnosti od vrste zgrade, pa je tako za javne zgrade propisan rok od 3 godine, za poslovne 5 a za stambene zgrade 10 godina. Jednom izdat, energetski pasoš važi 10 godina.

Šta podrazumeva izrada energetskog pasoša i koliko košta?

Osnov za izradu energetskog pasoša je izrada tzv. elaborata o energetskoj efikasnosti zgrade, koji izrađuje posebno licencirani inženjer, a na osnovu kojeg ovlašćena organizacija – koja može biti privredno društvo ili drugo pravno lice – izdaje energetski pasoš.

Da bi se na pravi način izradio elaborat o energetskoj efikasnosti, potrebno je detaljno sagledati i proceniti ceo objekat: ne samo u smislu geometrijskih i materijalnih katakteristika, već i u pogledu karakteristika tehničkih sistema, režima korišćenja, energenata… Neophodno je izvršiti proračun energije potrebne za grejanje, na osnovu energetskog bilansa toplotnih gubitaka i dobitaka.

Sertifikacija se vrši prema specifičnoj godišnjoj potrebnoj energiji za grejanje, iskazanoj u kilovat-satima po metru kvadratnom (kWh / m2) korisne grejane površine.

Nakon proračuna energetskog bilansa toplotnih gubitaka i dobitaka potrebno je analizirati primenjeni sistem grejanja i odrediti njegov stepen efikasnosti, a zatim sagledati i karakteristike energenta, kako bi se odredila finalna, odnosno primarna energija i emisija CO2.

„Možete da očekujete da ćete za izradu pasoša platiti najmanje oko 100 evra, ako je u pitanju najjednostavnija zgrada (kuća), dok se za kompleksnije i veće zgrade cena kreće od 1 do 4 evra po metru kvadratnom”, navodi Zeković.

Ukratko, u pitanju je nešto nalik zdravstvenom kartonu nekretnine, sa dijagnozama i predlozima tretmana. On treba da nas informiše i osnaži da donosimo bolje odluke o održavanju i unapređenju prostora u kojima živimo.

Kao što se sam proces razlikuje u zavisnosti od nekretnine, tako mu se razlikuje i cena. Možete da očekujete da ćete za izradu pasoša platiti najmanje oko 100 evra, ako je u pitanju najjednostavnija zgrada (kuća), dok se za kompleksnije i veće zgrade cena kreće od 1 do 4 evra po metru kvadratnom.

Ovo treba shvatiti kao grub orijentir, jer stvarna cena zavisi od konkretnog slučaja, dostupnosti dokumentacije, potrebe za dodatnim merenjima, postojanja složenih tehničkih sistema…

Prvi korak ka dobijanju energetskih pasoša predstavlja angažovanje licenciranog inženjera za energetsku efikasnost zgrada koji će proceniti kompleksnost same zgrade i formirati cenu za izradu neophodnih proračuna i izdavanje sertifikata.

Opširnije pročitajte na portalu Klima 101.

Tagovi:

Energija Nekretnine Energetski pasoš
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Pomračanje Sunca nad Beogradom

Astronomija

12.avgust 2026. B. B.

Kako su građani posmatrali delimično pomračenje Sunca

Ispred Narodne opsarvatorije okupilo se više desetina građana koji u koloni su naizmenično ulazili u objekat odakle su mogli da vide taj prirodni fenomen

Nekretnine

12.avgust 2026. Nemanja Jovanović

Udruženje Ekomorf: Prodaje se privatna Vila Višnja izgrađena na državnom zemljištu

Članovi ekološkog udruženja Ekomorf upozoravaju da nelegalno zidanje na Milićevom brdu ne prestaje, kao i da se Vila Višnja sazidana pre tri godine na državnom zemljištu, sada prodaje

Maloletna delinkvencija

Međunarodni dan mladih

12.avgust 2026. B. B.

Mladi često za državu postanu vidljivi tek kada se pojavi problem

Sistem mnogo lakše prepoznaje mladog čoveka kada je već postao maloletni učinilac krivičnog dela nego kada je još samo mlada osoba u ozbiljnom riziku

Dinari, 2000 dinara novčanica, Milutin Milanković

Minimalac

12.avgust 2026. A.P.

Vlada Srbije ostala pri prvobitnom planu, minimalac veći za 50 evra

Vlada Srbije je ostala pri prvobitnoj ponudi o povećanju minimalca za 9,2 odsto, odnosno s 550 na 600 evra. Nije poznato kada će plata doći na obećanih 650 evra

Avion kompanije Rajaner

Aviosaobraćaj

12.avgust 2026. B. B.

Ima li povoljne alternative nakon odlaska Rajanera iz Niša

Nakon što je Rajaner potvrdio da od 25. oktobra trajno obustavlja sve letove ka i iz Niša, ostaje pitanje da li će neko moći da popuni tu prazninu - po pristupačnim cenama

Komentar
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure