Pre nekoliko dana stigla je najava uvođenja alimentacionog fonda iz koga deca do 18 godina, odnosno sve dok roditelj ne počne u celosti da plaća alimentaciju posle razvoda, dobijala izdržavanje ako roditelj ne plaća alimentaciju najmanje dva meseca uzastopno.
Procenjuje se da oko 200.000 dece u Srbiji trpi zbog problema sa alimentacijom, a udruženja već godinama traže usvajanje Zakona o alimentacionom fondu.
Predlog Zakona o Alimentacionom fondu u julu 2024. godine stigao u Skupštinu Srbije – kao predlog opozicije, a njegovo uvođenje najavio je nedavno predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
„Ići ćemo sa predlogom Zakona o Alimentacionom fondu za slučaj kad imate muškarca koji ne razume da mora da bude makar elementarno gospodi. Ponosan sam što takav zakon donosimo, ponosan sam na to jer znam da time činimo mnogo ženama koje nemaju ni vremena od brige za decom, ne mogu da stignu svuda, a moraju da se tužakaju sa bivšim supružnikom, s njegovim advokatima“, rekao je Vučić na skupu održanom u Sava centu povodom Međunarodnog dana žena.
Prema zakonu, kada dete ostane u starateljstvu jednog roditelja, drugi roditelj mora učestvovati u njegovom izdržavanju.
Koordinatorka Sigurne kuće Vesna Stanojević navela je za RTS da bi ova mera omogućila da roditelj koji ima pravo na alimentaciju za više dece odmah dobije ta sredstva, a država bi kasnije naplatila ta sredstva od roditelja koji je dužan da ih plati.
Borba roditelja na račun dece
Stanojević je istakla da problem alimentacije ne leži samo u odnosu majke i oca, već i u tome što oba roditelja, ponekad, svoje lične bitke vode na račun dece.
„Uskraćujući alimentaciju, oni se osvetnički odnose prema drugom roditelju, a na kraju najviše stradaju deca”, navela je Stanojevićeva.
Prema njenim rečima, roditelji su svesni posledica svojih postupaka, ali često smatraju da će novac od alimentacije biti iskorišćen za druge potrebe, a ne za dete, zbog čega ne plaćaju alimentaciju.
„I onda da bi se svetili majkama, oni finansije uskraćuju svojoj deci”, navela je Stanojević.
Ne plaćaju i očevi i majke
Obavezu plaćanja alimentacije izbegavaju i očevi i majke, navela je Stojanović.
„Češće su očevi ti koji ne plaćaju alimentaciju, ali to ne znači da nema i majki koje izbegavaju tu obavezu. Ima i majki koje ne plaćaju alimentaciju, jer smatraju da su deca ostala kod oca ili da su ostale neke druge obaveze na njemu, poput imovine. Ali to ne oslobađa roditelja obaveze prema detetu. Bez obzira na to ko brine o detetu, ta obaveza ostaje i dalje, jer je to zakonska i moralna obaveza prema detetu”, naglasila je Stanojevićeva.
Šta učiniti kada roditelj ne želi da plaća alimentaciju?
Posle razvoda, roditelj koji nije dobio pravo na starateljstvo ima zakonski rok da počne da plaća alimentaciju.
„On obično ima 8-15 dana rok da krene da plaća izdržavanje, i tu se ne gubi vreme da se plaća izdržavanje deteta, vreme koje se gubi jeste od momenta same tužbe i donošenja presude da se obaveže roditelj da plaća izdržavanje”, naveo je za RTS advokat Milan Belić.
Kada roditelj koji na osnovu presude treba da plaća alimentaciju, a to ne čini, drugi ima dve opcije.
„Prva je da podnese javnom izvršitelju predlog da se prinudnim putem naplati ta presuda, a druga opcija da podnese krivičnu prijavu za nedavanje izdržavanja. U oba slučaja problem je ukoliko taj roditelj nema sredstava, nema zvaničnih prihoda, nema imovine, odnosno nema mogućnosti da se prinudnim putem naplati iznos izdržavanja, u toj situaciji alimentacioni fond bi imao potpunu svrhu gde bi roditelj koji samostalno vrši roditeljsko pravo mogao da se obrati fondu”, objasnio je Belić.
Krivično delo
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji se godišnje razvede više od 9.000 brakova, od čega više od 5.000 sa decom.
Neplaćanje izdržavanja je krivično delo za koje je kazna ili novčana ili do tri godine zatvora. Međutim, praksa pokazuje da takvi postupci često traju dugo, a dužnici izdržavanja koriste razne načine kako bi izbegli obavezu – sakrivaju imovinu, nekretnine, daju otkaze, kako izvršitelji ne bi mogli da sprovedu plenidbu. Dugovanja su i do milion dinara, piše RTS.
Zatvorska kazna se najređe primenjuje.
Na primer, u 2021. godini je zbog neplaćanja alimentacije podneto 1.795 krivičnih prijava, a u zatvoru su završile 123 osobe.
Postojanje ovakvog fonda uvedeno je u hrvatsko i crnogorsko zakonodavstvo, dok bi za domaći pravni sistem uvođenje alimentacionog fonda predstavljalo novost.
Izvor: RTS/Vreme