img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nova američka strategija

Izveštaj: SAD odustaju od izgradnje država na Balkanu, u fokusu stabilnost i partnerstvo

25. мај 2026, 08:47 I.M.
Zastava SAD Foto: Freepik/vwalakte
Zastava SAD
Copied

Dokument Stejt departmenta pokazuje da Vašington više ne želi dugoročne projekte političkog preoblikovanja Zapadnog Balkana, već stabilnost koja odgovara američkim bezbednosnim i ekonomskim interesima. U fokusu su trgovina, energetika, NATO saradnja i borba protiv transnacionalnog kriminala

Sjedinjene Američke Države (SAD) odustaju od politike izgradnje država i intervencionizma na Zapadnom Balkanu i okreću se saradnji, navodi se u izveštaju Stejt departmenta Kongresu o politici prema Zapadnom Balkanu, „regionu od direktnog značaja za bezbednosne i ekonomske interese SAD“, prenosi agencija Beta.

„Era izgradnje država pod vođstvom SAD je prošla. Politika SAD na Zapadnom Balkanu nije usmerena na spasavanje ili obnovu, već na stabilnost i obostrano korisna partnerstva“, navodi se u „Izveštaju Kongresu o politici SAD za unapređenje regionalne stabilnosti i prosperiteta na Zapadnom Balkanu“.

U izveštaju sačinjenom na zahtev Kongresa i objavljenom na sajtu Stejt departmenta, konstatuje se da su „napori SAD na Zapadnom Balkanu doprineli stvaranju stabilnosti što je postavilo osnove za drugačiji vid američkog angažmana“ .

Navodi se da je administracija SAD fokusirana na osnaživanje lokalnih aktera da sami rešavaju svoje izazove, umesto da se održava preterana zavisnost od međunarodne intervencije ili nadzora, dok su SAD spremne da pruže podršku tamo gde je njihovo uključivanje poželjno i gde unapređuje američke interese.

Objašnjava se da promovisanje stabilnosti i unapređenje ekonomskih interesa SAD na Zapadnom Balkanu čine SAD „bezbednijim, snažnijim i prosperitetnijim“ i da je dugoročna politika SAD u regionu usmerena na širenje partnerstava, suzbijanje pretnji koje utiču na SAD i regionalnu stabilnost, kao i povećanje ekonomske i trgovinske saradnje.

„Zlonamerni akteri mogu da iskoriste regionalnu nestabilnost na štetu američkih interesa. Američka ulaganja na Zapadnom Balkanu tokom poslednjih nekoliko decenija dala su opipljive rezultate, uključujući snažne i pozitivne odnose sa svih šest zemalja: Albanijom, Bosnom i Hercegovinom (BiH), Kosovom, Crnom Gorom, Severnom Makedonijom i Srbijom“, dodaje se.

Pored regionalne stabilnosti, suzbijanja zlonamernog uticaja Rusije i Kine i jačanja ekonomske i trgovinske saradnje, u izveštaju se kao ključni prioriteti navode i ulaganja u energetiku i infrastrukturu, borba protiv organizovanog kriminala i jačanje bezbednosne saradnje.

„Glavni stub politike administracije jeste održavanje stabilnosti u regionu kao preduslova za ostvarenje drugih ciljeva“, ističe se i dodaje da su SAD usmerene na razvijanje pozitivnih odnosa sa svim akterima u regionu i, u tom kontekstu, da tokom ove godine planiraju dijalog sa Severnom Makedonijom i Srbijom.

Ističe se da nerešeni sporovi i dugotrajne podele podrivaju regionalnu stabilnost.

U tom kontekstu SAD nastavljaju da podstiču Srbiju i Kosovo da napreduju u normalizaciji odnosa, s ciljem postizanja pregovaranog i trajnog sporazuma prihvatljivog za obe strane.

U BiH, SAD ostaju posvećene Dejtonskom mirovnom sporazumu, kao i suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje. Administracija nastoji da učvrsti stabilnost i nastaviće da podstiče aktere u BiH da izbegavaju destabilizujuće i podele podstičuće poteze, koji bi ugrozili mogućnosti za unapređenje zajedničke ekonomske agende, dodaje se.

Konstatuje se da je integracija Albanije, Crne Gore i Severne Makedonije u NATO ojačala Alijansu i navodi da će SAD nastaviti da podstiču zemlje da modernizuju svoje vojske i ispune NATO ciljeve, kao i da će koristiti multilateralne platforme, poput Američko-jadranske povelje (A5), kako bi podstakle regionalnu saradnju i lokalno vođena rešenja za regionalne bezbednosne izazove.

Kada je reč o Kosovu navodi se da američke oružane snage nastavljaju da učestvuju u NATO misiji KFOR na Kosovu, koja je ključna komponenta u obezbeđivanju sigurnog i bezbednog okruženja i slobode kretanja na Kosovu kao i da nastavlja da podržava transformaciju multietničkih Kosovskih bezbednosnih snaga u profesionalne teritorijalne odbrambene snage.

BiH se podstiče da poveća budžet za odbranu kako bi doprinela regionalnoj i globalnoj bezbednosti, dok se za Kosovo i Albaniju navodi da su osnivački članovi Odbora za mir i da će se pridružiti BiH kao doprinosioci Međunarodnim stabilizacionim snagama za Gazu, što naglašava tranziciju regiona od korisnika bezbednosti ka njenom pružaocu.

Nastavak saradnje sa Srbijom

U izveštaju se navodi i da će bezbednosna i odbrambena saradnja biti nastavljena i sa Srbijom „na načine koji unapređuju američke interese“.

Kao drugi stub politike SAD prema Zapadnom Balkanu izveštaj navodi nadmetanje za američke komercijalne interese u regionu koji pruža ekonomske mogućnosti.

Sa populacijom od 18 miliona stanovnika, region se nalazi na važnim transportnim koridorima, poseduje prirodne resurse, rastući tehnološki sektor i kvalifikovanu radnu snagu. U saradnji sa vladama, SAD će podsticati lokalne napore za unapređenje poslovnog okruženja, smanjenje regulatornih prepreka, jačanje sprovođenja ugovora i obezbeđivanje transparentnih procesa javnih nabavki koji pogoduju američkim kompanijama, navodi se.

Administracija SAD daje prioritet saradnji sa partnerima na jačanju mehanizama za proveru investicija koji štite kritičnu infrastrukturu od predatorskih stranih preuzimanja. Radi ostvarivanja tih ciljeva, Stejt department će sarađivati sa Ministarstvom trgovine, Međunarodnom razvojnom finansijskom korporacijom, Eksportno-importnom bankom, Agencijom za trgovinu i razvoj i drugim institucijama kako bi identifikovali, razvijali i unapređivali poslove koji koriste i američkim kompanijama i regionalnim ekonomijama.

Pristup tržištu je od ključnog značaja. Administracija je fokusirana na obezbeđivanje fer i recipročine trgovine i uklanjanje prepreka za američke kompanije. Kancelarija trgovinskog predstavnika SAD pregovara o sporazumima o recipročinoj trgovini sa Severnom Makedonijom i Srbijom. Okvirni sporazum sa Severnom Makedonijom iz februara omogućiće američkim izvoznicima neviđen pristup tom tržištu, navodi se.

U izveštaju se konstatuje da region pati od infrastrukturnog deficita pošto fizičke transportne mreže zaostaju za evropskim standardima, digitalna infrastruktura predstavlja izazov zbog neujednačene pokrivenosti širokopojasnim internetom velikih brzina i nedovoljnih kapaciteta sajber bezbednosti za zaštitu rastućih digitalnih mreža regiona a energetska infrastruktura je zastarela, neefikasna i ponekad previše zavisna od ruskog uvoza.

SAD će nastaviti da ulažu u infrastrukturu u partnerstvu sa američkim kompanijama, dodaje se i precizira da će raditi na tome da „američke firme daju značajan doprinos strateškim infrastrukturnim koridorima, uključujući Jadransko-jonski koridor i Koridor VIII od Jadrana do Crnog mora“.

SAD će podržavati regionalne forume kao što je Inicijativa tri mora i raditi na proširenju bilateralnih sporazuma, nadovezujući se na međuvladin sporazum SAD i Srbije o energetskoj infrastrukturi iz 2024, dodaje se uz objašnjenje da međuvladini sporazumi omogućavaju američkim kompanijama da se efikasnije nadmeću za strateške projekte u transportu, informaciono-komunikacionim tehnologijama i namenskoj industriji protiv konkurencije koja dolazi od protivničkih aktera i ponuđača nižih standarda.

Izveštaj konstatuje energetsku zavisnost regiona od Rusije i navodi da diverzifikacija energetskih izvora, uključujući obilne američke energetske resurse, povećava regionalnu stabilnost i prosperitet.

Američki tečni prirodni gas, nuklearna tehnologija (uključujući male modularne reaktore) i obnovljivi izvori energije predstavljaju komercijalno privlačne i geopolitički održive alternative. Sve ove zemlje učestvovale su na februarskom Transatlantskom samitu o gasnoj bezbednosti. Srbija i BiH pridružile su se zajedničkoj izjavi o ulaganjima koja mogu povećati bezbedno i pouzdano snabdevanje Evrope energijom, precizira se.

Stejt department će aktivno raditi na pretvaranju regionalnog interesovanja u komercijalne poslove, a prioritetni projekti uključuju gasovod Južna interkonekcija između Hrvatske i BiH, predloženi gasni interkonektor Srbija–Severna Makedonija, razvoj hidroenergije u Albaniji, BiH, Severnoj Makedoniji i Srbiji, unapređenje kosovskih termoelektrana na ugalj i projekte gasifikacije uglja, kao i dodatne prenosne kablove koji povezuju elektroenergetske mreže Zapadnog Balkana sa evropskim tržištima.

Učešće američkog privatnog sektora u ovim projektima doprinosi cilju administracije da eliminiše nesiguran ruski gas u regionu i jača pristup američkom tržištu, ističe se u dokumentu.

U izveštaju se navodi i da SAD imaju komercijalni i starteški interes da podrže reforme koje stvaraju predvidivo, transparentno i pravilima uređeno poslovno okruženje u kojem američke kompanije mogu uspešno da posluju jer slabo upravljanje odvraća investicije, narušava konkurenciju i predstavlja kanal za transnacionalni organizovani kriminal.

Mešanje Kine i Rusije

Kao jedna od ključnih pretnji po SAD i Zapadni Balkan izdvaja se zlonamerno mešanje Kine i Rusije koje „aktivno nastoje da iskoriste nestabilnost, korupciju i slabo upravljanje u regionu“.

Održavanje stabilnosti i širenje komercijalne saradnje predstavljaju snažne alate za suzbijanje zlonamernog uticaja na Zapadnom Balkanu, navodi se i dodaje da Moskva podstiče etničke tenzije i finansira destabilizujuće aktere kako bi vršila pritisak na političare i oslabila poverenje javnosti u zapadne institucije dok Kina širi svoju meku moć i koristi trgovinu, državne zajmove, mito, propagandu i partnerstva sa elitama kako bi povećala uticaj, fokusirajući se na oblasti sa niskim nivoom transparentnosti i slabim upravljanjem.

Fokus administracije SAD na regionalnu stabilnost i komercijalni angažman predstavlja najtrajniju odbranu od oba oblika mešanja. Zemlje sa rastućim ekonomijama i transparentnim institucijama mnogo su manje podložne manipulaciji, navodi se u izveštaju.

Kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana predstavljaju direktnu pretnju nacionalnoj bezbednosti i teritoriji SAD, dodaje se u izveštaju.

Kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana uspostavile su veze koje jačaju i obogaćuju narko-kartele sa zapadne hemisfere označene kao strane terorističke organizacije, a koji zauzvrat trguju ilegalnim narkoticima i olakšavaju ilegalnu imigraciju u SAD.

Administracija SAD će razbijati te mreže gde god delovale, a prioritet se daje partnerstvu sa lokalnim akterima radi razbijanja transnacionalnih kriminalnih organizacija, prekidanja tokova ilegalnih droga namenjenih američkom tržištu i suzbijanja povezanog pranja novca i nezakonitih finansijskih tokova, navodi se u izveštaju.

Kada je reč o strategiji za korišćenje sredstava u izveštaju se navodi da „administracija usmerava resurse ka aktivnostima koje donose jasne i merljive koristi za američke interese, dajući prioritet kratkoročnim i opipljivim rezultatima umesto neograničenoj izgradnji institucija“.

Fokus će, kako se navodi, biti na: tržišnom pristupu za američke kompanije, komercijalnim sporazumima, bezbednosti, suzbijanju organizovanog kriminala, obrazovnim razmenama i regionalnim bezbednosnim programima.

Na kraju se dodaje da SAD nastavljaju programe kontrole naoružanja, vojne obuke, međunarodne vojne edukacije, mirovnih operacija i uklanjanja mina u regionu Zapadnog Balkana.

Izvor: Beta

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

SAD Spoljna politika Zapadni Balkan

Octo Tags:

  • Zapadni ba
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure