Merža lažnih naloga veštački je stvorila utisak podrške partiji Milorada Dodika tokom nedavne predizborne kampanje u BiH. Da li će isti scenario biti primenjen u Srbiji na lažiranje podrške Aleksandru Vučiću na društvenim mrežama?
Građani Bosne i Hercegovine su 4. oktobra glasali na izborima koji su predstavljeni kao tehnički najbezbedniji u njenoj istoriji. Zahvaljujući čitačima otisaka prstiju i optičkim skenerima, manipulacija prebrojavanjem glasova postala je teža nego ikada ranije.
Međutim, kampanja koja je prethodila glasanju nije imala takvu zaštitu. Balkanska inicijativa za slobodu medija (BFMI), u saradnji sa Centrom za medijsku forenziku Univerziteta Klemson iz Južne Karoline izradila je izveštaj „Lažni hor“ (False Chorus), koji dokumentuje koordinisanu mrežu lažnih naloga.
Kako funkcionišu mreže lažnih naloga
Tokom kampanje ta mreža je u BiH veštački stvarala utisak podrške Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, stranci koja dominira političkom scenom Republike Srpske protekle dve decenije.
Umesto da publiku grade od nule, „pozajmljivali” su je tako što su masovno zatrpavali sekcije za komentare etabliranih medija, uključujući i emitere za koje je utvrđeno da imaju veze sa vladajućom strukturom. Tako je šačica operatera mogla da učini da podrška SNSD-u deluje masovno i spontano, istovremeno diskreditujući političke protivnike i same institucije zadužene za sprovođenje izbora.
„Ova mala, međuplatformska mreža koordinisanih, neautentičnih naloga delovala je veoma ciljano“, izjavio je Patrik Voren, ko-direktor Centra za medijsku forenziku. „Mesecima su intervenisali u brojnim diskusijama u lokalnim vestima u Bosni, a naročito u Republici Srpskoj, čineći da stavovi i narativi naklonjeni SNSD-u deluju rasprostranjenije i istaknutije nego što bi to inače bio slučaj.”
Grupe naloga bile su međusobno razdvojene, ali preslikane na različite platforme, tako da gubitak jednog naloga nije ugrožavao ostatak mreže. Pouka za sve koji žele da otkriju ovakve operacije je neprijatna: ne postoji jedinstven obrazac ili „potpis” na koji treba obratiti pažnju. Mreže se prilagođavaju političkom okruženju, medijskom pejzažu i nadzoru sa kojim očekuju da će se suočiti.
Zašto je BiH uvod u dešavanja u Srbiji
Izbori u Srbiji održavaju se 25. oktobra, a paralele između dva slučaja teško je zanemariti. Uočene su jasne sličnosti sa operacijama koje su prethodno dovođene u vezu sa vladajućom strankom u Srbiji.
U februaru 2023. godine, kompanija „Meta” je uklonila više od 6.000 naloga na Fejsbuku i Instagramu povezanih sa takozvanim „internet timom” Srpske napredne stranke, za koji je navedeno da je korišćen za stvaranje „utiska o širokoj i autentičnoj podršci građana” predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i njegovoj stranci.
Iako BiH i Srbija imaju status zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, i dobijaju značajna finansijska sredstva od EU, ipak je u obe zemlje obećanje o pristupanju u znatnoj meri izgubilo svoju privlačnost u očima javnosti. U taj prostor slobodno prodiru drugi narativi, koje delom šire upravo one mreže čije je delovanje dokumentovano u izveštaju „Lažni hor“
Regulatorni okvir dodatno usložnjava problem. Kao zemlje kandidati, ni BiH ni Srbija ne potpadaju pod odredbe Zakona o digitalnim uslugama. Nijedan nacionalni organ u tim zemljama nema ovlašćenja da pozove platforme na odgovornost zbog sistemskih rizika po izborni proces.
Ni Iks ni Meta nisu javno izvestili o preduzimanju mera protiv koordinisanog neautentičnog ponašanja povezanog sa izborima u BiH. S druge strane, u Bugarskoj je Tiktok ugasio 34 naloga nakon što ih je naš sistem za praćenje označio kao sporne.
Sada se postavlja pitanje da li će Meta i X reagovati pre nego što Srbija izađe na glasanje, ili će se jaz između dokumentovanih dokaza i reakcije platformi ponovo pokazati kao odlučujuće obeležje kampanje.
Zašto bi zapadna Evropa trebalo da obrati pažnju
Tehnike koje se danas usavršavaju u Banjaluci i Beogradu nisu ograničene samo na Balkan. One se šire, prilagođavaju i ponovo pojavljuju, pa bi za Evropu bilo korisno da ih prouči dok su još dovoljno male da se jasno uoče.
„Izbori u Bosni ne smeju se tretirati kao marginalni događaj“, izjavila je Antoaneta Nikolova, direktorka organizacije BFMI. „Ono što se dešava na Zapadnom Balkanu predstavlja rano upozorenje za Evropu, a s obzirom na to da se izbori u Srbiji održavaju za manje od tri nedelje, neophodno je da platforme i institucije EU odmah obrate pažnju na tu situaciju.“
Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplatana digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija.Izaberite odmah!
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Prema N1, SNS je uputila pismo međunarodnim institucijama u kome osporava izbor šest potpredsednika Skupštine i žali se na opomene koje je izrekao predsednik Skupštine Aleksandar Čupić
Šef poslaničke grupe SL Jovo Bakić kaže da SL ima kandidata za predsednika Srbije, uz ocenu da SNS nema odgovarajućeg kandidata i da je svesna da bi njen rezultat na predsedničkim izborima bio znatno lošiji nego na parlamentarnim
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.