img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Diplomatija

Minhenska bezbednosna konferencija: Evropa na nišanu Donalda Trampa

14. фебруар 2025, 13:23 Nina Verkhojzer (DW)
Foto: AP Photo/Evan Vucci
Donald Tramp
Copied

Minhenska bezbednosna konferencija ove godine nije samo forum za diskusiju već i lakmus-papir za budućnost transatlantskog saveza. Hoće li Evropa uspeti da odgovori na Trampove nove zahteve i pritiske

Tradicionalno bliski odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, to je ono što je decenijama karakterisalo Minhensku bezbednosnu konferenciju. Bez obzira na neke razlike u mišljenjima, baza na kojoj je počivao taj odnos bila je nedodirljiva. Dve strane su surađivale, međusobno se cenile.

Ali, nakon povratka Donalda Trampa u Belu kuću, više nije sigurno ni ono što je decenijama izgledalo prilično stabilno. Konferencija koja počinje ovog petka, u svetu poznata pod imenom Munich Security Conference (MSC), zato se smatra lakmus-papirom za stanje u kojem se trenutno nalaze transatlantski odnosi, piše Dojče vele (DW).

Nove trzavice između SAD i saveznika?

Jasno je samo da već u prvim nedeljama Trampovog drugog predsedničkog mandata iz Vašingtona duva neki novi vetar: „Amerika na prvom mestu“, to je Trampova deviza koje se drži i onda kada njegova politika ide na štetu saveznika. Te trzavice mogle bi da obeleže pokoju debatu u otmenom minhenskom hotelu „Bajerišer Hof“, u kojem se od 14. do 16. februara sastaju političari, vojni zvaničnici i stručnjaci iz čitavog sveta.

Na Minhenskoj konferenciji očekuje se oko 60 šefova država i vlada. Taj skup je na glasu kao globalno najvažniji forum za teme vezane za bezbednosnu politiku. Iz redova nove američke administracije dolazak u Bavarsku je, osim potpredsednika Džej Di Vensa, potvrdio i ministar spoljnih poslova Marko Rubio, ali ne i novi američki ministar odbrane Pit Hegset. Osim toga, kako je najavio šef MCS Kristof Hojzgen, očekuje se dolazak jedne od najvećih delegacija iz američkog Kongresa koja je ikada prisustvoala skupu u Minhenu. Među gostima je i novi generalni sekretar NATO Mark Rute.

Oštriji tonovi na relaciji SAD-Evropa

Bezbednosna konferencija u Minhenu neformalni je sastanak na kojem se ne usvajaju nikakvi zaključci. Upravo zbog toga se tamo neguje otvorena razmena argumenata, a konflikti se ne guraju pod tepih.

Nove, oštrije tonove u transatlantskim odnosima Donald Tramp već je počeo da praktikuje. U zvaničnom Izveštaju Minhenske konferencije (Munich Security Report), koji je objavljen uoči konferencije, citira se izjava američkog predsednika koju je on dao tokom predizborne kampanje – o tome da evropske nacije iskorišćavaju SAD po pitanju trgovine, ali i u okviru NATO. Prenosi se i Trampova pretnja upućena Evropljanima: „Ako ne platite, mi vas nećemo zaštititi.“

Trampu su trn u oku, kako on to vidi, suviše male investicije nekih evropskih NATO-partnera u opremanje njihovih vojnih snaga. Po tom pitanju u više navrata je kritikovao i Nemačku. Vašington je do sada snosio najveći deo troškova NATO i Evropi je kontinuirano nudio pouzdanu vojnu zaštitu.

Toga sad više nema: Tramp od saveznika zahteva da za odbranu izdvajaju pet odsto svog BDP. Nemačka s mnogo muke jedva uspeva da izdvoji dva odsto, što je u međuvremenu postao (minimalni) standard u Alijansi.

A da je republikanac Tramp itekako sposoban da rigorozno povuče američki novac iz organizacija koje deluju na međunarodnom planu, on je to već dokazao. Sudeći po navodima iz Izveštaja Minhenske konferencije, Trampov tabor to je opravdao time da čak i svetska velesila kao što je SAD ima samo ograničene resurse, odnosno da te resurse treba da koristi za dobrobit svoje zemlje. Pojam „ograničenost resursa“ je zaista jedna od centralnih premisa spoljnopolitičkog promišljanja američkih Republikanaca, stoji u izveštaju MSC.

Konture mirovnog plana za Ukrajinu?

To bi moglo negativno da se odrazi na pomoć za Ukrajinu, jer SAD su po tom pitanju do sada bile vodeća zemlja. Tema za razgovor sigurno neće nedostajati ni ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom i Trampovom izaslaniku za Ukrajinu Kejtu Kelogu. Njih dvojica se takođe očekuju u Minhenu.

Uoči konferencije počele su da se šire glasine o tome da bi Kelog upravo u Minhenu mogao da predstavi plan Trampove administracije za okončanje rata u Ukrajini. Na pitanje o tome, šef Konferencije Hojzgen ponudio je rezervisan odgovor: „Nadamo se da će Minhen biti korišćen. I mi vidimo određene naznake za to da bi moglo biti napretka i po pitanju mira u Ukrajini.“

Hojzgen je izrazio nadu da bi mirovni plan mogao da dobije konture upravo u Minhenu. Pritom se mora garantovati teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, naglasio je nemački diplomata. Hojzgen je u ranijim danima svoje karijere bio spoljnopolitički savetnik nemačke kancelarke Angele Merkel, odnosno nemački ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku.

Međutim, predstavnici ruske vlade nisu pozvani na MSC. Temelj za slanje pozivnica je „spremnost na dijalog“, naglašava Hojzgen, „a sve dok predsednik Putin ne priznaje vladu u Kijevu, ne priznaje Zelenskog, ja ne vidim pretpostavke za jedan takav dijalog“. U Minhenu su pak dobrodošli predstavnici ruske opozicije i nevladinih organizacija iz te zemlje.

Trampove pretenzije po pitanju Grenlanda

Nemir pa i zgražavanje u Evropi izazvale su Trampove pretnje da će, ako to bude potrebno, određena područja da anektira i uz pomoć sile – između ostalog i Grenland, koji formalno pripada Danskoj. Američki potpredsednik Džej Di Vens podržava Trampove ekspanzionističke planove. Ako to bude osnažio i u Minhenu, može da očekuje oštro protivljenje, pre svega od strane predstavnika EU i drugih evropskih država.

Oni su na Trampove pretnje već reagovali opomenom, naglašavajući da i SAD moraju da se pridržavaju međunarodnog prava. „Nepovredivost granica je jedno od osnovnih načela međunarodnog prava. To načelo mora da važi za sve“, komentarisao je nemački kancelar Olaf Šolc.

Šef MCS Hojzgen nije bez razloga uoči konferencije u više navrata naglašavao značaj međunarodnog prava: „Iz mog ugla, nema bolje alternative od poretka koji se odražava u povelji Ujedinjenih nacija.“

Nedelju dana do izbora u Nemačkoj

Nemačka unutrašnja politika će ovoga put igrati posebnu ulogu na konferenciji: skup se, naime, održava samo nedelju dana uoči prevremenih izbora za Bundestag (23. februara) – dakle u samom finišu predizborne kampanje. Svoje učešće na MSC potvrdilo je nekoliko kancelarskih kandidata, odnosno nosilaca listi. Među njima je i šef CDU i kancelarski kandidat Demohrišćana Fridrih Merc, kojem ankete predviđaju izbornu pobedu.

Za očekivati je da će se u njihovim nastupima primarno govoriti o tome koliko će novca Nemačka ubuduće da investira u Bundesver, odnosno odakle bi taj novac uopšte trebalo da sođe, s obzirom na lošu situaciju u budžetu. Pitanje ipak nije da li, već kako Nemačka i Evropa ubuduće mogu da učine više za sopstvenu bezbenost. Nakon što se Donald Tramp vratio u Belu kuću, o toj temi bi na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji moglo da se diskutuje s većom dozom hitnosti nego što je bio slučaj ikada do sada.

Tagovi:

Evropska unija Sjedinjene Američke Države Donald Tramp Minhenska bezbednosna konferencija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Šefica diplomatije EU Kaja Kalas prolazi ppored zastave EU

Evropska unija

13.јул 2026. Sabrina Fric/Tina Hasel (ARD/DW)

Kaja Kalas u raljama Brisela: Ko vodi spoljnu politiku EU?

Opozicija u Srbiji ima mnogo primedbi na odnos Evropske komisije prema režimu Aleksandra Vučića. Problem u Briselu je, međutim, mnogo dublji: trenutno se baš i ne zna ko pije, a ko plaća, kada je u pitanju spoljna politika EU

Rat na Bliskom istoku

13.јул 2026. I.M.

Slabost vojnog sistema SAD: Amerikancima u sukobu sa Iranom ponestaje raketa

Dok rat na Bliskom istoku ponovo eskalira, Pentagon ubrzava proizvodnju raketa i pokušava da obnovi ispražnjene vojne arsenale, prenosi CNN. Rat sa Iranom je obelodanio slabosti američke vojne logistike

Godišnji odmor

13.јул 2026. I.M.

Rasprava u Italiji zbog sendviča: Da li turisti mogu da donose hranu na privatnu plažu

Na italijanskoj obali vodi se nova rasprava između vlasnika kupališta i kupača. Dok jedni tvrde da zabrane služe održavanju reda i higijene, drugi smatraju da su pravila preterana i da more mora ostati dostupno svima

Rat na Bliskom istoku

Rat u Iranu

12.јул 2026. M. L. J.

Analitičar CNN-a: Da li Iran i Amerika žele ponovo u rat

Sukob na Bliskom istoku se nastavlja novim američkim udarima na Iran i presretanjem napada zemalja Zaliva. Iran tvrdi da je ciljao nekoliko američkih vojnih lokacija u regionu nakon najnovijih udara

Korupcija

10.јул 2026. M. L. J.

Prijave za korupciju: Sud Crne Gore o satovima Mila Đukanovića

Upravni sud usvojio je tužbu bivšeg predsednika Crne Gore Mila Đukanovića i poništio odluku Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) iz novembra 2025. godine

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure