img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rušenje azerbejdžanskog aviona

Alijev protiv Moskve: Pad aviona izazvao diplomatski sukob

30. decembar 2024, 08:49 DW / Silvija Šteber
Foto: Gavriil Grigorov, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP, File
Azerbejdžanski predsednik Ilham Alijev i predsednik Rusije Vladimir Putin
Copied

Nesreća azerbejdžanskog aviona u kojoj je stradalo 38 ljudi dovela je do ozbiljnog diplomatskog spora. Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev optužuje Rusiju za incident i zahteva odgovornost, dok Moskva pokušava da umanji štetu izvinjenjem

Po svemu sudeći, Rusi su slučajno oborili azerbejdžanski putnički avion. Vladimir Putin se izvinio, ali Ilham Alijev traži da Rusija direktno prizna krivicu. I ima jake karte.

Posle udesa (25. decembar) azerbejdžanskog putničkog aviona u kojem je bilo 67 putnika, azerbejdžanski predsednik Ilham Alijev zahteva da Moskva nedvosmisleno prizna krivicu za taj pad, prenosi Dojče vele.

Stradalo je 38 putnika, dok su ostali preživeli prinudno sletanje u Kazahstanu.

Alijev smatra da je Rusija odgovorna za nesreću iako je prema njemu jasno da će „konačna verzija biti poznata tek nakon provere crne kutije“.

Alijev je za azerbejdžansku državnu televiziju rekao da je za sada poznato da je avion nadletao Grozni, glavni grad Čečenije, kada je izgubio manevarsku sposobnost, jer su sa zemlje upotrebljena radio-elektronska sredstva.

„To je prvo oštećenje naneto avionu“, rekao je Alijev i dodao da je potom sa zemlje otvorena vatra. Alijev je dodao da ne veruje da je ruska protivavionska odbrana namerno oborila avion, ali da su određeni krugovi u Rusiji pokušali da zataškaju uzrok pada.

Alijev je pored priznanja krivice za pad aviona, od Rusije zahtevao kažnjavanje odgovornih i obeštećenje.

On je sve to izjavio nakon što je prethodno predsednik Rusije Vladimir Putin uputio izvinjenje zbog toga što se „incident dogodio u ruskom vazdušnom prostoru“.

Putin je naveo da je u vreme pada aviona ruska protivvazdušna odbrana u Čečeniji bila aktivna, jer su Grozni napali ukrajinski dronovi.

„Na žalost, mi od Rusije u prva tri dana nismo čuli ništa osim idiotskih verzija“, rekao je Alijev.

„Jedna od stvari koja nas je frustrirala i iznenadila, jeste što su ruski državni činovnici širili verziju o eksploziji balona sa gasom. Drugim rečima, to je otvoreno pokazalo, da je ruska strana htela celu stvar da zataška, što nikome ne ide na čast“, dodao je on.

Alijev se u Bakuu oprostio od žrtava katastrofe, među kojima su i tri člana posade. Pohvalio je hrabrost i profesionalnost pilota, koji su usmerili avion na prinudno sletanje u Kazahstan.

Zašto je Putin oprezan prema Alijevu?

Rusiju i Azerbejdžan povezuje strateško partnerstvo koje je sklopljeno dva dana pre ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022. Tada je azerbejdžanski predsednik doputovao u Moskvu na Putinov poziv.

Azerbejdžan je strateški postao važan za Moskvu kao tranzitna zemlja do Irana, te kao zemlja koja povezuje Evropu i Aziju. Moskva je ionako odustala od uloge zaštitnika Jermenije što je Azerbejdžanu omogućilo da vrati kontrolu nad Nagorno-Karabahom.

Tri godine kasnije odnos snaga se promenio. To pokazuje i Putinovo telefonsko izvinjenje.

Alijev je za pad aviona saznao u sopstvenom avionu koji je leteo prema Moskvi, jer je hteo da prisustvuje sastanku Zajednice nezavisnih država. Naredio je pilotu da okrene letelicu i vrati je u Baku. Odluku je saopštio Putinu telefonom.

Na početku je Alijev saopštio ono što je čuo od ruskih nadležnih institucija – da je pad aviona prouzrokovalo jato ptica.

Ali, video koji prikazuje mesto pada pokazao je i oštećenja na trupu koja su stručnjaci identifikovali kao rupe od protivvazdušnog oružja. Osim toga preživeli svedoci kažu da je postojala najmanje jedna eksplozija izvan aviona. Takođe je nejasno zašto je avion leteo dalje prema istoku preko Kaspijskog jezera i nije sleteo u Rusiji.

Već 26. decembra su se pojavili medijski izveštaji, koji su se pozivali na izvore bliske vladi u Bakuu, a koji su ukazali na mogućnost da je pad aviona prouzrokovala ruska raketa zemlja-vazduh ispaljena na ukrajinski dron. Prilikom njene eksplozije avion su pogodile krhotine.

Navodno avionu nije data dozvola da izvrši prinudno sletanje na ruskoj teritoriji, a pojavio se izveštaj i o elektronskom ometanju navigacionog sistema putničkog aviona. Na društvenim mrežama je počela da kruži optužba da je Rusija htela da avion padne u Kaspijsko jezero i kako bi se zametnuli tragovi.

Očigledno je da je Rusija Putinovim izvinjenjem htela da ograniči nastalu štetu i izbegne zaoštravanje odnosa sa Bakuom, što bi verovatno značilo zaoštravanje odnosa sa Turskom koja je kulturno i politički bliska sa Azerbejdžanom.

Preti veliki gubitak reputacije

Stručnjak za Rusiji Aleks Jusupov iz Fondacije „Fridrich Ebert“ smatra da je defanzivno izvinjenje Putina veoma neobičan čin za njega.

On dodaje da Putin na unutrašnjem planu ponekad priznaje probleme, ali se pri tome radi o „jasno orkestriranim izjavama sa difuznom odgovornošću“, a Putin onda nastupa kao šef koji će da reši stvar.

Jusupov kaže da bi prećutkivanje zbog očiglednog načina pada aviona ovaj put rezultiralo „gubitkom reputacije koji jedva da bi se mogao kontrolisati“ i to u jednoj od retkih susednih zemalja koje su naklonjene Rusiji.

Sada se Alijev kod kuće može prikazati kao jak političar koji je od Putina iznudio izvinjenje.

Ipak, sudeći po njegovom televizijskom nastupu, on očekuje od Moskve više. Alijev odavno ima ambicije da nastupi kao lider regionalne sile.

Problem granica

Na unutrašnjem planu Alijev ipak ima jedan problem. Radi očuvanja bezbednosti su prekinuti svi putnički letovi iz Azerbejdžana ka ruskom severnom Kavkazu. Trenutno više ne postoje direktne saobraćajne veze do tog područja.

A od vremena korone, kopnene granice Azerbejdžana su za domaće stanovništvo zatvorene. Zvanično objašnjenje azerbejdžanskih vlasti posle korone jeste – preventivno delovanje protiv terorizma.

Pre nekoliko meseci se desio napad na organe bezbednosti na severu Azerbejdžana. Stručnjaci smatraju da je to delo „Islamske države“. Ipak, to je bio samo jedan napad.

Stanovništvo Azerbejdžana je ionako nezadovoljno zbog zatvorenih granica, a sada će dodatno hiljade ljudi morati zaobilaznim linijama putovati na Kavkaz, na posao ili svojim porodicama.

Alijev bi sada mogao da otvori neke kopnene granice ili da nezadovoljstvo, kao inače, uguši represijom.

Tagovi:

Azerbejdžan Obaranje Putnički avion
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kim Džong Un Severna Koreja

Severna Koreja

16.avgust 2026. Martin Fric/DW

Ratna pomoć Rusiji donosi novac i privredni procvat malom broju građana Severne Koreje

Zahvaljujući Rusiji Severna Koreja danas ima više novca, ali novi sjaj Pjongjanga ne znači i bolji život za većinu stanovništva

Iran, SAD

Bliski istok

16.avgust 2026. Amir Soltanzadeh/DW

Može li se zaobići Ormuski moreuz?

Nafta koja jedva prolazi kroz Ormuski moreuz primorava zemlje Persijskog zaliva da preusmeravaju izvoz ka Crvenom moru, dok se razmatraju i novi naftovodi koji su i skupi i rizični

Ruski napad na Kijev

Rat u Ukrajini

16.avgust 2026. I.C.

Kijev na meti žestokih raketnih udara: Putinova odmazda nakon što je Zelenski napao rusku satelistsku mrežu

Ruske snage jutros su raketama napale Kijev, nakon što je Ukrajina prethodnog dana izvela udare na ruski vojni aerodrom i raketni centar duboko na teritoriji Rusije

Marijupolj zgrade

Ukrajina

16.avgust 2026. Kira Sokolova/DW

Marijupolj: Stanujte na kostima Ukrajinaca za deset miliona rubalja

Na mestu domova koje su stanovnici Marijupolja izgubili u ruskim napadima danas niču nove zgrade u koje se useljavaju Rusi. Bivši stanovnici tvrde da se tako brišu tragovi rata i potiskuje lokalno stanovništvo

Evakuacija turista sa Halkidikija zbog požara

Požari

16.avgust 2026. I.C.

Evropa gori: Požar rekordnih razmera pustoši prirodni rezervat u Belgiji

Vatrogasci su se u subotu, 15. avgusta borili sa šumskim požarom koji je zahvatio najveći prirodni rezervat u Belgiji u oblasti Haj Fens. Požar je opisan kao najgori u istoriji zemlje

Komentar

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure