img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klimatske promene

Globalna emisija štetnih gasova: Srljanje u katastrofalno zagrevanje

26. oktobar 2024, 07:59 Holi Jang / DW
Foto: AP Photo/Edmar Barros
Potrebno hitno smanjenje globalnih emisija gasova staklene bašte
Copied

Ukoliko se emisije gasova staklene bašte značajno ne smanje u narednim godinama, svet se suočava sa katastrofalnim zagrevanjem od tri stepena Celzijusa. Najnoviji UN izveštaj ističe kako trenutni napori, i pored tehnoloških rešenja koja su na raspolaganju, nisu dovoljni da zaustave klimatsku krizu

Najnoviji izveštaj UN o emisijama štetnih gasova pokazuje da idemo ka katastrofalnom zagrevanju. Dobra vest je da već postoje tehnička rešenja da se to spreči.

Bez drastičnog i brzog smanjenja globalnih emisija gasova staklene bašte, svet će vrlo verovatno u ovom veku postati topliji za tri stepena Celzijusa, navodi se u najnovijem godišnjem izveštaju UN o emisijama, objavljenom ovog četvrtka (24. oktobra 2024.). Izveštaj se već 15 godina objavljuje neposredno pre klimatske konferencije.

Aktuelni izveštaj potvrđuje obeshrabrujuću poruku od prošle godine: bez znatno ambicioznijih mera, cilj Pariskog sporazuma da se globalno zagrevanje ograniči na 1,5 stepena Celzijusa iznad nivoa predindustrijskog perioda neće biti ostvaren. Prema naučnim saznanjima, ovo ograničenje moglo bi da spreči najozbiljnije i nepovratne posledice klimatskih promena.

Čak i ako zemlje uspeju u potpunosti da ispune svoje trenutne obaveze o smanjenju emisija do 2030. svet će se vrlo verovatno zagrejati za 2,6 stepeni Celzijusa.

Rekordno visoke emisije

„Tužna vest je da zapravo nije bilo mnogo napretka kada sagledamo čitavu sliku“, kaže Ane Olhof, viša savetnica za klimu u UN Programu za zaštitu životne sredine i glavna autorka izveštaja.

„Svakodnevno slušamo koliko je ova tema važna i da brzo moramo da reagujemo,“ kaže Olhof. „A u stvarnosti vidimo samo male korake, a zapravo bi trebalo da vidimo kvantni skok.“

Globalne emisije su nastavile da rastu prošle godine. Madagaskar je jedina zemlja koja je u međuvremenu povećala svoje ciljeve za smanjenje emisija do 2030. godine, navodi Olhof.

Globalne emisije gasova sa efektom staklene bašte dostigle su novi rekord od preko 57 gigatona ekvivalenta ugljen-dioksida u 2023. povećavajući se u svim sektorima.

Energetski sektor je bio najveći izvor emisija, zatim saobraćaj, poljoprivreda i industrija. Pritom je udeo članica G20 (bez Afričke unije) u emisjima bio oko 77 odsto u 2023. dok je udeo 47 najnerazvijenijih zemalja na listi UN bio samo tri odsto.

Da bi se globalno zagrevanje ograničilo na 1,5 stepeni Celzijusa, emisije bi morale biti smanjene za 42 odsto do 2030. u odnosu na 2019. Da bi se zagrevanje zadržalo ispod dva stepena Celzijusa, potrebno je smanjenje od najmanje 28 odsto.

Aktuelni izveštaj pokazuje da bi se, čak i ako države u potpunosti sprovedu svoje klimatske planove – takozvane nacionalno utvrđene doprinose (NDC) – emisije ukupno smanjile samo deset procenata do 2030. godine.

„Najnoviji izveštaj jasno nas podseća da vreme ističe“, kaže Hardžit Sing, direktor za globalno angažovanje u Inicijativi za sporazum o neširenju fosilnih goriva, globalnoj kampanji civilnog društva.

Prema Singu, izveštaj pokazuje da moramo da delujemo danas kako bismo održali temperature ispod 1,5 stepeni Celzijusa „ili ćemo se suočiti sa razornom realnošću njihovog prekoračenja.“

„To je zaista izuzetno frustrirajuće“, dodaje Sing. „Svaki put kada se pojavi naučni izveštaj, upozorenja postaju sve oštrija. Ali ostaju bez odjeka: naši politički lideri ne slušaju nauku.“

Zemlje koje sledećeg meseca šalju svoje predstavnike na samit UN o klimi COP29 u Baku (Azerbejdžan), u izveštaju se pozivaju da značajno povećaju svoje ambicije i obaveze pre nego što početkom sledeće godine saopšte nove nacionalne ciljeve (NDC).

Tehnička rešenja daju nadu

Iako je obim potrebnih smanjenja emisija šokantno visok, Olhof naglašava da postoje mere i rešenja koja su „dokazana, isplativa i u nekim slučajevima čak i konkurentna”.

Prema izveštaju, i dalje je „tehnički moguće“ smanjiti emisije u skladu sa ciljem Pariskog sporazuma od 1,5 stepeni.

Povećana upotreba energije vetra i Sunca mogla bi da obezbedi 27 procenata potrebnih smanjenja emisija do 2030. i 38 procenata potrebnih smanjenja do 2035. procenjuje se. Istovremeno, ekonomične strategije u šumarstvu – uključujući smanjenje krčenja šuma, povećano pošumljavanje i bolje upravljanje šumama – mogu doprineti do 20 procenata potrebnih smanjenja. Ostalo bi se moglo postići merama energetske efikasnosti, elektrifikacijom i prelaskom na druge izvore energije u građevinarstvu, saobraćaju i industriji.

„Najpozitivnije je to što sve ove mogućnosti imamo i što ne postoje dobri razlozi da ih ne primenjujemo u mnogo većem obimu i mnogo brže nego do sada“, kaže Olhof.

Povećanje finansiranja

Prema izveštaju, da bi se postigla neophodna smanjenja emisija, ulaganja u zaštitu klime morala bi da se povećaju šest puta sa 6,7 biliona dolara na 11,7 biliona dolara godišnje do 2035. godine.

„To se čini kao velika suma. Međutim, to je samo deo ukupnih troškova koje će mnoge zemlje — posebno zemlje u razvoju i zemlje u usponu — morati da ulože u narednim godinama za infrastrukturu i energetske sisteme,“ navodi Olhof.

Prema izveštaju, dodatni godišnji troškovi za preusmeravanje investicija sa aktivnosti visokog ugljeničnog intenziteta ka aktivnostima sa niskim emisijama iznose između 0,9 i 2,1 bilion dolara godišnje. „A u te procene nisu uključeni svi benefiti i izbegnuti uticaji klimatskih promena, kao ni dodatne koristi za zdravlje, prirodu i ljude,“ dodaje Olhof.

Izveštaj bi trebalo da pomogne da se osiguraju ambicioznija finansijska obećanja na COP29, posebno bogatih zemalja, navodi Sing. „Bez ambicioznog cilja finansiranja klime, nećemo moći da ubrzamo akciju koja je potrebna za smanjenje emisija. “Očekuje se da će se na samitu UN u Bakuu zemlje dogovoriti o novom cilju za klimatsko finansiranje, po prvi put nakon 15 godina. Taj cilj će zameniti cilj iz 2009. godine da bogate nacije godišnje mobilizuju 100 milijardi američkih dolara za podršku zemljama u razvoju, što je prvi put postignuto tek 2022. godine.

Izveštaj o emisijama takođe naglašava potrebu da najveće privrede i emiteri moraju da preuzmu snažniju vodeću ulogu i preduzmu hitne mere.

Svaki delić stepena porasta temperature je važan

Globalne temperature su trenutno za skoro 1,3 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa.

„Imamo suše, požare i poplave u razmerama koje su pre pet do deset godina bile nezamislive… i naučili smo mnogo više u poslednjih deset godina o tome da je u suštini svaki delić stepena važan,“ kaže Olhof.

Olhof priznaje da može biti frustrirajuće kada se tako malo uradi, iako su posledice poznate. „Ali i dalje verujem da možemo nešto da postignemo“, kaže ekspertkinja UN za klimu. „Izveštaj pokazuje da imamo toliko opcija i da postoje šanse da izbegnemo najgori scenario. Samo moramo da delujemo sada. Nastaviću da se borim za to.

Tagovi:

Ujedinjene nacije Klimatske promene Globalno zagrevanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rumunija

30.maj 2026. Keno Fersek (DW)

Prodor ekstremne desnice na velika vrata

Rumunski ekstremni desničari beleže nagli rast u anketama

Ruski dron

Rat u Ukrajini

29.maj 2026. A.P

Rumunija: Srušio se ruski dron, podignuti lovci F-16

Ruski dron lansiran na Ukrajinu srušio se na stambenu zgradu u Rumuniji. Bukurešt traži od NATO-a hitnu isporuku savremenih antiraketnih sistema

Francuska, parlament

Francuska

29.maj 2026. A.M.

Konačno zvanično ukinut zakon o ropstvu iz 1685. godine

Francuski parlament doneo je jednoglasnu odluku kojom se van snage stavlja zakon iz 1685. o robovlasništvu, iako je ropstvo formalno ukinuto još 1848. godine

Americki nosac aviona

Rat u Iranu

29.maj 2026. A.M.

Novi sukobi nakon nepotvrđenog sporazuma o produžetku primirja

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran su postigli sporazum, koji američki predsednik Donald Tramp još nije odobrio, preneo je Aksios pozivajući se na neimenovane izvore. Oružani sukob se, međutim, nastavlja naizmeničnim napadima

Gaza

Gaza

29.maj 2026. I.M.

Netanjahu: Preuzećemo kontrolu nad 70 odsto Pojasa Gaze

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je izjavio da Izrael u ovom trenutku kontroliše oko 60 odsto teritorije Pojasa Gaze, što je značajno više u odnosu na ranije procene objavljene u martu

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure