
VJT
Nenad Stefanović: Hapšenje Krička nema veze sa izborima
Glavni tužilac beogradskog VJT-a Nenad Stefanović rekao je da Kričak nije uhapšen zbog izbora već zbog istrage oko ubistva na Senjaku

Bivši američki izaslanik predviđa ukidanje restrikcija na upotrebu američkih raketa za udare unutar Rusije
Kurt Voker, bivši američki specijalni izaslanik za Ukrajinu pod Donaldom Trampom, uveren je da će Sjedinjene Države dopustiti Kijevu da koristi američke projektile dužeg dometa za udare po dubini ruske teritorije, piše Dojče vele.
„Mislim da će – pre ili posle izbornog dana – administracija Džoa Bajdena, bez najave, početi da ukida restrikcije“, rekao je Voker za DW, govoreći o sadašnjim zabranama SAD da se američko oružje koristi za udar na ciljeve na teritoriji Ruske Federacije.
Odluke će se verovatno, kaže Voker, donositi od slučaja do slučaja, u zavisnosti šta Ukrajinci nameravaju da postignu.
Tramp će nuditi pozajmice i oružje?
Ukoliko Tramp ponovo postane predsednik, njegov bivši izaslanik za Ukrajinu – koji je na toj poziciji bio od 2017. do 2019. i to „volonterski“ – smatra da će se ići mnogo dalje.
„On bi rekao Ukrajincima: ’Evo vam paket pozajmica, možete da pozajmite koliko god hoćete novca sve dok kupujete američku opremu i nema ograničenja šta ćete raditi sa njom – pod uslovom da, kad dođe vreme da se okonča rat, kad Putinna to bude spreman, da i vi okončate rat’“, veruje Voker.
Onda, nastavlja on s predviđanjima, Tramp bi Putinu poručio da masovno naoružava Ukrajinu i da će je primiti u NATO, pritiskajući ga tako da okonča rat.
Dodaje da se u pitanju upotrebe zapadnog oružja za udare direktno na Rusiju svi, posebno Nemačka, „kriju iza SAD“. I da će, ako Vašington dozvoli takvu upotrebu, to slediti i Evropljani.
Ukrajina u NATO znači „trajni mir“
Kurt Voker smatra da će iduća američka vlast – ko god da pobedi – prići bliže poziciji da Ukrajina treba da uđe u NATO. „Voleo bih da američka administracija zauzme poziciju da je to deo dogovora za kraj rata. Definitivno nismo još blizu toga, ali mislim da se bližimo.“
Prema njemu, članstvo Kijeva u NATO značilo bi „trajni mir“ i „trajno odvraćanje“ Rusije.
Voker, koji je u dugoj diplomatskoj, poslovnoj i lobističkoj karijeri bio i pomoćnik Ričarda Holbruka dok je ovaj bio zadužen za kovanje Dejtonskog sporazuma u BiH, osvrnuo se i na izveštaje prema kojima ruski avioni i dronovi povremeno narušavaju vazdušni prostor Poljske i Rumunije, dve članice NATO.
„Šokantno je što NATO ne preduzima više povodom toga“, kaže on, zagovarajući da NATO proširi zonu vazdušne odbrane na sto ili dvesta kilometara unutar Poljske i Rumunije.
Putin se boji posledica upotrebe nuklearnog oružja?
Voker ne uzima za ozbiljno najave Vladimira Putina da će Rusija slediti „novu nuklearnu doktrinu“ prema kojoj se atomsko oružje može koristiti i za konvencionalne napade.
„Mislim da to govori kako bi uticao na zapadnu politiku. On pokušava da spreči Zapad da podržava Ukrajinu i odobri korišćenje sistema dugog dometa od strane Ukrajinaca“, navodi sagovornik DW.
„Zar mislite da bi ikakva doktrina sprečila Putina da iskoristi nuklearno oružje ukoliko hoće? Neće on biti sprečen nikakvom doktrinom na nekom papiru. Istina je da ga obuzdavaju posledice upotrebe atomskog oružja koje bi se vrlo loše odrazile na Rusiju“, dodaje Voker.
Kaže još da ne treba posebno reagovati ukoliko Rusija bude testirala nuklearno oružje na sopstvenoj teritoriji.
„Ali mislim da mora biti strogog upozorenja: ’Ne koristite nuklearno oružje protiv Ukrajine, jer će biti direktnih posledica, a vaše snage će biti uništene ako to uradite’“, zaključuje Kurt Voker.

Glavni tužilac beogradskog VJT-a Nenad Stefanović rekao je da Kričak nije uhapšen zbog izbora već zbog istrage oko ubistva na Senjaku

Kada je Vučić postao beznačajan lik? Zašto je njegov politički pad narod doživio kao buđenje iz noćne more? Čega se Studentska lista mora čuvati? Kako ustanoviti odgovornost za pretvaranje Srbije u mafijašku državu? I šta mi sa svime ovim imamo punih trideset i šest godina

Naravno da bi ostavke bile najlakši način da se mediji minimalno upristoje, ali posle 14 godina cenzure, propagande, negativne selekcije, veliko je pitanje da li zaposleni u javnom servisu i brojnim informativnim redakcijama privatnih medija uopšte umeju da profesionalno rade svoj posao

Ljudi su se osvrtali oko sebe. Onda se prolomio uzdah i zavladala je potpuna euforija. Suze, zagrljaji, skandiranje. On je prvi put izgovorio istinu – da su studenti pobedili. Ispostaviće da je taj trenutak postao istorija

Možemo li se, dakle, nadati da je i grupi od nekoliko miliona ljudi moguće da sazreva i napreduje? Da li, osim tehnološkog napretka, možemo da se razvijamo i psihološki, emotivno, mada nas ima tako mnogo i svi smo međusobno različiti, koliko smo i slični? Da li ima prostora čak i za onaj stepen optimizma koji bi nam omogućio očekivanje da ovo nije izolovan, pozitivan incident, već da smo “porasli” i sad smo trajno, uz uračunate prolazne krize, sposobni za nešto novo i zrelije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve