

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“




Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je zbog incidenta u Banjskoj optužnicu protiv 45 osoba, uključujući Milana Radoičića, ali Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović ističe ta optužnica za Srbiju nema nikakav značaj. Za Radoičićem je poternicu raspisao Interpol, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić je istakao da za Srbiju slučaj Banjska „nikako nije terorizam"
Incident u Banjskoj dogodio se 24. septembra 2023. godine, kada je paravojna formacija koju su činili Srbi ubila jednog pripadnika Kosovske policije, dvojicu ranila, a u razmeni vatre poginula su i tri napadača.
Iz Eparhije raško-prizrenske tada su saopštili da je grupa naoružanih, maskiranih ljudi, upala blindiranim vozilom u manastir, pri čemu su provalili manastirsku zaključanu kapiju.
Prištiniski zvaničnici odmah su za napad optužili „srpske kriminalne grupe“ koje navodno podržava Beograd, dok je Beograd negirao bilo kakvu povezanost sa napadom.
Skupština Kosova je 28. septembra usvojila rezoluciju kojom se osuđuje napad na Kosovsku policiju i ocenila da je potrebnaa međunarodne istrage Srbije i njene uloge u tom napadu.
Radoičić identifikovan na snimcima
Na snimcima koje su kosovske beznednosne služne načinile dronom identifikovan je nekadašnji potpredsednik Srpske liste Milan Radoičić.
Njegov advokat Goran Petronijević krajem septembra 2023. godine je saopštio da je Radoičić preuzeo odgovornost za organizaciju i napad. Četiri dana kasnije Radoičić je priveden i saslušan u Višem javnom tužilaštvu gde je negirao povezanost sa napadom. Manje od 24 sata nakon privođenja Radoičić je pušten iz pritvora.
Prethodno je predsednica Kosova Vjosa Osmani optužila predsednika Srbije Aleksandra Vučića da je „direktno naredio“ napad na sever Kosova i pozvala na uvođenje „oštrih sankcija“ Beogradu, „kako Srbija ne bi bila ohrabrena da koristi nasilje, ne samo protiv Kosova, već i drugih država u regionu“.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 11. oktobra 2023. godine da će Radoičić odgovarati pred organima u Srbiji i da tek predstoji podizanje optužnice.
„Ne bih da branim Radoičića, jer on odgovara pred našim pravosudnim organima i tek mu predstoji optužnica. Kada se istraga sprovede, da li će biti proširenja istrage ili ne, to je na nadležnim državnim organima. Oni će ustanoviti sve te činjenice“, rekao je tada Vučić.
Oružje poreklom iz Srbije
Balkanska regionalna istraživačka mreža (BIRN) objavila je zatim da su municija koju su članovi naoružane grupe koristili tokom sukoba proizvedena u srpskoj fabrici Belom 2022, a da su minobacačke mine i zolje remontovane u državnim zavodima 2018. i 2021. godine.
Oružje koje je kosovska policija zaplenila posle sukoba u Banjskoj prošlo je kroz sistem države Srbije u nekom trenutku u prethodnih pet godina, naveo je BIRN.
Evropska unija i Evropski parlament klasifikovali su incident kao teroristički napad, a gomilanje srpskih vojnih snaga duž administrativne linije sa Kosovom izazvalo je široku zabrinutost u regionu.
Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su sredinom oktobra 2023. godine „Rezoluciju Evropskog parlamenta o nedavnim dešavanjima u dijalogu Srbija-Kosovo“ kojom se napad oštro osuđuje.od Evropske komisije i Evropskog saveta su između ostalog tražili da preduzmu mere protiv Srbije ukoliko se utvrdi da je bila direktno umešana u ta dešavanja.
Interpol je 7. decembra 2023. godine raspisao poternica za Radoičićem na osnovu zahteva Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova, a posredstvom civilne misije Ujedinjenih nacija, jer Kosovo nije član Interpola.
U martu 2024. godine portparol Evropske unije (EU) Peter Stano ocenio je da je napad u Banjskoj bio „veoma brutalan napad na teritoriju Kosova“ i naglasio da Brisel ne može donositi odluke ili iznositi stavove dok ne bude okončana istraga koje vode kosovske vlasti.
Optužnica kosovskih vlasti
Krajem juna 2024. godine Kosovska policija je saopštila da je u vezi sa oružanim incidentom u Banjskoj identifikovano 48 osoba koje su u njemu učestvovale i da su krivične prijave podnete su protiv 45 ljudi.
Navedeno je da su izdati nalozi za hapšenje 41 osumnjičenog na Kosovu i da je izdato 39 međunarodnih poternica.
Krivične prijave podnete su za dela „teško ubistvo, napad na ustavni poredak Kosova, teška dela protiv ustavnog poretka i bezbednosti Kosova, vršenje terorističkog akta, pripremanje terorističkog akta, pranje novca i finansiranje terorizma“.
Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je 11. septembra optužnicu protiv 45 osoba, uključujući Milana Radoičića.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović istakao je da sa stanovišta pravnog poretka Srbije, optužnica Specijalnog tužilaštva u Prištini protiv Milana Radoičića i drugih nema nikakav značaj.
Stefanović je podsetio da je teritorijalni integritet Srbije u sastavu s Kosovom garantovan Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i istakao da institucije u Prištini nemaju nikakvu nadležnost za vođenje bilo kakvih postupaka, pa ni krivičnih.
Vučić je upitan o oputužnici koja je na Kosovu podignuta protiv Milana Radoičića i još 44 osobe za oružani napad u Banjskoj, rekao da srpski organi sprovode svoju istragu.
Dodao je i da iz Eulex-a Beogradu nisu dostavljeni traženi podaci i istakao da za Srbiju slučaj Banjska „nikako nije terorizam“.
U međuvremenu, krajem avgusta kosovske vlasti zatvorile su pet perostalih paralelnih srpskih institucija na severu Kosova.
Na njih se postavljaju table sa oznakama različitih institucija „Republike Kosovo“, a time je Srbija i praktično izgubila nadležnost nad svim institucijama na Kosovu.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve