img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Sunovrat Folksvagena: Da li su dobri dani nemačke privrede odbrojani?

11. septembar 2024, 09:16 Nik Martin/DW
Foto: AP Photo/Martin Meissner
Copied

Najveći nemački proizvođač automobila, Folksvagen, upozorio je na moguće gašenje radnih mesta i zatvaranje proizvodnih linija na domaćem tržištu. Znači li to da nemačka privreda, posle decenija dominacije, polako slabi

Folksvagenovo upozorenje prošle nedelje o gašenju radnih mesta i potencijalnom zatvaranju proizvodnih linija na domaćem tržištu po prvi put u njegovoj 87-godišnjoj istoriji izazvalo je šok širom zemlje, prenosi Deutsche Welle (DW).

Nad najvećim nemačkim proizvođačem automobila, međutim, nadvijaju se olujni oblaci već nekoliko godina, zbog rastućih troškova proizvodnje, slabije domaće privrede posle pandemije i sve jače konkurencije iz Kine. Folksvagenova neuspešna strategija za električna vozila dodatno stvara probleme.

Proizvođač automobila sada mora da uštedi oko 10 milijardi evra (11,1 milijardi dolara) u naredne tri godine, što može da znači gubitak na hiljade radnih mesta i verovatno gašenje nekih od 10 nemačkih proizvodnih linija.

Rivali sustižu Nemačku

Bolne reforme u Folksvagenu mogu da se posmatraju kao deo širih izazova sa kojima se suočava nemačka ekonomija vredna 4,2 triliona dolara. Poremećaji u lancu snabdevanja, energetska kriza — posebno zbog smanjenja zaliha ruskog gasa — i gubitak konkurentske prednosti naštetili su rastu nemačke ekonomije, piše DW.

„Folksvagen je primer uspeha nemačke industrije u poslednjih devet decenija“, rekao je za DW prošle nedelje Karsten Bžeski, glavni ekonomista ING banke za Nemačku. „Ali ova priča nam govori šta četiri godine ekonomske stagnacije i 10 godina pogoršanja međunarodne konkurentnosti mogu da učine privredi. One investiranje čine manje atraktivnim.“

Prema podacima nacionalne statističke agencije Destatis, Nemačka ekonomija je prošle godine pala za 0,3 odsto. Tri vodeća ekonomska instituta su prognozirala da će bruto domaći proizvod (BDP) u 2024. stagnirati – previđen je rast od nula odsto. Ovo je u suprotnosti sa 10 uzastopnih godina rasta koje je Nemačka doživela pre pandemije koronavirusa – najdužeg perioda rasta od ponovnog ujedinjenja 1990. godine.

Da li su dani nemačke industrije odbrojani?

Loše vesti iz Folksvagena, zajedno sa negativnim vestima o drugim nemačkim industrijskim gigantima — uključujući BASF, Simens i Tisen Krup — podstakla je narativ o tome da su prošli dobri dani za nemačku ekonomiju i da je ekonomski pad neizbežan.

„Najava Folksvagena je svakako simptom šire slabosti u nemačkoj industriji, a ne izolovan slučaj“, rekla je za DW Franciska Palmas, koja za londonski Capital Economics radi kao viši ekonomista za Evropu. Ona napominje da je industrijska proizvodnja u julu bila skoro 10 odsto ispod svog nivoa na početku 2023. kao i da je industrijska proizvodnja u šestogodišnjem trendu pada.

Pored pitanja nemačkog automobilskog sektora, Palmas ističe i „trajni gubitak proizvodnih kapaciteta u energetski intenzivnoj industriji“ zabeležen od početka energetske krize 2022. godine, podstaknute invazijom Rusije na Ukrajinu. Capital Economics očekuje da će udeo industrijskog sektora u nemačkom BDP-u „nastaviti da opada u narednoj deceniji“.

Porast populizma podriva reforme

Suda Dejvid-Vilp je direktorka  berlinske kancelarije istraživačkog centra Maršalovog fonda za Nemačku. Ona smatra da su nevolje u zemlji rezultat oklevanja nekoliko vlada da sprovedu neophodne, ali bolne reforme. Među razlozima je, kako je rekla, uspon partija poput krajnje desničarske Alternative za Nemačku (AfD) u poslednjoj deceniji.

„Godine Merkelove su bile prilično komotne i Nemačka je bila dovoljno bogata da prođe kroz pandemijsku krizu“, rekla je ona za DW „Ali sa porastom populizma, etablirane stranke žele da osiguraju da se Nemci osećaju ekonomski bezbednim, kako ne bi postali plen partija koje ih plaše.

Ova vrsta strategije samo odlaže neizbežno, pošto ekonomski udari konkurencije sa nižim troškovima nastavljaju da proždiru nemački udeo u globalnom ekonomskom kolaču. U međuvremenu, pogoršanje geopolitičkih pitanja – posebno između Zapada, Rusije i Kine – preti daljim usporavanjem globalizacije, od koje je Nemačka najviše profitirala.

Folksvagenove reforme su „poslednji poziv za buđenje“

„Svet se menja, i naši izvori ekonomskog rasta se menjaju“, rekao je Bžeski, i dodao: „Problemi Folksvagena  bi trebalo da budu poslednji poziv za buđenje za nemačke kreatore politike da počnu da investiraju i da se reformišu kako bi zemlja ponovo postala privlačnija“.

Nije izvesno kojom će brzinom ići ove reforme, jer u Nemačkoj postoji zakonsko ograničavanje novog zaduženja, takozvana kočnica zaduživanja – koja dozvoljava državni budžetski deficit od najviše 0,35 odsto BDP-a – kao i sukobi između koalicionih partnera kancelara Olafa Šolca oko saveznog budžeta za 2025. To znači da je malo prostora za povećanje fiskalnog stimulansa.

Uprkos nizu negativnih vesti, Nemačka ostaje ključna lokacija za međunarodne investicije. Gugl, Majkrosoft, Eli Lili, Amazon i kineski proizvođač automobila BID najavili su velike investicije u poslednjih 18 meseci.

Berlin je izdvojio subvencije od oko 20 milijardi evra za jačanje domaćeg sektora poluprovodnika, posebno u istočnoj Nemačkoj, podržavajući investicije tajvanskog proizvođača čipova TSMC i Intela.

Na pomolu novi pravac Nemačke

Biotehnologija, zelene tehnologije, veštačka inteligencija (AI) i odbrana su takođe sektori koji rastu, kaže Dejvid-Vilp. Ona dodaje da bi vlada mogla dodatno da ih podrži u sklopu kreiranja svoju nove industrijske strategije, piše DW.

„Ne propada sve, nije sve mračno. Pred nama su putevi rasta“, rekla je ona. „Stvari moraju da postanu loše pre nego što postanu bolje, a osećaj za inovaciju treba ponovo da se podstakne.“

Reforme će, međutim, verovatno morati da sačekaju do sledećih saveznih izbora, zakazanih za septembar 2025. Godine. Na njima Šolcova koalicija – sastavljena od socijaldemokrata levog centra, Zelenih i liberalnih Slobodnih demokrata (FDP) – verovatno neće moći da osvoji većinu.

Zbog nemačke ekonomske slabosti krajem devedesetih zemlju su prozvali „Evropski bolesnik“. Ministar finansija Kristijan Lindner (FDP) negira da je nadimak ovaj put prikladan, rekavši delegatima na Svetskom ekonomskom forumu u januaru da je Nemačka umesto toga „umoran čovek“ kome je potrebna „šolja dobre kafe“ sačinjena od strukturnih reformi.

Izvor: Deutsche Welle

Tagovi:

Nemačka Folksvagen Ekonomija ekonomska politika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp

Donald Tramp

17.jul 2026. Nenad Krajcer (DW)

Vanredno obraćanje Donalda Trampa: Lov na kineske veštice umesto rešenja za Iran

Tramp je u obraćanju naciji ponovo govorio o navodno pokradenim predsedničkim izborima iz 2020. godine i podacima 220 miliona birača, za šta je optužio Kinu

Italija, srušeni most

Italija

17.jul 2026. Kristine Auerbah (DW)

Ko je odgovarao za rušenje mosta u Đenovi: Osam godina čekanja na pravdu za 43 mrtvih

Četrdeset tri života izgubljena, stotine ljudi raseljeno i osam godina čekanja na odgovore. Posle pada mosta Morandi u Đenovi sud je konačno izrekao prve kazne koje među bližnjima žrtava izazivaju pomešana osećanja

Tramp na zlatnom dolaru

SAD

17.jul 2026. I.M.

Tramp dobija zlatni dolar: Prigodni novčić već izazvao podsmehe na mrežama

Američka kovnica počela je izradu zlatnog dolara sa likom Donalda Trampa povodom 250. godišnjice nezavisnosti SAD. Novčić je odmah izazvao podeljene reakcije – dok ga pristalice predsednika vide kao simbol njegovog uticaja, kritičari se na društvenim mrežama sprdaju na njegov račun

Italijanski policajac posmatra grafit na zidu katedrale u Palermu na kom je prikazan Mateo Mesina Denaro, jedan od organizatora najtežih ubistava sicilijanske mafije.

Italija

16.jul 2026. I.C.

Italija donela zakon kojim deca iz mafijaških porodica dobijaju priliku za drugačiju budućnost

Deca i mladi koji su odrasli u mafijaškim porodicama dobiće priliku da se odvoje od organizovanog kriminala novim zakonom koji je donet u Italiji, a koji ima za cilj da zaustavi međugeneracijsko regrutovanje u mafiji

Premijer Peter Mađar i predsednik Mađarske Tamaš Šuljok

Mađarska

16.jul 2026. Keno Fersek (DW)

„Operacija čistilište“: Kako se Peter Mađar obračunava sa zaostavštinom Viktora Orbana

Vlada Petera Mađara ima u parlamentu dvotrećinsku većinu. To joj otvara mogućnost da ustavnim promenama stvori uslove za radikalan obračun sa zaostavštinom Viktora Orbana, sa njemu lojalnim ljudima koji se nalaze na ključnim mestima u državi

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure