img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Sunovrat Folksvagena: Da li su dobri dani nemačke privrede odbrojani?

11. septembar 2024, 09:16 Nik Martin/DW
Foto: AP Photo/Martin Meissner
Copied

Najveći nemački proizvođač automobila, Folksvagen, upozorio je na moguće gašenje radnih mesta i zatvaranje proizvodnih linija na domaćem tržištu. Znači li to da nemačka privreda, posle decenija dominacije, polako slabi

Folksvagenovo upozorenje prošle nedelje o gašenju radnih mesta i potencijalnom zatvaranju proizvodnih linija na domaćem tržištu po prvi put u njegovoj 87-godišnjoj istoriji izazvalo je šok širom zemlje, prenosi Deutsche Welle (DW).

Nad najvećim nemačkim proizvođačem automobila, međutim, nadvijaju se olujni oblaci već nekoliko godina, zbog rastućih troškova proizvodnje, slabije domaće privrede posle pandemije i sve jače konkurencije iz Kine. Folksvagenova neuspešna strategija za električna vozila dodatno stvara probleme.

Proizvođač automobila sada mora da uštedi oko 10 milijardi evra (11,1 milijardi dolara) u naredne tri godine, što može da znači gubitak na hiljade radnih mesta i verovatno gašenje nekih od 10 nemačkih proizvodnih linija.

Rivali sustižu Nemačku

Bolne reforme u Folksvagenu mogu da se posmatraju kao deo širih izazova sa kojima se suočava nemačka ekonomija vredna 4,2 triliona dolara. Poremećaji u lancu snabdevanja, energetska kriza — posebno zbog smanjenja zaliha ruskog gasa — i gubitak konkurentske prednosti naštetili su rastu nemačke ekonomije, piše DW.

„Folksvagen je primer uspeha nemačke industrije u poslednjih devet decenija“, rekao je za DW prošle nedelje Karsten Bžeski, glavni ekonomista ING banke za Nemačku. „Ali ova priča nam govori šta četiri godine ekonomske stagnacije i 10 godina pogoršanja međunarodne konkurentnosti mogu da učine privredi. One investiranje čine manje atraktivnim.“

Prema podacima nacionalne statističke agencije Destatis, Nemačka ekonomija je prošle godine pala za 0,3 odsto. Tri vodeća ekonomska instituta su prognozirala da će bruto domaći proizvod (BDP) u 2024. stagnirati – previđen je rast od nula odsto. Ovo je u suprotnosti sa 10 uzastopnih godina rasta koje je Nemačka doživela pre pandemije koronavirusa – najdužeg perioda rasta od ponovnog ujedinjenja 1990. godine.

Da li su dani nemačke industrije odbrojani?

Loše vesti iz Folksvagena, zajedno sa negativnim vestima o drugim nemačkim industrijskim gigantima — uključujući BASF, Simens i Tisen Krup — podstakla je narativ o tome da su prošli dobri dani za nemačku ekonomiju i da je ekonomski pad neizbežan.

„Najava Folksvagena je svakako simptom šire slabosti u nemačkoj industriji, a ne izolovan slučaj“, rekla je za DW Franciska Palmas, koja za londonski Capital Economics radi kao viši ekonomista za Evropu. Ona napominje da je industrijska proizvodnja u julu bila skoro 10 odsto ispod svog nivoa na početku 2023. kao i da je industrijska proizvodnja u šestogodišnjem trendu pada.

Pored pitanja nemačkog automobilskog sektora, Palmas ističe i „trajni gubitak proizvodnih kapaciteta u energetski intenzivnoj industriji“ zabeležen od početka energetske krize 2022. godine, podstaknute invazijom Rusije na Ukrajinu. Capital Economics očekuje da će udeo industrijskog sektora u nemačkom BDP-u „nastaviti da opada u narednoj deceniji“.

Porast populizma podriva reforme

Suda Dejvid-Vilp je direktorka  berlinske kancelarije istraživačkog centra Maršalovog fonda za Nemačku. Ona smatra da su nevolje u zemlji rezultat oklevanja nekoliko vlada da sprovedu neophodne, ali bolne reforme. Među razlozima je, kako je rekla, uspon partija poput krajnje desničarske Alternative za Nemačku (AfD) u poslednjoj deceniji.

„Godine Merkelove su bile prilično komotne i Nemačka je bila dovoljno bogata da prođe kroz pandemijsku krizu“, rekla je ona za DW „Ali sa porastom populizma, etablirane stranke žele da osiguraju da se Nemci osećaju ekonomski bezbednim, kako ne bi postali plen partija koje ih plaše.

Ova vrsta strategije samo odlaže neizbežno, pošto ekonomski udari konkurencije sa nižim troškovima nastavljaju da proždiru nemački udeo u globalnom ekonomskom kolaču. U međuvremenu, pogoršanje geopolitičkih pitanja – posebno između Zapada, Rusije i Kine – preti daljim usporavanjem globalizacije, od koje je Nemačka najviše profitirala.

Folksvagenove reforme su „poslednji poziv za buđenje“

„Svet se menja, i naši izvori ekonomskog rasta se menjaju“, rekao je Bžeski, i dodao: „Problemi Folksvagena  bi trebalo da budu poslednji poziv za buđenje za nemačke kreatore politike da počnu da investiraju i da se reformišu kako bi zemlja ponovo postala privlačnija“.

Nije izvesno kojom će brzinom ići ove reforme, jer u Nemačkoj postoji zakonsko ograničavanje novog zaduženja, takozvana kočnica zaduživanja – koja dozvoljava državni budžetski deficit od najviše 0,35 odsto BDP-a – kao i sukobi između koalicionih partnera kancelara Olafa Šolca oko saveznog budžeta za 2025. To znači da je malo prostora za povećanje fiskalnog stimulansa.

Uprkos nizu negativnih vesti, Nemačka ostaje ključna lokacija za međunarodne investicije. Gugl, Majkrosoft, Eli Lili, Amazon i kineski proizvođač automobila BID najavili su velike investicije u poslednjih 18 meseci.

Berlin je izdvojio subvencije od oko 20 milijardi evra za jačanje domaćeg sektora poluprovodnika, posebno u istočnoj Nemačkoj, podržavajući investicije tajvanskog proizvođača čipova TSMC i Intela.

Na pomolu novi pravac Nemačke

Biotehnologija, zelene tehnologije, veštačka inteligencija (AI) i odbrana su takođe sektori koji rastu, kaže Dejvid-Vilp. Ona dodaje da bi vlada mogla dodatno da ih podrži u sklopu kreiranja svoju nove industrijske strategije, piše DW.

„Ne propada sve, nije sve mračno. Pred nama su putevi rasta“, rekla je ona. „Stvari moraju da postanu loše pre nego što postanu bolje, a osećaj za inovaciju treba ponovo da se podstakne.“

Reforme će, međutim, verovatno morati da sačekaju do sledećih saveznih izbora, zakazanih za septembar 2025. Godine. Na njima Šolcova koalicija – sastavljena od socijaldemokrata levog centra, Zelenih i liberalnih Slobodnih demokrata (FDP) – verovatno neće moći da osvoji većinu.

Zbog nemačke ekonomske slabosti krajem devedesetih zemlju su prozvali „Evropski bolesnik“. Ministar finansija Kristijan Lindner (FDP) negira da je nadimak ovaj put prikladan, rekavši delegatima na Svetskom ekonomskom forumu u januaru da je Nemačka umesto toga „umoran čovek“ kome je potrebna „šolja dobre kafe“ sačinjena od strukturnih reformi.

Izvor: Deutsche Welle

Tagovi:

Nemačka Folksvagen Ekonomija ekonomska politika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Kriminal

24.mart 2026. Danijel Donat/Vivijane Mengez/Markus Pol (DW)

Mafijaši Generacije Z: Brutalni, bez straha i na društvenim mrežama

Nova grupe organizovanog kriminala u Turskoj, pripadnici Generacije Z, na lošem su glasu kao posebno brutalne, i sve su aktivnije i u Nemačkoj. Svojim nedelima hvale se i na društvenim mrežama

Bezbednost

24.mart 2026. M. L. J.

U službi Donalda Trampa: MMA borac, „Maga ratnik“, senator i ministar Markvejn Malin

Bivši rvač i MMA borac Markvejn Malin voditi američko zloglasno Ministarstvo za unutrašnju bezbednost, koje sprovodi imigracione zakone po zemlji. On je osnivač škole za džiju-džicu i MMA "Oklahoma Fight Club"

Predsednik SAD Donald Tramp

Rat na Bliskom istoku

23.mart 2026. K. S.

Tramp: Postignut dogovor, Iran neće imati nuklearno naoružanje – Teheran demantuje

Američki predsednik Donald Tramp objavio je da su se Sjedinjene Američke Države i Iran dogovorili oko 15 glavnih tačaka sporazuma o prekidu rata. Teheran demantuje da je bilo bilo kakvih pregovora

Analiza

23.mart 2026. M. L. J.

Izbori u Sloveniji: Nastavak liberalne demokratije, ili priklanjanje Orbanovom antiliberalizmu

Hoće li Slovenija posle izbora više ličiti na malu, liberalnu, progresivnu planinsku zemlju ili će odgovarati neoliberalizmu mađarskog tipa?

Tramp, Infantino

Fudbal

23.mart 2026. Džonatan Harding (DW)

Rat protiv Irana, progon migranata, pretnje Evropi: Dobrodošli na Svetsko prvenstvo u fudbalu

Globalni sport se redovno suočava sa etičkim pitanjima, kao što pokazuju poslednja dva Svetska prvenstva u fudbalu u Rusiji i Kataru, ali da li rat Sjedinjenih Država sa Iranom stvara novu dimenziju razmišljanja za sve učesnike turnira?

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure