img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

75. godina od Ženevske konvencije

Pravila ratovanja i ubijanja: Šta su ženevske konvencije i da li ih iko poštuje

12. avgust 2024, 14:11 Helen Vitl / DW
Foto: Tanjug / AP Photo/Yakiv Liashenko
Rusko-ukrajinski sukob
Copied

Može li rat da se odvija po pravilima? U teoriji bi trebalo da može. Zato postoje konvencije. Cilj je pre svega zaštita civila. Da li ih iko u savremenim sukobima poštuje

Može li rat da se odvija po pravilima? Ženevske konvencije, koje su napunile 75 godina, sve to pojašnjavaju.

„Jedno od najvažnijih dostignuća čovečanstva u prošlom veku“ – baš tako Međunarodni komitet Crvenog krsta opisuje Ženevske konvencije. Humanitarna organizacija verovatno ima sve razloge za to, jer te konvencije, takoreći, postavljaju pravila za ratovanje. Cilj je pre svega zaštita civila, podrška medicinskom osoblju i pomagačima u ratu i regulisanje postupanja prema ranjenima, bolesnima, brodolomnicima i ratnim zarobljenicima, piše Dojče vele (DW)

Pa ipak, Ujedinjene nacije zabeležile su u 2023. više od 33.443 smrtna slučaja civila u oružanim sukobima, 72 odsto više nego 2022. Broj sukoba je veliki širom sveta: napad terorističke organizacije Hamas i drugih oružanih grupa na Izrael 7. oktobra i izraelska vojna reakcija u Pojasu Gaze. A tu je i rat u Sudanu i naravno, ruski agresorski rat protiv Ukrajine. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš upozorava da „poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava često nije zagarantovano“ i stanje zaštite civila opisuje kao „izuzetno strašno“.

Konvencije na raskrsnici

„Svedoci smo neviđenih napada na medicinske radnike, bolnice i civile. Sve to su kršenja Ženevskih konvencija“, kaže Endrju Klafam, profesor međunarodnog prava na Institutu za diplomatske studije u Ženevi i bivši član Komisije UN za ljudska prava u Južnom Sudanu. Za Klafama je 75. godišnjica Ženevskih konvencija „ključni trenutak“ za međunarodno humanitarno pravo. Države sveta, kaže, sada moraju konačno da odluče da li one koji stalno krše konvencije žele da pozovu na odgovornost za ratne zločine ili ne.

Kršenja se mogu goniti pred Međunarodnim krivičnim sudom (MKS) koji je počeo sa radom 2002. godine. Njegov zadatak je privesti ratne zločince pravdi. Međutim, mnoge zemlje poput SAD, Rusije i Izraela još nisu priznale nadležnost Suda. „MKS je izdao naloge za hapšenje protiv Rusa. Postoje prijave za izdavanje naloga za hapšenje u vezi sa sukobom u Gazi (Netanjahu na primjer, prim.ur). A onoliko koliko ozbiljno zapadne države to shvataju, pokazaće i koliko su Ženevske konvencije još uvek relevantne“, ocenjuje Klefam za DW.

Raešmin Sagu je direktorka programa međunarodnog prava u britanskom trustu mozgova Četam haus, a ranije je bila savetnica britanskog Crvenog krsta. Ona 75. godišnjicu Konvencija vidi kao svojevrsnu opomenu. Ukazuje da svaka zemlja treba prvo sama proverava da li se Konvencije primenjuju u njenim sopstvenim oružanim snagama – i da ohrabri svoje saveznike da učine isto. „Ne smemo da zaboravimo da su konvencije zasnovane na univerzalnim vrednostima i principima. Kada ih trenutno ne bismo imali, verovatno bi bilo poziva da ih uvedemo“, kaže Sagu.

Šta su Ženevske konvencije?

Anri Dinan je bio švajcarski biznismen, osnivač Međunarodnog crvenog krsta i začetnik ideje za međunarodne pregovore koji su rezultirali donošenjem „Konvencije za ublažavanje ratnih povreda“ 1864. godine. Mnogo godina kasnije, 1949, nastala je Prva Ženevska konvencija. Razlog za posvećenost: Dinan, i sam rođen u Ženevi, kao mlad je bio svedok krvavih posledica bitke kod Solferina u severnoj Italiji. Desetine hiljada ljudi tada je ubijeno i ranjeno. Podstaknut teškim položajem ranjenih vojnika, Dinan je pozvao na osnivanje nacionalnih humanitarnih društava. To je kasnije postalo Međunarodni komitet za dobrobit ranjenika, sada poznat kao Međunarodni komitet Crvenog krsta.

Užasi Drugog svetskog rata (1939-1945) – zločini protiv čovečnosti, upotreba nuklearnog i hemijskog oružja, zverstva ratovanja – bili su na kraju razlog za zaključenje četiri Ženevske konvencije 1949. godine.

Ratova će uvek biti

Ženevske konvencije i njihovi dodatni protokoli u suštini su srž međunarodnog humanitarnog prava. „To su međunarodni ugovori u kojima tvorci suštinski prihvataju da će uvek biti ratova, ali u njima je i skup pravila za vođenje oružanih sukoba i ograničavanje brutalnosti ratova“, objašnjava Sagu.

Prva konvencija štiti ranjene i bolesne vojnike i civilno pomoćno osoblje. Garantuje human tretman, medicinsku negu i zaštitu od nasilja, uključujući mučenja i ubistva. Takođe zahteva neutralnost medicinskog osoblja i medicinskih ustanova. Crveni krst i Crveni polumesec treba da se nose kao vidljivi simboli i imaju za cilj da pruže zaštitu.

Druga konvencija štiti ranjene, bolesne i brodolomce pripadnike oružanih snaga na moru. Treća konvencija sadrži posebna pravila za postupanje s ratnim zarobljenicima. Četvrta konvencija štiti civile u vreme rata, posebno na okupiranim teritorijama.

Konvencije iz 1949. sada su ratifikovale sve zemlje sveta i to međunarodno humanitarno pravo je tako postalo univerzalni zakon. Međutim, kršenja konvencija i dalje se dešavaju – njih može istraživati i krivično goniti svaka država ili, u određenim okolnostima, međunarodni sud.

Kakav značaj danas imaju Ženevske konvencije?

Sprovođenje međunarodnog humanitarnog prava je generalno teško. Pomislite samo na mnoge nedržavne igrače koji su sada aktivni u ratovima. Ili na nove tehnologije kao što su autonomno oružje i veštačka inteligencija. Čak i nakon 75 godina, poštovanje Ženevskih konvencija ostaje možda najteži zadatak. „Sprovođenje je uvek bilo teško, to je činjenica. Države sada moraju da se koncentrišu na primenu“, kaže Sogu. Jer, „to je moguće samo u mirnodopsko vreme“.

Za Endrjua Klepama, jedini način da se obezbedi poštovanje Ženevskih konvencija jeste kažnjavanje onih koji ih krše. „Sada moramo da pazimo na procesuiranje ratnih zločina i izvoz oružja – to je najvažnije da bi se Ženevske konvencije mogle poštovati”.

Tagovi:

Pravila ratovanja ženevska konvencija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Laponija

05.novembar 2025. Natali Bertrams, Ingrid Gerkama, Tristen Tejlor

Irvasi ili pare

Autohtoni narod Sami na severu Švedske pokušava da živi u ritmu svojih irvasa. Ali, pod tundrom leže retki zemni metali koji Evropi trebaju za električne automobile i tenkove. Tu nema mesta za sve

Medicinska sestra s pacijentom

Industrija migracija

05.novembar 2025. Andrea Grunau / DW

Nemačka masovno „uvozi“ medicinske sestre, ali manjka „kulture dobrodošlice“

Nemačka zapošljava medicinske sestre iz inostranstva, dolazi ih na stotine hiljada. Ali ostaće u Nemačkoj samo ako se tu osećaju ugodno. A za to je potrebno mnogo više od ugovora o radu

Bičevanje

Singapur

05.novembar 2025. K. S.

Batina je iz zakona izašla: Najmanje šest udaraca prutom za sitne prevare

Šibanje je široko rasprostranjena kazna za krivična dela u Singapuru, a sada se uvodi i za prevarante

Lice nove američke levice

05.novembar 2025. I.M.

Izbori za gradonačelnika Njujorka: Pobeda Trampove noćne more

Kandidat levice Zohran Mamdani trijumfovao je na izborima u Njujorku, izazvavši bes Donalda Trampa koji ga je tokom kampanje opisivao kao „komunistu“ i „mrzitelja Jevreja“

Hrvatska

04.novembar 2025. Zoran Arbutina (DW)

Ustaški pokliči na „Danima srpske kulture“: Hrvatska se nije suočila s prošlošću

Proces relativizacije prošlosti i ustaškog znamenja u Hrvatskoj već duže traje, a institucije nisu u stanju, a pitam se i da li su voljne, da garantuju prostor slobode, slobodu izražavanja, kaže Vesna Teršelić, voditeljka Dokumente – centra za suočavanje s prošlošću

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure