

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




U optužnici protiv američkog novinara Evana Gerškoviča navedeno je da je on prikupljao informacije o fabrici oružja Uralvagonzavod u ime američke tajne službe CIA. Ambasada SAD u Moskvi je u više navrata pozivala da se Gerškovič odmah pusti na slobodu
Američki novinar Evan Gerškovič osuđen je u Rusiji na 16 godina zatvora zbog navodne špijunaže. Posmatrači tumače brzu presudu kao znak moguće razmene do koje bi uskoro moglo da dođe.
U kontroverznom suđenju za navodnu špijunažu, američki reporter Evan Gerškovič osuđen je na 16 godina strogog zatvora u Rusiji. Tužilaštvo je tražilo 18 godina zatvora. Sudski proces u Jekterinburgu nije bio javan, prenosi Dojče vele.
Evan Gerškovič, 32-godišnji američki reporter, uhapšen je u martu 2023. pod optužbom za špijunažu koje je protiv njega iznela Ruska tajna služba FSB. Kako se navodi u optužnici, on je prikupljao informacije o fabrici oružja Uralvagonzavod u ime američke tajne službe CIA.
Suđenje je počelo krajem juna – a potom je odloženo za sredinu avgusta. Posle zahteva Gerškovičeve odbrane za raniji termin, juče je održan tek drugi dan suđenja – iza zatvorenih vrata, kako je to uobičajeno za ovu vrstu optužnice.
Pregovori iza kulisa
Prema zvaničnim ruskim informacijama, u toku su tajni pregovori Rusije sa SAD o razmeni Gerškoviča. Međutim, dogovor do sada nije postignut.
Ruski posmatrači tumače brzu presudu kao mogući pokazatelj da bi Gerškovič uskoro mogao biti razmenjen – za Ruske državljane koji su u zatvoru u SAD ili možda nekoj drugoj drugoj zapadnoj zemlji. Prema ruskoj sudskoj praksi, da bi došlo do razmene – mora da postoji presuda.
Sam Gerškovič, koji je radio kao dopisnik Volstrit džornala u Rusiji, američki list i američka vlada uvek su odbacivali optužbe kao neosnovane. Ambasada SAD u Moskvi je u više navrata pozivala da se Gerškovič odmah pusti na slobodu. Takođe je optužila rusku vladu da zloupotrebljava građane SAD za postizanje političkih ciljeva.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve