Volt Dizni ga je jednom nazvao „problematičnim detetom“ među glavnim likovima u koje spadaju i Pluton, Šilja i naravno Miki Maus
Nespretan, temperamentan – i uglavnom baksuz: Paja Patak je 9. juna 1934. debitovao u kratkom crtanom filmu. Bio je to početak karijere koja traje do danas.
Volt Dizni ga je jednom nazvao „problematičnim detetom“ među glavnim likovima u koje spadaju i Pluton, Šilja i naravno Miki Maus, prenosi „Dojče vele“ (DW).
Ali, na kraju se Paja najčešće pojavljivao u produkcijama. Patak koji ume da bude ponosan, ljut i arogantan, ali i neobično šarmantan – i skrušen kada povredi druge, među kojima su često bili sestrići Raja, Gaja i Vlaja.
Skroman početak
Paja Patak (Donald Fauntleroy Duck), antropomorfizovana patka nerazumljivog govora koja nosi mornarsku odeću bez pantalona, na svet, odnosno bioskopsko platno, došao je 1934. godine u kratkom animiranom filmu „Mudra mala kokoška“ (The Smart Little Hen).
Prikazan je kao lik koji nije sklon radu i čini sve kako bi izbegao da pomogne majci u uzgoju kukuruza.
Nedugo zatim, Paja Patak se pojavio u kratkom filmu kao razdražljivi i prgavi protivnik simpatične Diznijeve zvezde Mikija Mausa – rivalstvo koje će trajati decenijama.
Tri godine kasnije, Paja Patak je prvi put preuzeo glavnu ulogu u kratkim animiranim filmovima poput „Don Donalda“, čija se radnja odvija u Meksiku i u kojem je publika upoznala njegovu veliku ljubav, Patu (Daisy Duck).
Nakon toga se pojavljuje u filmu „Moderni izumi“ (Modern Inventions), u kojem tvrdoglava patka očajava u svetu kojim upravljaju roboti.
Kasnije se Paja Patak pojavio u nekoliko igranih filmova, „Chips Ahoi“ (1956), „Mikijeva božićna pesma“ (Mickei’s Christmas Carol, 1983) i mjuzikl „Fantasia 2000“ (1999), nastavak Diznijevog klasika iz 1940. godine.
Nabusit i tvrdoglav
U tim prvim filmovima, Paja Patak se predstavio kao ljut i nestrpljiv baksuz koji preživljava radeći sitne poslove u Patkovgradu. Na početku filmova obično je dobro raspoložen i optimističan. Ali onda stvari neminovno krenu naopako za pernatog antiheroja.
Ta loša sreća je možda razlog što se u filmovima poput „Tri kabaljera“ (The Three Caballeros,1944) – u kojem Paja Patak sa dve ptica kreće na nesrećnu avanturu kroz Latinsku Ameriku – petak 13. navodi kao datum njegovog rođenja.
Bez obzira na to, ljuti, frustrirani, ali ipak dragi Paja Patak postao je jedna od najpopularnijih Diznijevih zvezda.
Foto: Unsplash / TahaPaja i Pata Patak
Antifašistička patka osvaja Oskara
U animiranom filmu o Drugom svetskom ratu „Lice Firera“ (Der Fuehrer’s Face, 1943), Paja Patak igra neveštog, naivnog i nevoljnog nacistu kojeg budi muzička grupa sastavljena od nacističkih i fašističkih velikana tog vremena: Nemci Hajnrih Himler, Jozef Gebels, Herman Gering, japanski lider Hideki Todžo i Italijan Benito Musolini.
Paja Patak je kao mladi nacista primoran da radi u nemačkoj fabrici municije i bori se za ostvarenje totalitarnog sna.
Antinacistički propagandni film osvojio je Oskara te godine za najbolji animirani kratki film, što je bio prvi Oskar za film sa crtanim likom koji nosi mornarsku majicu i kapu. Njegovi filmovi su osam puta bili nominovani za Oskara.
Univerzum Paje Patka
Donald Duck je inspirisao brojne spin-off serije, filmove i likove Volta Diznija, koji zajedno čine nezvanični „Pačiji univerzum“.
Od Pate do Baje Patka i nezaobilaznih Raje, Gaje i Vlaje, proširena porodica Paje Patka bila je tema TV serije „Pačije priče“ (Duck Tales, 1987-1991), koja je dobila novi život od 2017. do 2021. godine i video igara kao što su „Goin’ Quackers“ (2000).
Svet Paje Patka uglavnom je smešten u Patkovgradu, kao u „Pačijim pričama“ i crtanoj seriji „Avanture Paje Patka“ (Quack Pack) iz devedesetih godina.
Mnogim Evropljanima poznati su i stripovi, koji se uglavnom proizvode u Italiji, a posebno su popularni u Nemačkoj gde se redovno objavljuju od 1967. godine.
Holivudska staza slavnih
Godine 2004. Paja Patak je dobio svoju zvezdu na Holivudskoj stazi slavnih (Hollywood Walk of Fame). Time je krenuo stopama Mikija Mausa.
„Svojim šarmom i eksplozivnim izlivima besa, doneo je mnogo radosti i smeha ljudima širom sveta“, rekao je šef Diznija Majkl Ajzner u prisustvu Mikija, Plutona i Pate. Ni u svojoj 90. godini privlačnost ikone animiranog filma Paje Patka nije se smanjila.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Film Wyznanie Vaclava Marhoula je o staljinističkim progonima, i to nije bio razlog što ga je češki reditelj Vaclav Marhoul snimao u tajnosti. A šta jeste bio, saznalo se ovih dana, pred Filmski festival u Varšavi
Žene danas mogu i imaju pravo da budu i Marte i Marije. I konzervativne i progresivne istovremeno. I stručnjakinje, akademkinje, umetnice i supruge i majke. Ali – moraju li? Mogu li, jednostavno, da – izaberu? Setimo se Glorije Stajnem, ikone feminizma
Paskvale Frizenda je jedan od najpoštovanijih crtača italijanske škole stripa novije generacije. Nedavno je objavljen portfolio njegovih radova, što je uglavnom rezervisano za velikane
Koncert Jelene Karleuše u Lučanima, drugi put zakazan nakon što je prvi nastup otkazan, nije održan. Ispred Doma kulture okupili su se građani koji su uzvikivali „Pumpaj, pumpaj“ i protestovali protiv nastupa
Svakome ko se bavi novinarstvom u Srbiji treba da bude čast da bude deo redakcije „Vremena“, kaže Igor Božić o dolasku u naš tim. Donedavni prvi čovek N1 će, osim što će pisati, biti i producent „Vreme filma“
Pokušaj debate Ane Brnabić i prof. Mirjane Nikolić na TV N1 pokazao je još jednom ono, što se slutilo: funkcioneri SNS-a ne žele, ili nisu sposobni da vode civilizovan dijalog
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.