Volt Dizni ga je jednom nazvao „problematičnim detetom“ među glavnim likovima u koje spadaju i Pluton, Šilja i naravno Miki Maus
Nespretan, temperamentan – i uglavnom baksuz: Paja Patak je 9. juna 1934. debitovao u kratkom crtanom filmu. Bio je to početak karijere koja traje do danas.
Volt Dizni ga je jednom nazvao „problematičnim detetom“ među glavnim likovima u koje spadaju i Pluton, Šilja i naravno Miki Maus, prenosi „Dojče vele“ (DW).
Ali, na kraju se Paja najčešće pojavljivao u produkcijama. Patak koji ume da bude ponosan, ljut i arogantan, ali i neobično šarmantan – i skrušen kada povredi druge, među kojima su često bili sestrići Raja, Gaja i Vlaja.
Skroman početak
Paja Patak (Donald Fauntleroy Duck), antropomorfizovana patka nerazumljivog govora koja nosi mornarsku odeću bez pantalona, na svet, odnosno bioskopsko platno, došao je 1934. godine u kratkom animiranom filmu „Mudra mala kokoška“ (The Smart Little Hen).
Prikazan je kao lik koji nije sklon radu i čini sve kako bi izbegao da pomogne majci u uzgoju kukuruza.
Nedugo zatim, Paja Patak se pojavio u kratkom filmu kao razdražljivi i prgavi protivnik simpatične Diznijeve zvezde Mikija Mausa – rivalstvo koje će trajati decenijama.
Tri godine kasnije, Paja Patak je prvi put preuzeo glavnu ulogu u kratkim animiranim filmovima poput „Don Donalda“, čija se radnja odvija u Meksiku i u kojem je publika upoznala njegovu veliku ljubav, Patu (Daisy Duck).
Nakon toga se pojavljuje u filmu „Moderni izumi“ (Modern Inventions), u kojem tvrdoglava patka očajava u svetu kojim upravljaju roboti.
Kasnije se Paja Patak pojavio u nekoliko igranih filmova, „Chips Ahoi“ (1956), „Mikijeva božićna pesma“ (Mickei’s Christmas Carol, 1983) i mjuzikl „Fantasia 2000“ (1999), nastavak Diznijevog klasika iz 1940. godine.
Nabusit i tvrdoglav
U tim prvim filmovima, Paja Patak se predstavio kao ljut i nestrpljiv baksuz koji preživljava radeći sitne poslove u Patkovgradu. Na početku filmova obično je dobro raspoložen i optimističan. Ali onda stvari neminovno krenu naopako za pernatog antiheroja.
Ta loša sreća je možda razlog što se u filmovima poput „Tri kabaljera“ (The Three Caballeros,1944) – u kojem Paja Patak sa dve ptica kreće na nesrećnu avanturu kroz Latinsku Ameriku – petak 13. navodi kao datum njegovog rođenja.
Bez obzira na to, ljuti, frustrirani, ali ipak dragi Paja Patak postao je jedna od najpopularnijih Diznijevih zvezda.
Foto: Unsplash / TahaPaja i Pata Patak
Antifašistička patka osvaja Oskara
U animiranom filmu o Drugom svetskom ratu „Lice Firera“ (Der Fuehrer’s Face, 1943), Paja Patak igra neveštog, naivnog i nevoljnog nacistu kojeg budi muzička grupa sastavljena od nacističkih i fašističkih velikana tog vremena: Nemci Hajnrih Himler, Jozef Gebels, Herman Gering, japanski lider Hideki Todžo i Italijan Benito Musolini.
Paja Patak je kao mladi nacista primoran da radi u nemačkoj fabrici municije i bori se za ostvarenje totalitarnog sna.
Antinacistički propagandni film osvojio je Oskara te godine za najbolji animirani kratki film, što je bio prvi Oskar za film sa crtanim likom koji nosi mornarsku majicu i kapu. Njegovi filmovi su osam puta bili nominovani za Oskara.
Univerzum Paje Patka
Donald Duck je inspirisao brojne spin-off serije, filmove i likove Volta Diznija, koji zajedno čine nezvanični „Pačiji univerzum“.
Od Pate do Baje Patka i nezaobilaznih Raje, Gaje i Vlaje, proširena porodica Paje Patka bila je tema TV serije „Pačije priče“ (Duck Tales, 1987-1991), koja je dobila novi život od 2017. do 2021. godine i video igara kao što su „Goin’ Quackers“ (2000).
Svet Paje Patka uglavnom je smešten u Patkovgradu, kao u „Pačijim pričama“ i crtanoj seriji „Avanture Paje Patka“ (Quack Pack) iz devedesetih godina.
Mnogim Evropljanima poznati su i stripovi, koji se uglavnom proizvode u Italiji, a posebno su popularni u Nemačkoj gde se redovno objavljuju od 1967. godine.
Holivudska staza slavnih
Godine 2004. Paja Patak je dobio svoju zvezdu na Holivudskoj stazi slavnih (Hollywood Walk of Fame). Time je krenuo stopama Mikija Mausa.
„Svojim šarmom i eksplozivnim izlivima besa, doneo je mnogo radosti i smeha ljudima širom sveta“, rekao je šef Diznija Majkl Ajzner u prisustvu Mikija, Plutona i Pate. Ni u svojoj 90. godini privlačnost ikone animiranog filma Paje Patka nije se smanjila.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Distopijski krug se zatvara ovako – mediji koji se još bave svojim poslom ne mogu da izdrže nepoštenu konkurenciju onih koji se oslanjaju samo na veštačku inteligenciju i botove i najbolje slede zahteve algoritma. Čitaoci ostaju da prate veštačke “vesti” ili od toga sasvim dižu ruke. Ali, postoji izlaz iz toga
Hookup kultura se prodaje kao sloboda. Ali jutarnji osećaj bezvrednosti posle neobaveznog seksa nije neuroza i nije slabost. To je reakcija nekoga ko je bio tretiran kao isceđeni limun, i ko to, ma koliko nerado, dobro zna
Preminula je Olivera Katarina, umetnica čiji su glas, lepota i gluma obeležili decenije jugoslovenske kulture. Najšira publika pamtiće je po ulozi Lenčeta u kultnom filmu „Skupljači perja“
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.