

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Samo tri dana nakon što je novi tajvanski predsednik položio zakletvu, Kina je započela vojne vežbe nedaleko od Tajvana. Kineska narodnooslobodilačka armija tvrdi da su vežbe osmišljene kao „kazna“ i „upozorenje“ separatističkim snagama
Kineska narodnooslobodilačka armija (PLA) započela je seriju združenih vežbi oko Tajvana osmišljenih kao potencijalna „kazna” i „upozorenje” separatističkim snagama koje traže nezavisnost ostrva, objavljeno je u današnjem saopštenju za javnost.
Vežbe će koordinirati vojsku, mornaricu, vazduhoplovstvo i raketne snage PLA u Tajvanskom moreuzu, a održavaju se u nekoliko pravaca oko Tajvana i njegovih okolnih ostrva u četvrtak i petak, izjavio je vojni portparol Li Si, a prenosi RT.
Vežbe će se fokusirati na kombinovanu patrolu borbene gotovosti more-vazduh, zauzimanje kontrole bojnog polja i zajedničke precizne udare na ključne ciljeve, naveo je Li. Biće uvežbavano „opkoljavanje“ Tajvana, kao i operacije unutar i van lanca ostrva radi testiranja stvarnih borbenih sposobnosti.
Kineska vojska je saopštila da je vežba osmišljena kao demonstracija „snažne kazne za separatističke akte snaga ’tajvanske nezavisnosti‘“, kao i „strogo upozorenje protiv mešanja i provokacija spoljnih snaga“.
Odgovor Tajvana
Kao odgovor, tajvansko Ministarstvo odbrane je rasporedilo avione, mornaričke brodove i obalske raketne sisteme da nadgledaju snage PLA, osuđujući iznenadne vežbe kao „ugrožavanje regionalne stabilnosti2.
Tajvan je bio poslednje utočište nacionalističkih snaga tokom Kineskog građanskog rata 1940-ih, i od tada je ostao de fakto autonoman. Tajvan danas naziva sebe Republikom Kinom, i saveznik je Sjedinjenih Američkih Država. Peking traži mirnu reintegraciju ostrva, ali predviđa da bi mogao da upotrebi i vojnu silu ako Tajpej zvanično proglasi nezavisnost.
U govoru u ponedeljak, novoinaugurisani tajvanski predsednik Laj Čing Te pozvao je Peking da se „suoči sa realnošću postojanja Republike Kine“ i da „sarađuje sa legalnom vladom koju je izabrao narod Tajvana“. On je dodao da Tajpej i Peking „nisu podređeni jedan drugom“.
Peking je kritikovao te izjave kao separatističke. Čen Binhua, portparol Kancelarije za poslove Državnog saveta Tajvana, optužio je Laija za „dosluh“ i i da deluje kao „pion“ spoljnih silaa, obećavajući da će im se „suprotstaviti i kazniti“.
Zapadni mediji: Prvi izazov za novog predsednika
Na vežbu kineske vojske nisu ostali nemi ni zapadni mediji. Tako CNN piše da ove vežbe „predstavljaju prvi pravi test za novoizabranog Laja Čing Tea dok pokušava da upravlja odnosima sa moćnim autoritarnim susedom“. Takođe, navodi se i da 23 miliona stanovnika ovog ostrva nije ni na koji način uznemireno zbog kineskih akcija, jer su na iste već naviknuti.
BBC piše da je Kina prvi put izvela operaciju „opkoljavanja“ 2022. godine, nakon što je Tajvan posetila tadašnja predsedavajuća američkog Kongresa Nensi Pelosi. „Kineska vojska je tada simulirala blokadu glavnog ostrva Tajvana udarima brodova, aviona i raketa. Vojni upadi u tajvanske vode i vazdušni prostor od tada su postali gotovo nedeljna stvar“, piše BBC.
Glas Amerike (VOA) tvrdi da određeni stručnjaci smatraju da je akcija Kine proizvod „gneva prema novizabranom predsedniku Tajvana“.
Sagovornica Glasa Amerike, viša kineska analitičarka u Međunarodnoj kriznoj grupi Amanda Hsiao, navodi i da vojna vežba „treba da bude upozorenje i administraciji Laija i Vašingtonu da Kina može i da će nastaviti da pritiska Tajvan ako se Lai ne vrati umerenijem tonu i pristupu“.
Međutim, Hsiao smatra da bi snažan odgovor Pekinga mogao imati suprotan efekat „s obzirom na duboko nepoverenje administracije Laija prema Pekingu i domaće pritiske sa kojima se trenutno suočavaju, Tajpej bi se mogao još čvršće držati svoje politike“.


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve