img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Šoa

Širom sveta ima još oko 245.000 Jevreja koji su preživeli Holokaust

24. januar 2024, 20:39 A.I./Glas Amerike
Foto: Dimitris Vetskikas/Pixabay
Aušvic
Copied

„Ovo su Jevreji koji su rođeni u svetu koji je želeo da ih vidi mrtve. Oni su u mladosti pretrpeli zločine Holokausta i bili su primorani da iz pepela logora i geta ponovo izgrade ceo život nakon što su uništene njihove porodice i zajednice”, rekao je izvršni potpredsednik Konferencije potraživanja Greg Šnajder

Istorija je puna namernog, potpunog ili delimičnog uništavanja nacionalnih, etničkih, rasnih i religijskih grupa. Za ovaj zločin su Ujedinjene nacije na Generalnoj skupštini 1946. usvojile termin genocid. Povod za to je bio Holokaust, Šoa, nacističko industrijsko istrebljenje Jevreja u logorima smrti od kojih je najpoznatiji Aušvic. U njima je prema podacima američkog Muzeja Holokausta gasom ugušeno i potom spaljeno oko 2.700.000 Jevreja. Još oko 1.300.000 nije preživelo tzv. radne logore kakav je bio Buhenald. Još oko 2.000.000 je ubijeno, onako usput, na teritorijama koje je okupirala Hitlerova Nemačka. Sve u svemu Holokaust je pojam koji podrazumeve plansko ubistvo oko 6.000.000 Jevreja.

Skoro 80 godina nakon Holokausta oko 245.000 Jevreja koji su ga preživeli i dalje živi u više od 90 zemalja, pokazuje najnoviji izveštaj Claims Conference, organizcije koja se stara o preživelima Holokusta širom sveta (Konferencije o jevrejskim materijalnim zahtevima protiv Nemačke sa sedištem u Njujorku, koja se takođe naziva Konferencija potraživanja). Skoro polovina njih, 49 odsto, živi u Izraelu, 18 odsto u Zapadnoj Evropi, 16 odsto u Sjedinjenim Američkim Državama i 12 odsto u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Njihova prosečna starost je 86 godina, oko 20 osto preživelih je starije od 90 godina, prenosi Glas Amerike.

Iza brojki se kriju ljudi

„Brojke u ovom izveštaju su zanimljive, ali je takođe važno pogledati dalje od brojeva da biste videli pojedince koje predstavljaju“, rekao je izvršni potpredsednik Konferencije potraživanja Greg Šnajder.

„Ovo su Jevreji koji su rođeni u svetu koji je želeo da ih vidi mrtve. Oni su u mladosti pretrpeli zločine Holokausta i bili su primorani da iz pepela logora i geta ponovo izgrade ceo život nakon što su uništene njihove porodice i zajednice”.

Šest miliona evropskih Jevreja i pripadnika drugih manjina ubili su nacisti i njihovi saradnici tokom Holokausta. Nije jasno koliko je tačno Jevreja preživelo logore smrti, geta ili negde skrivajući se širom Evrope koju su okupirali nacisti, ali njihov broj je bio daleko od predratne jevrejske populacije u Evropi, prenosi Glas Amerike.

U Poljskoj je od 3,3 miliona Jevreja koji su tamo živeli 1939. preživelo samo oko 300.000. U Nemačkoj je 1933. godine, godine kada je Adolf Hitler došao na vlast, živelo oko 560.000 Jevreja. Na kraju Drugog svetskog rata 1945. njihov broj se smanjio na oko 15.000, kroz emigraciju i istrebljenje.

Holokaust u Jugoslaviji

Od oko 82.500 Jevreja koliko ih je živelo u Jugoslaviji pre 1941, kraj rata je doživelo samo oko 14.000 (17 odsto). U Nezavisnoj Državi Hrvtskoj Anta Pevelića su u logoru smrti Jasenovac ubijani Srbi, Jevreji, Romi… U Nedićevoj Srbiji su u kamionima dušegupkama „istrebljivani“ logoraši Starog sajmišta, Jevreji su streljani u Topovskim šupama kod Autokomande.

„Sve je počelo krajem septembra 1941. godine kada su ustaše sa leve obale Save, a Nedićeva policija sa desne pročešljali teren i sve sumnjive osobe prebacili u logor za Jevreje u Zasavici blizu Šapca. Tu se već nalazilo oko 1200 Jevreja, koji su još novembra 1939. godine krenuli na tri jugoslovenska broda sa namerom da se preko Dunava i Crnog mora dokopaju Palestine, ali rumunske vlasti im nisu dozvolile prolaz, pa su posle mnogih peripetija i muka dospeli prvo u Šabac, a potom u posebno za njih izgrađeni logor. Streljali su ih pripadnici redovne nemačke vojske, vermahta, 12. i 13. oktobra. Time je započelo i ‘oslobađanje’ Srbije od Jevreja, što je bio deo dogovora generala Franca Bemea i Milana Nedića (citirano prema knjizi austrijskog istoričara Valtera Manošeka ‘Srbija oslobođena od Jevreja’ – Serbien ist judenfrei, objavljene 1993. godine), pisao je u „Vemenu“ u tekstu Hajde malo o činjenicama preživeli Holokausta Ivan Ivanji.

Nemački diplomata Feliks Bencler javio je prethodno svom ministarstvu: „Ne treba očekivati nikakve političke teškoće od strane Nedićeve kvislinške vlade. Ni od strane stanovništva ne očekuje se nikakav masovni protest. Nedić je najoštriji postupak protiv Jevreja nazvao jednim od svojih glavnih zadataka.“ (Depeša Benclera njegovom ministarstvu inostranih poslova od 10. oktobra 1941. godine.)

Briga o preživelima

Za svoj novi izveštaj Konferencija potraživanja je saopštila da je definisala preživele Holokausta „na osnovu sporazuma sa nemačkom vladom u proceni podobnosti za programe kompenzacije“.

Za Nemačku ta definicija uključuje sve Jevreje koji su živeli u zemlji od 30. januara 1933, kada je Hitler došao na vlast, do maja 1945, kada se Nemačka bezuslovno predala u Drugom svetskom ratu.

Organizacija se bavi potraživanjima u ime Jevreja koji su stradali od nacista i svake godine pregovara o nadoknadi sa nemačkim ministarstvom finansija. U junu, Konferencija je saopštila da je Nemačka pristala da odobri još 1,4 milijarde dolara za preživele Holokaust širom sveta za 2024.

Od 1952. godine, nemačka vlada je platila više od 90 milijardi dolara pojedincima za patnju i gubitke koji su rezultat progona nacista.

„Podaci koje smo prikupili, ne samo da nam govore koliko ih je i gde su preživeli, oni jasno ukazuju na to da je većina preživelih u životnom periodu kada njihova potreba za brigom i uslugama raste“, rekao je predsednik Konferencije Gidion Tejlor i zaključio da je „sada vreme da udvostručimo pažnju na ovu sve manju populaciju. Sada smo im najpotrebniji“.

Tagovi:

Preživeli Holokust Konferencija potraživanja Aušvic
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Povodom izložbe

15.jul 2026. Vojislava Crnjanski Spasojević

Jergovićev orah i minđuše Slavenke Drakulić

Četrdesetak umetnika, novinara i aktivista doniralo je po jedan predmet i sećanje koje budi, a vezuje ih za devedesete. Tako je nastala izložba Devedesete, lično

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure