img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novac

Za deceniju dug Srbije Kini porastao 12 puta

15. novembar 2023, 09:59 B.G.
Foto: Printskrin/Dragan Trifunovic Helivideo
Copied

Pre deset godina dug je bio 305 miliona evra, a sada je 3,7 milijardi evra. Protekle decenije krediti su uzimani za infrastrukturne projekte

U proteklih 20 godina Kina je uglavnom zemljama u razvoju pozajmila 1,34 biliona dolara, što je danas čini najvećim svetskim kreditorom, navodi se u studiji Istraživačke laboratorije Aid Data.

Među zemljama koje su na listi dužnika Kine je i Srbija. Dug Srbije prema Kini povećao se 12 puta u poslednjih deset godina, pokazuju podaci koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) dobio na upit od Narodne banke Srbije (NBS).

Dug je pre deset godina bio 305 miliona evra, a sada je 3,7 milijardi evra.

Protekle decenije krediti su uzimani za infrastrukturne projekte, koji su zbog manjka transparentnosti od samog početka pod lupom Evropske unije (EU).

„Treba biti obazriv“

Ovakva situacija, prema Branimiru Jovanoviću iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, još nije zabrinjavajuća, ali „treba biti obazriv“.

„Glavni problem kineskih kredita su određene skrivene klauzule koje mogu imati visoku cenu“, ocenio je Jovanović za Radio Slobodna Evropa.

EU je najveći investitor i najvažniji spoljnotrgovinski partner Srbije, koja je od 2012. država kandidat za članstvo u Uniji.

Paralelno sa svojim evropskim putem, Srbija je postavljala temelje za strateško partnerstvo sa Pekingom – pored ostalog kroz kredite za puteve, železnicu i druge objekte koje će građani otplaćivati decenijama.

Najveći deo duga otpada na kredite kod kineske Export-Import banke.

Kineski krediti trenutno, prema podacima NBS, čine 8,4 odsto ukupnog spoljnog duga Srbije. To znači da država na svakih 100 evra duga stranim kreditorima, osam evra duguje Kini.

Pozajmice pod nepozantim uslovina

Podaci su dobijeni analizom skoro 21.000 kineskih projekata koji se odvijaju u 165 zemalja.

Pozajmnice su uglavnom date pod nepoznatim uslovima i gotovo su u potpunosti indirektno ili direktno povezane sa finansiranjem velikog kineskog projekta “Pojas i Put”.

Mnoge države uzimaju kredite i uspevaju da ih pretvore u profitabilna privredna rešenja, ali su neke nerazvijene zemlje, prema sličnoj studiji Asošijeted presa, poput Pakistana, Kenije, Zimbabvea, Laosa i Mongolije, značajno opterećene vraćanjem kineskog duga. Na taj način im se odlivaju ogromne količine deviznih rezervi i prazne državne kase u kojima ne ostaje dovoljno sredstava za normalno funkcionisanje države.

Podaci pokazuju da mnoge zemlje odvajaju više od trećine ukupnih prihoda za otplatu duga, čiju polovinu čine pozajmice iz Kine. Zbog finansijskog ćorsokaka zajmova uzetih za izgradnju puteva, luka, rudnika i električnih centrala, Zimbabve i Šri Lanka nisu mogli da plaćaju ni kamate na dug Kini.

Za šta sve Srbija otplaćuje kredite?

Srbija, kako se vidi iz budžeta, trenutno isplaćuje kredit za most Zemun-Borča u Beogradu, obilaznicu oko Beograda, autoput kojim će se povezati Beograd i Čačak u centralnoj Srbiji, novi blok termoelektrane Kostolac B i brzu saobraćajnicu Novi Sad – Ruma, poznat kao „Fruškogorski koridor“.

Kako se vidi iz budžeta, najduže će, do 2039. godine, otplaćivati deonicu autoputa Preljina – Požega i deonicu pruge Novi Sad – Subotica u okviru međunarodne pruge Beograd – Budimpešta.

Uzimanje kineskih umesto evropskih kredita vlast u Srbiji pravdala je fleksibilnošću i lakšom dostupnošću.

Među dužnicima i SAD

Predsednik SAD Džo Bajden i njegov kineski kolega Si Đinping sastanju se u Kaliforniji, a američki zvaničnici navode da ne očekuju da će tokom razgovora biti postignut veliki napredak koji bi dramatično poboljšao odnose ove dve zemlje.

Naime, trgovinski odnosi su dosta zategnuti u poslednje vreme, a od njihovog poslednjeg susreta, u novembru 2022. godine, na Baliju, ništa značajnije se nije dogodilo kako bi se to promenilo.

Procenjuje se da je dug SAD prema Kini oko 971,8 milijardi dolara i taj dug dolazi uglavnom u obliku hartija od vrednosti američkog trezora (obveznice koje izdaje savezna vlada).

Neki analitičari i investitori strahuju da bi Kina ovo mogla da iskorsiti i potencijalno nanese štetu ekonomskom rastu Sjedinjenih Američkih Država.

Direktoka Nacionalne obaveštajne službe Avril Haines upozorila je nedavno da ako Sjedinjene Američke Države dođu u situaciju da ne mogu da otplaćuju svoje dugove, Peking i Moskva će iskoristiti priliku da šire narative o nesposobnosti Amerike da funkcioniše kao demokratija.

“Mislim da bi se naši analitičari složili da je gotovo sigurno da će Kina i Rusija pokušati iskoristiti takvu priliku”, rekla Haines u svom nedavnom obraćanju pred Odboro za oružane snage.

Japan, vodeći nosilac američkog duga koji iznosi oko 1,2 biliona dolara.

B.G./FoNet/Slobodna Evropa/Investopedia

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Javni dug Kina SAD Spoljni dug Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studenti

22.novembar 2025. S.Ć.

Medicinski fakultet: Smena profesorke Martić je neakademski čin

Studenti Medicinskog fakulteta u Beogradu traže preispitivanje odluke po kojoj je bez obrazloženja smenjena profesorka Jelena Martić sa mesta načelnice u Institutu za majku i dete, i zamenjena koleginicom sa dva meseca iskustva

U teškom udesu koji se dogodio u noći između utorka i srede na auto-putu Novi Sad - Beograd poginuo je dečak, a još sedmoro dece je povređeno

Hronika

22.novembar 2025. I.M.

Mediji: Ubijen vođa navijača Partizana iz Zemuna

Kako su javili pojedini mediji, u pucnjavi na Novom Beogradu je ubijen Tadija Pantić, vođa Partizanove navijačke grupe iz Zemuna

Studentski protesti

22.novembar 2025. I.M.

Studenti i dalje traže pravdu – godinu dana od napada na akademce ispred FDU

Završen je protest beogradskih studenata u blokadi organizovan godinu dana nakon incidenta u kojem su napadnuti studenti FDU, zbog čega još uvek traže pravdu

Društvene mreže

22.novembar 2025. I.M.

Ugašen Instagram „Kreni-Promeni“: Deo šire strategije režima, novi talas pritisaka na opoziciju

Zvanični Instagram nalog pokreta „Kreni-Promeni“, sa više od 336.000 pratilaca, ugašen je jutros bez ikakvog upozorenja. Iz pokreta poručuju da je ovo deo šire strategije režima da utišava kritičke glasove, naročito u trenutku masovnih studentskih i građanskih protesta

Suđenje novosadskim aktivistima

22.novembar 2025. Una Sabljaković / DW

Počinje suđenje novosadskoj dvanaestorci: Šta kažu optuženi?

U ponedeljak počinje suđenje novosadskim aktivistima i političarima optuženim da su tobože kovali zaveru da sruše ustavni poredak Srbije. Polovina njih je u egzilu

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Povezane vesti

Ekonomija

15.jun Z.S.

Kina odbila Srbiji reprogram duga 

Vlada Srbije nedavno je pokušala da dogovori reprogram svojih obaveza prema kineskim kreditorima, ali partneri iz Pekinga nisu bili zainteresovani za bilo kakve ustupke. Nakon negativnog odgovora, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zatražio pomoć od premijera Luksemburga Gzavijea Betela na marginama evropskog samita u Moldaviji početkom ovog meseca

Reprogram duga

15.jun Z.S.

Zaokret Kine znak nepoverenja u Srbiju

"Javne finansije u Srbiji imaju dosta detalja koji izazivaju brigu i nespokoj, kao što je na primer deljenje novca iz budžeta raznim kategorijama stanovnika. To neće upropastiti budžet, ali će se osetiti teret koji nije prijatan", kaže za portal "Vremena" ekonomista prof. dr Ljubomir Madžar i dodaje da nije isključeno da Kina prati program javne potrošnje i da planiranje nekih stavki izaziva dozu nepoverenja

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure