

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Vlade Srbije dozvolila je kompaniji Srbija Ziđin Koper proširenje kapaciteta flotacije rudnika bakra u Majdanpeku bez procene uticaja na životnu sredinu. Upravno sud je to rešenje poništio
Upravni sud u Beogradu poništio je rešenje Vlade Srbije kojim je Vlada omogućila kompaniji Srbija Ziđin Koper drastično proširenje kapaciteta flotacije rudnika bakra u Majdanpeku bez procene uticaja na životnu sredinu, saopštio je Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI).
Kako se navodi u saopštenju, sud je naložio ponovno odlučivanje o proceni uticaja na životnu sredinu za proširenje flotacije rudnika bakra u Majdanpeku.
Ignorisano mišljenje Zavoda
Prethodno je RERI podneo žalbu na rešenje Ministarstva zaštite životne sredine da za povećanje flotacije nije potrebna studija o proceni uticaja na životnu sredinu.
Uz faksmil presude Upravnog suda, RERI u saopštenju ističe da su Vlada i Ministarstvo ignorisali mišljenje Zavoda za zaštitu prirode o potrebi izrade studije.
Prilikom podnošenja zahteva o potrebi izrade Studije o proceni uticaja Ministarstvu zaštite
životne sredine, kompanija Ziđin je pribegla razdvajanju jedinstvenog projekta na više manjih
celina kako bi izbegla procenu uticaja na životnu sredinu.
Dobro poznat metod
U saopštenju RERI navodi da se taj metod odnosi na na praksu podele projekta na više zasebnih projekata koji pojedinačno ne ispunjavaju kriterijume za pokretanje postupka procene uticaja na životnu sredinu ili pojedinačno nemaju značajne efekte na životnu sredinu i zbog toga ne zahtevaju procenu uticaja ali, zajedno, mogu imati značajne uticaje na životnu sredinu (tzv. salami slicing metoda).
“Razdvajanje projekata i izbegavanje procene uticaja na životnu sredinu je ustaljena praksa kompanije Ziđin, a Ministarstvo zaštite životne sredine i Vlada Srbije pretvorili su se u servis za podršku ovoj nezakonitoj praksi,” izjavio je programski direktor RERI Mirko Popović.
“Procena uticaja na životnu sredinu je ključni preventivni mehanizam zaštite životne sredine,
kojim se identifikuju negativni uticaji na životnu sredinu i propisuju mere za njihovo otklanjanje“, navodi Popović.
Tako je kompanija Ziđin iz zahteva izostavila opis postupka odlaganja flotacijske jalovine, koji potencijalno izaziva najviše negativnih uticaja na životnu sredinu, jer se radi o opasnom otpadu koji sadrži teške metale i može prodreti u površinske i podzemne vode.
Bez obrazloženja
Upravni sud je zaključio da u tom slučaju Ministarstvo zaštite životne sredine, kao ni Vlada Srbije koja je odlučivala o žalbi, nisu obrazložili kakav je uticaj na donošenje odluke imalo mišljenje Zavoda za zaštitu prirode, koje je doneto po zahtevu Ministarstva, a u kome se Zavod izjasnio da je potrebno izraditi studiju o proceni uticaja za pomenuti projekat.
Takođe, Upravni sud je zaključio da Ministarstvo zaštite životne sredine i Vlada Srbije nisu uzeli u obzir primedbe RERI i Društva mladih istraživača Bor.
Upravni sud je, poništavajuć rešenje Administrativne komisije Vlade Srbije vratio Vladi na ponovno odlučivanje, skrenuvši pažnju na to da su „primedbe suda iznete u ovoj presudi obavezne za tuženi organ“.
Vlada Srbije je dužna da donese novo rešenje najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude, pri čemu je vezana pravnim shvatanjem suda, kao i primedbama suda u pogledu postupka.
B.G./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve