Dela velike slikarke viđena očima današnjih fotografa, i njena do sada nepoznata etnografska kolekcija, izloženi su u Čačku i Beogradu povodom sto pedeset godina od njenog rođenja
Sto pedeset godina rođenja Nadežde Petrović, obeleženo je dvema (za sad) izložbama: u Etnografskom muzeju u Beogradu je izložba „Nasleđe: Kolekcija predmeta Nadežde Petrović“, a u Čačku, njenom rodnom gradu, ,,Nadežda Petrović – jedna slikarka, 15 fotografa, 30 umetničkih dela”.
Ova druga je predstavljena na pešačkoj zoni ispred hotela ,,Beograd”, na otvorenom u vidu ulične galerije, s ciljem popularizacije slavnih srpskih i jugoslovenskih slikara uz angažman čuvenih umetničkih i modnih fotografa. Autori fotografija su za ovu priliku napravili interpretacije dela Nadežde Petrović i na savremen, duhovit ili provokativan način doprineli promociji slavne umetnice.
Foto: Facebook Umetničke galerije
Autorka izložbe je Duška Jovanić, a realizovali su je Umetnička galerija ,,Nadežda Petrović” u Čačku, Color Media Communications i Ministarstvo kulture.
U Etnografskom muzeju, Jelena Sekulović autorka izložbe „Nasleđe: Kolekcija predmeta Nadežde Petrović“, odabrala je predmete koje je Nadežda Petrović prikupljala tokom putovanja, kako bi istakla snažan izraz njenih nacionalnih osećanja, umetničkog senzibiliteta i romantičarskog duha s početka 20. veka.
Otkrivanje Nadežde kao kolekcionara – etnografa predstavlja novinu o njoj čak i za stručnu javnost. Prikazani su autentični predmeti među kojima se po zanatskom umeću posebno ističu prsten „stolovat“ i pafte sa predstavom obnaženog boga Bahusa, muška misiraba, muški jelek i ženske košulje sa teritorije Stare Srbije.
Postavka je prvi put prikazana 1917. godine u Lionu, a sad je prvi put u Srbiji.
S.Ć./Nova.rs
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zeleno-levi front upozorava da je broj važećih ličnih karata u Srbiji porastao za 235.000, a da broj birača u biračkom spisku to ne prati. Traži se da MUP reaguje
Savet REM-a odlučio je da prekine postupak protiv RTS-a i RTV-a i još četiri televizije zbog emitovanja predizbornih aktivnosti u kojima su se pojavila deca
Gimnazijalci iz Požarevca idu na ekskurziju noć pred izbore. Masovno su se prijavili za glasanje u Bratislavi, pa su prebačeni u Beč… ali je pitanje da li će direktorka škole namerno minirati njihovo prvo glasanje u životu
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Kuća Rastka i Nadežde Petrović na Paliluli je legat o kome bi trebalo da vodi računa Narodni muzej u Beogradu. Ona, međutim, propada više od 30 godina, prozori su uništeni, zidovi vlažni zbog prokišnjavanja. U zemlji busanja u grudi srpstvom državu nije briga za zaostavštinu na kojoj počiva srpski nacionalni identitet
Umetnički model koji je uspostavila Nadežda Petrović, kao borbenu umetničko-političku viziju budućnosti, po svojoj umetničkoj odlučnosti i beskompromisnosti, u svom modernizmu, bio je više nego što je Srbija prvih decenija 20. veka imala sposobnosti da prihvati. Ono što je ostavila iza sebe na umetničkom polju – njeno slikarsko delo, stoji potpuno zasebno, jedinstveno i neuporedivo
"Mi se našim umetnicima-herojima nismo odužili", kaže Ljubica Miljković, autorka izložbe Svetlost u mraku Prvog svetskog rata otvorene nedavno u Narodnom muzeju u Beogradu koja, osim našeg impresionizma, široj publici predstavlja i profesiju ratnog slikara. "Oni nisu voleli rat, nego svoju otadžbinu. Nisu verovali u oružje, nego u pravdu, zakone i umetnost. Zato njihove muze nisu ćutale ni dok su topovi grmeli. Umetnošću su se borili ne samo protiv kolonijalnih aspiracija nego i protiv propadanja i nestajanja"