
Komentar
Autoimuna bolest Srbije
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Šta je prvo na šta pomislite kada neko pomene Epl? Na ajfon i mek kompjuter, uglavnom, sem ako tema nisu Bitlsi ili poljoprivreda, ali i to bi moglo da se promeni. Kompanija Epl tužila je švajcarsko udruženje voćara Fruit Union zbog njihovog logoa, crvene jabuke sa belim, švajcarskim krstom, i traže da ga se ova 111 godina stara organizacija odrekne. Jer asocira na zaštitni znak 38 godina stare kompanije, jedne od najvećih danas.
Spor je pred sudom i švajcarski voćari uopšte nisu spokojni, iako je opšti stav da niko nema pravo da prisvoji i registruje generički pojam kao što je jabuka. U ovoj fazi Epl to i ne traži, ali traže ekskluzivno pravo na korišćenje crno belih slika jabuka i svake vrste monohromatskog logoa, naročito ako sadrži zagriženu jabuku, što je svetski prepoznatljiv znak ove kompanije. Švajcarski sud složio se da simbol jabuke ne sme da se koristi na elektronskim uređajima jer bi to bilo kršenje intelektualnog vlasništva kompanije Epl, ali ne i da se prikaz jabuke u potpunosti prepusti firmi iz Kalifornije budući da je jabuka kao voćka mnogo starija od kompjutera. Epl je na tu presudu uložio žalbu, što znači da veruju da bi viša instanca mogla da presudi u njihovu korist.
Interesantno je kako je kompanija odabrala ovo ime, tačnije njeni osnivači Stiv Džobs i Stiv Voznijak. Za početak nema pouzdane informacije kako su došli na ovu ideju, ali ima različitih tumačenja i to od samih aktera (dok je Džobs bio živ). Prva teorija je da je Džobs voleo jabuke i da su one u vreme kada je kompanija nastala bile baza njegove ishrane. Druga je da su, kao i mnogi drugi, tražili ime na slovo A, kako bi bili plasirani na prvim stranama tada popularnih telefonskih adresara, a naročito da bi bili ispred kompanije Atari za koju je Džobs do tada radio. Najbliža istini je verovatno teorija da je od svega po nešto tačno i da je dvojac imao više predloga za ime, od kojih su neki bili vrlo tehnokratski, ali da im se ništa nije dopadalo pa su se opredelili za ime koje im je najmanje smetalo – Epl.
Konačno, tu je i teorija da je Džobs obožavao Bitlse pa je svoju firmu nazvao po izdavačkoj kući Bitlsa. Ako je to tačno ta odluka ih je dosta koštala. Kada je krajem sedamdesetih postalo jasno da se na biznis horizontu pojavila još jedna “jabuka”, izdavačka kuća Bitlsa pokrenula je parnicu. Razrešena je 1981. tako što su se dogovorili da se kompjuteraši drže kompjutera, a muzičari muzike i svako neka koristi isto ime. Međutim, Epl kompjuteri su nekoliko godina kasnije počeli da ugrađuju muzičke kartice što je dovelo do nove tužbe i novog vansudskog poravnanja da bi, kada se pojavio ajped i ajtjuns prodavnica muzike, sukob kulminirao i razrešio se 2007. opet vansudskim dogovorom. Ovoga puta se čini da je muzička kompanija za pozamašnu sumu prodala prava na korišćenje imena kalifornijskoj IT firmi, jer se od tada nešto drugačije potpisuju.
Kakve to veze ima sa švajcarskim voćarima? Prilične, jer pokazuje da firma vrednija od bilion (hiljadu milijardi) dolara na kraju ostvari ono što naumi, bilo tako što parama pritisne protivnika na sudu ili van suda, bilo da svoju moć usmeri ka sudijama.
Rezultat bi mogao da bude zabrana svim voćarima da koriste jabuku kao simbol (mogu da se opredele za neku drugu voćku) uz neko bizarno objašnjenje. Što ne treba da nas iznenadi, jer se slični procesi vode u još nekoliko zemalja sa dobrim izgledima za kompaniju Epl. A slično kao i u slučaju Bitlsa Epl bi mogao da se preorijentiše na poljoprivredu, možda baš na uzgoj jabuka i da svima zabrani da se tom voćkom reklamiraju. Nije kao da živimo u raju, ali preporuka je da Jabuku ne uzimate u usta, zgrešićete.
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Protesti u Srbiji ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom
Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu
Šta sve nismo znali o njima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve