Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Na popisu iz 2011. godine u Srbiji je živelo 23.303 građana koji su se izjasnili kao žitelji države koje odavno nema, dok ih je na prošlogodišnjem bilo 27.143. Da li se radi samo o nostalgiji, ili nekom vidu protesta protiv aktuelnog trenutka na Balkanu
Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva u Srbiji, broj Jugoslovena skočio je za gotovo 4.000 u odnosu na 2011. godinu.
Broj onih koji se i dalje deklarišu kao Jugosloveni u Srbiji decenijama je opadao. Međutim, u poređenju sa 2011. godinom kada su se 23.303 stanovnika države izjasnili kao Jugosloveni, od prošle godine ih je 27.143.
Šta se dogodilo u poslednjih 11 godina da je veći broj građana kojima je draža pesma „Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo“ Bijelog Dugmeta nego neke druge? Nostalgija, protest protiv današnjeg vremena ili nešto treće?
U tekstu iz 2021. godine, novinar, književnik i esejista Nedim Sejdimović napisao je za Vreme da je „druga Jugoslavija, uz sve njene nemale manjkavosti, zemlja koje se mnogi veoma rado sećaju, čak i 30 godina nakon njenog kraha i uprkos jezivim ratovima koji su taj krah propatili“.
“Novosadski pesnik Vojislav Despotov je, pred raspad velike države, predlagao da se njeno ime promeni u – Jugostalgija, tvrdeći da ćemo decenijama patiti za ovom zemljom, te da se nikada na ovim prostorima neće stvoriti tako široka, ozbiljna i emancipatorska zajednica koja će poštovati svoje građane. Jugonostalgija je među dominantnim nacionalistima omražen termin, ali jugonostalgičara – među njima, i onih koji će tvrditi da to zapravo nisu – ima u svim zemljama nastalim iz SFRJ. Čak i među onima koji nisu ni bili rođeni ili su bili klinci kada je propala”, napisao je Sejdimović.
Književnik i prevodilac Ivan Ivanji istakao je za Vreme u tekstu „Moja velika iluzija“ da on, kao „jugonostalgičar“ o njenim greškama zna više od onih koji je danas kritikuju, često nemajući pojma o čemu govore.
„Zar je Jugoslavija bila iluzija? Za mene nije, za mene je bila suštinski deo mog života, ali pišem istorijske romane, znam da su i mnogo veće države nestale. Svoja osećanja ne umem bolje da izrazim nego da uvek nanovo citiram Radeta Šerbedžiju: ‘Onome ko ne zna koliko je dobro živeo pod Titom, ja pomoći ne mogu!’”, napisao je Ivanji.
Jugoslovenski Novosađani
Gledajući najnoviji popis, ono što najviše upada u oči je skok Jugoslovena od čak 30 posto u Novom Sadu u odnosu na 2011. godinu. Daško Milinović, radijski voditelj jutarnjeg programa „Daško i Mlađa“ i pisac rekao je za „Danas“ da su ljudi razočarani ili se ne pronalaze u nacionalističkim okvirima u koje ih guraju vladajuće strukture u svim državama koje su nastale posle raspada SFRJ.
„Izjasniti se kao Jugosloven u 2022.godini verovatno je i neki vid protesta protiv nacionalizma ili primitivizma u kojem je Novi Sad ogrezao“, kaže Milinović.
On dodaje i da je statut Nacionalnog saveta Jugoslovena već pripremljen i uskoro će podneti zahtev za registraciju. Osnovaće se i udruženje građana.
Odraz negodovanja
Politički analitičar Aleksandar Popov nada se da je ovaj porast Jugoslovena znak da je nacionalizam, koji je raspirivan decenijama, dosegao svoju kulminaciju, ali i prevršio svaku meru. Da je sve ovo deničarenje konačno došlo do svog kraja i da su stasale nove generacije koje žele drugačije da žive.
“Nadam se da će doći mladi ljudi sa nekom novom idejom. Ljudi koji su slušali od svojih roditelja kako smo nekada zajedno živeli. Da je Jugoslavija ipak bila uljuđenija zemlja, za razliku od ovog razbojništva u kojem sad živimo”, rekao je Popov za Danas.
Prema najnovijem popisu stanovništva, u Srbiji živi ukupno 6.647.0003 stanovnika, od toga 3.415.025 žena i 3.231.978 muškaraca. U Srbiji živi najviše Srba (5.360.239), a od drugih naroda, najviše je, što je i očekivano, skočio broj Rusa.
U odnosu na 2011. godinu kada ih je bilo 3.247 sada ih je 10.486, što je u najvećoj meri posledica rata u Ukrajini.
I.Đ./Danas
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Beograd se sprema za vojnu paradu 20. septembra. Kako izgleda Novi Beograd dok njime prolaze tenkovi
Pretnje silovanjem, šamaranje, šutiranje, pljuvanje, vređanje, lomljenje telefona - ovako je devet osoba do čijih svedočenja je BIRN došao opisalo ono što je doživelo, čulo ili videlo u garaži zgrade Vlade Republike Srbije u koju su dovedeni posle protesta 14. avgusta.
Spoljna obaveštajna služba Rusije saopštila je da ima informacije da Evropska unija sprema „srpski Majdan”. U tom smislu finansira medije „kako bi mobilisala biračko telo”. Uz „Vreme”, pominju se i „FoNet”, „Južne vesti”, „Podrinske”, „Boom93” i drugi mediji
Naprednjački kontramitinzi trenutno su najučinkovitija municija za antiblokadersku paljbu režimskih medija. Ne radi se tu, međutim, samo o političkom marketingu. Sve se kreće u pravcu 1. novembra
Zašto bi neki Saša Šobot za potrebe naprednjačkog „skupa protiv blokada“ iznajmio sedam zglobnih autobusa i ostale novosadske misterije
Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika
Bes, pendreci i suzavac Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve