
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: Vladimir Šporčić/Tanjug
Policijska uprava za grad Beograd nije odobrila skup "Nema Srbije bez Kosova i Metohije" planiran za 2. februar 2023. godine u 15 časova ispred Skupštine Srbije, u vreme kada bi predsednik Srbije Aleksandar Vučić trebalo da referiše poslanicima o nemačko-francuskom planu za Kosovo
U obrazloženju zabrane skupa „Nema Srbije bez Kosova i Metohije“ policija je navela da je postupajući po prijavi okupljanja utvrdila da ona nije blagovremena u smislu čl. 12. st.3. Zakona o javnom okupljanju i da nije usklađena sa odredbama Zakona o javnom okupljanju.
U Skupštini je za taj datum najavljen početak rasprave o Kosovu i Metohiji, kojoj će prisustvovati i predsednik države Aleksandar Vučić.
Parlamentarnim i neparlamentarnim metodama protiv „kapitulacije“
Ranije su predstavnici koalicije NADA, koju čine Novi DSS i POKS, Srpskog pokreta Dveri, Srpske stranke Zavetnici, Pokreta za odbranu KiM i Srpske omladine za Kosmet na protestnom skupu ispred zgrade Predsedništva na Andrićevom vencu poručili da treba da se odbaci francusko-nemački plan za rešavanje pitanja Kosova i Metohije jer je, kako kažu, „protivustavan“.
Predsednik Nove Demokratske stranke Srbije Miloš Jovanović je rekao da „nema šta o njemu da se razgovara“ i da „nikada neće dopustiti da iko uzme u razmatranje, a kamoli da prihvati“ takav plan.
„Postavlja se pitanje gde su sada ti prijatelji koji su izašli sa zahtevom da se Srbija ispiše iz istorije i koji nam traže da suspendujemo, ne KiM iz Srbije nego državu Srbiju u celini“, upitala je Predsednica Zavetnika Milica Đurđević Stamenkovski. Dodala je da su sankcije Srbiji koje predviđa taj sporazuma „ultimatum“, te da veruje da srpski narod nije pogrešio ni u prošlosti, pa veruje da neće ni sada.
Lider pokreta Dveri Boško Obradović pozvao je „sve narodne poslanike i kompletnu javnost u Srbiji“ da zajednički odbace francusko-nemački predlog „koji je prerastao u evropski, američki, NATO predlog da se Srbija odrekne svoje svete zemlje što je za nas apsulutno neprihvatljivo“.
Zato su ove patriotske partije, kaže, formirale štab za očuvanje Kosova i Metohije u sastavu Srbije pod sloganom „Ne ulimatumu, ne kapitulaciji“ i nagovesti da je to samo početak njihovih zajedničkih aktivnosti i suprostavljanja da bilo kome padne na pamet da potpiše bilo šta „na štetu nacionalnih i državnih interesa“, te da će upotrebiti sve parlamentarne i vanparlamentarne metode borbe da bi odbranili KiM u sastavu Srbije“.
Potpisnici Setosavskog proglasa za spas Kosova
Potpisnici Svetosavskog proglasa za spas Kosova „Ne ultimatumu – ne kapitulaciji“ – inicijalno 188 političkih i javnih ličnosti i naučnika – zatražili su u ponedeljak od državnih organa da u celosti i bez odlaganja odbace „ultimatum Zapada kojim se traži konačno odricanje Srbije od Kosova“, a sve patriotske snage u zemlji i rasejanju su pozvali na nacionalno okupljanje po tom pitanju.
Jedn od potpisnika Proglasa glavni urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović je ocenio da je politika sadašnje vlasti prema Kosovu katastrofalna od samog početka, a da je kulminirala poslednjih dana i nedelja.
„Koliko je samo intelektualne i medijske snage i energije vlasti utrošeno da se dokaže da ultimatum nije ultimatum i da kapitulacija nije kapitulacija“, upozorio je Vukadinović, uz konstataciju da se sad pokazalo „crnilo i katastrofa zvano kosovska politika aktuelne vlasti“.
Naglasio je Vukadinović da je Briselski sporazum ključna tačka kojom su „plaćeni dozvola i odobrenje da Srpska napredna stranka i koalicija koju predvodi dođu na vlast“.
„Maske su pale sa te fatamorgane genijalne politike vlasti i njene pobede“, zaključio je Vukadinović.
A politički analitičar Aleksandar Pavić je upozorio da je vlast privatizovala politiku prema Kosovu i da stranci i Priština bolje znaju šta je u nemačko-francuskom predlogu nego građani i javnost Srbije, kojih se to najviše tiče.
Pavić je napomenuo i da vlast 10 godina pokušava da satanizuje otpor onih koji su protiv njihove politike prema Kosovu, da ne veruje ni u dobre namere vlasti, ni u njihovu pregovaračku sposobnost, te da prisustvujemo „najgorim pregovorima u našoj istoriji“.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve