img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Iran, Rusija i SAD: Neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj

14. новембар 2022, 08:27 Momir Turudić
Foto: Sergei Savostyanov, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Na istoj strani: Vladimir Putin i Ebrhim Raisi
Copied

Istovetna politika sankcija SAD-a prema Iranu i Rusiji gura ove dve države jednu drugoj u zagrljaj. Izgleda da niko u Vašingtonu ne sluša reči Henrija Kisindžera koji je, povodom američkog pritiska i na Rusiju i na Kinu, rekao da nikada ne treba istovremeno napadati dva protivnika, koji inače nisu prirodni saveznici

Kada je 24. februara počeo napad Rusije na Ukrajinu, a potom usledile zapadne sankcije Moskvi, izgledalo je, bar na kratko, da to može popraviti ekonomski položaj Irana. Naime, odmah su se pojavile vesti da Amerikanci pokušavaju da otople odnose sa državama koje tretiraju kao parije, Iranom i Venecuelom, jer bi povećani izvoz nafte iz ovih zemalja mogao da pomogne u stabilizaciji uzavrelog tržišta energenata.

To je podrazumevalo da SAD ožive nuklearni sporazum sa Iranom iz 2015. godine, po kome je Teheran pristao da ograniči nuklearne aktivnosti u zamenu za ukidanje sankcija, koji je Donald Tramp suspendovao 2018. i ponovo uveo sankcije Iranu (EU se sa tim nije složila i nije istupila iz sporazuma).

No, takve nade nisu dugo potrajale. Iran je ponovo na optuženičkoj klupi zbog gušenja demonstracija u zemlji, pa je Teheran, prirodno, pojačao saradnju sa Rusijom, neprijateljem svog neprijatelja. Tome je sigurno pomoglo i što su u ratu u Siriji Rusija i Iran već godinama na istoj strani, podržavajući Bašara el Asada.

Najviše prašine diglo se oko iranskih samoubilačkih dronova koje Rusija koristi u Ukrajini. Zapad je optužio Iran da direktno izvozi dronove u Rusiju, Teheran to negira, tvrdeći da su dronovi Mosvi prodati još pre rata. U svakom slučaju, najavljuje se izvoz iranskih raketa i još različitog oružja u Rusiju u narednom periodu.

„Politiko“ piše da je Iran ponudio da podeli sa Rusijom svoja iskustva u veštini izbegavanja sankcija. Zapadne diplomate tvrde da je Islamska Republika uspevala da ublaži razorni uticaj sankcija SAD-a tako što je izgradila sistem fiktivnih kompanija i stranih banaka, uključujući velike finansijske institucije sa sedištem u Evropi i SAD, koje iranske kompanije koriste da izbegnu međunarodne kontrole i poslovanje u inostranstvu. Kako god, sigurno je da Iran ima nemerljivo duže iskustvo od Rusije u dovijanju kako da izbegne sankcije – Amerika ga je stavila na „crnu listu“ još od Islamske revolucije 1979. godine.

Tokom leta, Moskva i Teheran počeli su pregovore o prokopavanju kanala za brodove koji bi išao od Kaspijskog mora do Persijskog zaliva, koji bi znatno olakšao izvoz nafte iz Rusije.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov najavio je i da su se Rusija, Azerbejdžan i Iran dogovorili o ubrzanju pregovora o izgradnji transportnog koridora sever-jug, čiji će jedan deo ići duž zapadne obale Kaspijskog mora. Rusija, Iran i Indija su još 2000. godine potpisale prvi dokument za uspostavljanje tog Međunarodnog transportnog koridora, čiji početak bi bio u Sankt Peterburgu a kraj u Mumbaju i koji bi, kada bude kompletiran, mogao da smanji vreme prevoza tereta iz Indije do centralne Azije i Rusije sa sadašnjih oko 40 na 14 dana.

I nije vrednost tog koridora samo u smanjenju troškova i vremena transporta – i za Rusiju i za Iran on bi bio veliki doprinos u razbijanju zapadne blokade pod kojom stenju njihove države.

Nije zato nikakvo čudo što je iranski predsednik Ebrahim Raisi krajem avgusta u Samarkandu, na sastanku Šangajske organizacije za saradnju koju čine Kina, Rusija, Indija, Pakistan i četiri centralnoazijske države bivšeg Sovjetskog Saveza, izjavio da Iran ima za cilj da se pridruži tom bloku. Očigledno, i Iran i Rusija smatraju da je ta političko-ekonomska organizacija, osnovana 2001. godine, neka vrsta „alternative“ Zapadu, pa je logično da i tu budu na istoj strani.

CNN je, pozivajući se na američke obaveštajne podatke, objavio da je Teheran zatražio od Kremlja pomoć u razvoju svog nuklearnog programa, ali za sada je nemoguće znati da li je ta vest tačna ili je nastavak američkog propagandno-političkog pritiska i na Iran i na Rusiju.

Kako god, istovetna politika SAD-a prema Iranu i Rusiji gura ove dve države jednu drugoj u zagrljaj, u kome se zaboravljaju međusobni problemi kojih nije manjkalo u istoriji ove dve zemlje. Izgleda da niko u Vašingtonu ne sluša reči Henrija Kisindžera koji je, povodom američkog pritiska i na Rusiju i na Kinu, rekao da nikada ne treba istovremeno napadati dva protivnika, koji inače nisu prirodni saveznici.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

međunarodni transportni koridor Iran rusija šangajska organizacija sad rusija iran nuklearni program sad iran teheran moskva sad iran rusija američke sankcije rusija američke sankcije iran vadimir putin putin raisi iranski dronovi Rat u Ukrajini odnosi rusije i irana ebrahim raisi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protest

07.фебруар 2026. S. Ć.

Studenti traže povratak Marije Radovanović na Medicinski fakultet

Održan skup beogradskog Medicinskog fakulteta na kome je zahtevano da Viši sud omogući povratak na radno mesto sekretaru tog fakulteta Mariji Radovanović

Protest ispered suda u Novom Sadu

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

Napad na pravosuđe: Štrajk advokata u Vojvodini zbog „Mrdićevih zakona“

Advokatska komora Vojvodine će u utorak obustaviti rad na jedan dan zbog seta doneseih zakona koje smatraju napadom režima na pravosuđe

Vučić, Dačić, Đurđević Stamenkovski

Predsednik Srbije

07.фебруар 2026. K. S.

Vučić, budući premijer: Kampanja kroz prorežimske medije

Nastavlja se kampanja podrške predstavnika vlasti po prorežimskim medijima predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da bude budući premijer

Tas, pravosuđe

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

„Mrdićevi zakoni” stupaju na snagu

Uprkos kritikama, set izmena zakona koji su usvojeni na predlog poslanika Uglješe Mrdića stupa na snagu

Dragana Sotirovski

Korupcija

06.фебруар 2026. B. B.

Potvrđena optužnica protiv bivše gradonačelnice Niša Dragane Sotirovski

Apelacioni sud u Nišu doneo je rešenje kojim je kao neosnovana odbijena žalba branioca okrivljene bivše gradonačelnice Dragane Sotirovski

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure