Sudije, kao intelektualci koji obavljaju izuzetno odgovornu, tešku i društveno korisnu funkciju, ne bi trebalo da imaju zaradu koja je niža od dvostruke prosečne zarade u zemlji. Takvo povećanje, u poređenju sa koristima koje bi ono donelo, sigurno predstavlja odličnu investiciju u dobrobit zemlje i građana
Dragana Marceticfoto:privatna…
Snezana Marjanovicfoto:privatna…
Svaki građanin sa pravom očekuje da mu pristup sudu bude omogućen tako da svoja prava može ostvariti kvalitetno i brzo. Građanin ima pravo na najstručnijeg sudiju, sa najboljim znanjem iz oblasti u kojoj postupa, nezavisnog i nepristrasnog, što im se garantuje Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Plate i penzije sudija direktno utiču na kvalitet pravde koji građani dobijaju. Problemi koje pravosuđe ima datiraju decenijama unazad, a započeli su odlivom kadrova, kako je materijalni položaj sudija bivao lošiji. Posao u pravosuđu je neatraktivan za mlade i kvalitetne pravnike koji zbog bolje zarade, uslova rada i penzionisanja odlučuju da zaposlenje radije potraže u osiguravajućim kućama, bankama ili stranim firmama, gde im je u startu omogućena zarada koja je veća od plate sudije.
Postavlja se pitanje da li propisi u oblasti zarada i penzija u pravosuđu doprinose ostvarivanju prava građana, s obzirom da smo svi svesni rezultata nedovoljno dobrog materijalnog položaja funkcionera i zaposlenih u ovoj grani vlasti.
PLATE KAO GARANT SPREČAVANJA NEPRIMERENOG UTICAJA
Plata sudije, prema članu 4 još uvek važećeg Zakona o sudijama, mora biti u skladu sa dostojanstvom i odgovornošću sudijske funkcije i ona je garant njegove nezavisnosti i sigurnosti njegove porodice. Sudije uglavnom ne mogu obavljati druge poslove i zato su njihove plate garant sprečavanja neprimerenog uticaja. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku za jul 2022. godine, prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila je 73.114,00 dinara, a prosečna potrošačka korpa 86.839,68 dinara. Ako sudija kupi stan i automobil na kredit i plaća školarinu za dete, to povećava potrebe za više od 60.000,00 dinara. Najniža zarada sudije u Srbiji je u julu 2022. godine iznosila nešto više od 102.000,00 dinara. Kada se uporede prosečna potrošačka korpa koja je uzeta kao minimum neophodan za zadovoljavanje potreba tročlane porodice i plata sudije, može se zaključiti da sigurnost porodice sudije nije ostvarena. Možemo se zapitati da li se dostojanstvo funkcije i odgovornost sudije u Srbiji meri sa nešto više od 15.000,00 dinara mesečno u odnosu na minimum potreban za preživljavanje.
Sudije, kao intelektualci koji obavljaju izuzetno odgovornu, tešku i društveno korisnu funkciju, ne bi trebalo da imaju zaradu koja je niža od dvostruke prosečne zarade u zemlji. Takvo povećanje, u poređenju sa koristima koje bi ono donelo, sigurno predstavlja odličnu investiciju u dobrobit zemlje i građana.
DOSTOJANSTVO SUDIJA I POSLE PENZIONISANJA
Penzije sudija su regulisane opštim propisima iz ove oblasti. Sada je prosečna penzija sudije skoro upola manja od plate koju je do penzionisanja primao, a samim tim manja i od prosečne zarade. S obzirom na povećane potrebe za tuđom pomoći i lečenjem u tom periodu života, penzija sudiji ne omogućava da nakon penzionisanja živi u skladu sa dostojanstvom funkcije koju je obavljao. To rezultira aktivnostima sudije posle penzionisanja koje mogu biti upitne, kao što je konsultantski rad kod doskorašnjih stranaka i njihovih punomoćnika advokata, ili još drastičnijih primera. To sveukupno urušava i ugled profesije, jer je i visina penzije sudije garant njegove nezavisnosti.
Svetski standard i preporuke relevantnih institucija su da penzije sudija moraju biti što bliže iznosu plate sudija pre penzionisanja. Bilo bi barem neophodno sudije izjednačiti sa ostalim kategorijama koje imaju pravo na uvećan iznos penzija, kao što su kategorije zaposlenih iz vojske i policije koji takođe obavljaju bitan i koristan posao za društvo. Time bi se sačuvalo dostojanstvo sudija i posle penzionisanja, ali i obezbedila garantovana prava građana u oblasti pravosuđa. U jednom broju evropskih zemalja, penzija sudije je samo neznatno manja od plate koju je primao dok je radio.
Domaći propisi određenim kategorijama osiguranika, kao na primer policajcima, vojnicima i drugim licima iz čl. 42 Zakona o PIO, penzije računaju u uvećanom iznosu putem propisanog obračuna. Tako dolazimo do toga da penzije tih lica budu veće od penzije sudije.
U fazi izmena Zakona o sudijama koje regulišu pitanje materijalnog položaja sudija, ove teme su od izuzetnog značaja za građane i kvalitetan pristup pravdi u narednim decenijama.
Stoga se mora postaviti pitanje iz naslova ovog teksta: da li smo dovoljno bogati da imamo nedovoljno plaćeno pravosuđe?
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Regulisanje istopolnih zajednica ima pre svega imovinski karakter, odnosno rešavanje imovinsko-pravnih pitanja lica u istopolnim zajednicama. Ovakvim shvatanjem istopolne zajednice, problem “četiri zida” postaje suštinsko pitanje. Trenutni status lica koja se nalaze u istopolnim zajednicama predstavlja pravnu prazninu, te kao takav predstavlja potencijalni problem za pravosudni sistem
Radnji izvršenja krivičnog dela, po pravilu, sleduje posledica, a nasuprot tome da bi postojao prekršaj, postojanje konkretne posledice uglavnom nije nužno
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!