img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Europrajd: Bubuljice na licu demokratije

06. septembar 2022, 07:57 Zoran Hamović
Foto: Sava Radovanović/Tanjug
Rasplamsana netrpeljivost: Uklanjanje grafita sa izloga Prajd info centra u Beogradu
Copied

Svi imaju ista prava, sloboda javnog izražavanja pripada i onima koji drugačije misle. Nema opravdanja za zabranu održavanja  Europrajda. Zabranom su bez potrebe stvorene nepomirljive strane koje još žešće proizvode isključivost i netoleranciju

Ne mogu baš da kažem da mi je bliska ideja Prajda. Homoseksualnost, transeksualnost i sve ono što je rodplus  kod mene ne izaziva prijatne misli i osećanja. Štaviše. Ali to ne znači da mi nije blisko razumevanje da postoje drugi i drugačiji. Naše slobode su komplementarne i ne moraju se sukobljavati.

Nije bilo neophodno da nas američki državni sekretar Entoni Blinken  podseća da su ‘sloboda mirnog okupljanja i izražavanja suštinske komponente zdrave demokratije’.  Nedavno smo, da to dobro znamo i praktično potvrdili. Dozvoljeno je hiljadama aktivista Litije za spas Srbije na ulicama Beograda da izraze svoje zebnje da su ugrožene tradicionalne vrednosti među kojima je, kako ističu, normalana porodica.

Sadržaj protesnih poruka na beogradskoj litiji usmeren je i u drugim pravcima, kao što su iskazivanje ljubavi prema ruskom predsedniku, podrška vojnoj operaciji u Ukrajini, podsećanje da je Kosovo srce Srbije i druge. Organizovana uz mnoge crkvene simbole, ikone, zastave, ripide, transparente, šetnja je poprimila karakter litije – sve popularnijeg modela protesnog okupljanja.

Kakvi god da su, imali su prostor i mogućnost da slobodno iskažu ono što misle, pokažu ono čemu streme i preporučuju drugima. Njihov protest isprovociran je pre svega najavljenom manifestacijom Europrajd i šetnjom brojnih učesnika iz raznih evropskih zemalja po beogradskim ulicama. I onda vlast koja već dve decenije ne izlazi iz puberteta, bez zrelosti odlučivanja, u strahu izriče zabranu održavanja.

Zaboravalja da svi imaju ista prava i da sloboda javnog izražavanja pripada i onima koji drugačije misle.  Dakle, nema opravdanja za zabranu održavanja  Europrajda. Nepotrebno su se samo razbuktale navijačke strasti u javnosti. Natezanje oko realizacije ulične šetnje nekoliko hiljada domaćih i stranih aktivista i boraca za ljudska prava rezultiralo je povećavanjem otpora i otvorenih pretnji organizatorima i učesnicima manifestacije.

Sa najviših mesta državne uprave, uključujući i predsednika države i ministra policije, učinjeno je sve da se antagonizacijom izazove sukob, a ne da se spreči. Zabranom su bez potrebe stvorene nepomirljive strane koje još žešće proizvode isključivost i netoleranciju. I šta smo dobili? Pojačan je glas salonskih intelekutalaca i tviteraša, dežurnih branilaca pravde i prava, provokatora, uzbunjvača, kao i dobro plaćenih eksperta koji nas s maskirnom ravnodušnošću upozoravaju da nam bez Prajda nema (evropskog) života.

Na delu je međusobna vrednosna diskreditacija litijaša i prajdovaca i gubljenje vremena nevinih posmatrača. Etiketrianje ispunjava medijski prostor  i nestrpljenje raste.  Pojedini političari su se svrstali na jednu od strana i maksimalno podižu pritsak koristeći promotivni arsenal pojednostavljenog jezika i brze akcije.

Ali bodove u gostima ne jure samo političari. Najbolje prolaze oni koji su ukapirali da je trgovina ljudskim pravima veoma unosan posao, da im glumatanje obespravljenih gej aktivista pruža udoban život, putovanja uz jeftinu promociju, a ne afirmaciju vrednosti za koje bi trebalo da se zalažu.

Društvo kakvo je naše, a i ne samo naše, nije u stanju niti će biti da se suoči sa munjevitim prihvatanjem nametnutih obrazaca ponašanja. Nešto smo valjda naučili iz istorije: da je poželjno da se sve promene mogu i moraju usvajati postepeno i s razumevanjem.  Težak je prelazak iz pravolinijskog kretanja ‘duštva tradicije’ u višesmerno ‘društvo tendencija’. Zrelost društva ukazuje da neistomišljenici ne moraju da budu na poprištu neprekidnih sukoba uz nametanje volje do istrebljenja.

Najavljeno je da će izvestan broj evropskih i regionalnih političara i funkcionera doći i učestvati u (zabranjenoj) šetnji i time i zaštititi sve one koji imaju nameru da izađu na ulicu u vreme Europrajda. Deluje kao da žele da nam donesu kremu protiv bubuljica na obrazima naših političkih pubertetlija.

Voleo bih da kad su već tu kod nas u gostima, da iskoristimo priliku i organizujemo konferernciju, razmenimo iskustva kako se organizuje privatna vojska da bije građane, kako se sarađuje sa kriminalcima koji melju ljude, kako se na državnim gazdinstvima gaji marihuana, kako predsednik države otima dokaze od istrage, ili kako se može unapređivati prostitucija kod pojedinih stranačkih lidera, a da to pravobranilac i sudovi ne primate…

Eto, da ne lečimo samo bubuljice….

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

demokratija srbija sloboda izražavanja litija za spas srbije Zoran Hamović europrajd 2022. europrajd beograd europrajd evroprajd beograd zoran hamović europrajd hamović evroprajd europrajd demokratija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Zoran Đinđić

12.jun 2026. M. L. J.

Oštećen grob Zorana Đinđića – dva puta za deset dana

Dva puta u roku od deset dana nepoznati vandali su oštetili nadgrobni spomenik ubijenom premijeru Zoranu Đinđiću, koji je sahranjen na Novom groblju u Beogradu. DS traži da se počinioci hitno pronađu

Srbijagas

12.jun 2026. R. Š.

Primer očajne privatizacije: Srbija traži 20 miliona evra – posle 25 godina

Srbijagas u međunarodnoj arbitraži traži odštetu od države Litvanije za pokušaj privatizacije od pre 25 godina

Dekanat Medicinskog fakulteta u Beogradu

Izbori na medicinskom fakultetu

12.jun 2026. A. P.

Supruga ministra i poslanica SNS: Ko su prodekanke Medicinskog fakulteta u Beogradu

Profesorki Vesni Bjegović Mikanović je odbijena kandidatura, ali zato nije profesorki Milici Bajčetić koja je postala dekanka te ustanove. Mesta prodekanki daleko su zanimljivija

EU i izbori u Srbiji

12.jun 2026. Rajna Šćepanović

„Nuklearna opcija“: Da li će EU priznati rezultate izbora ako režim SNS-a nastavi po starom

Odnos Evropske unije prema izborima u Srbiji zavisiće od sprovođenja preporuka za poboljšanje izbornih uslova. U krajnjem slučaju postoji i „nuklearna opcija“ - da EU ne prizna rezultate izbora zbog mešetarenja režima Aleksandra Vučića

Bivši načelnik beogradske policije

Slučaj Senjak

12.jun 2026. A.M.

Veselin Milić ostaje u pritvoru

Viši sud u Beogradu produžio je pritvor bivšem načelniku beogradske policije Veselinu Miliću za još 30 dana

Komentar
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure