img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Roman

Astal tiš, Tišma friš

27. jul 2022, 19:52 Teofil Pančić
Copied

Slobodan Tišma: Život pesnika (Nojzac, Novi Sad 2022)

Nipošto nije slučajno da se banalnost najradije razbaškari u pompeznosti, visokoparnosti, grandomaniji; puna je književna istorija pisaca, čak neloših, koji su i pre smrti umrli od ove boljke. Kao samoproglašeni “slabi subjekt”, nepouzdan i prevrtljiv, marginalan u svakom smislu, ćoškaroš, luftika i niškorist, bleda senka ujvidečka ovlašno osvetljena Lunom, jedva-kulturna polučinjenica i društveno-politička nečinjenica od formata (“political nigredo”), parazit na zdravom telu Nacionalne Književnosti, Slobodan Tišma od ove je pošasti prilično bezbedan, ne?

Ali, ako se sad malo uozbiljimo, razume se da “malog Tišmu” (ponovo autodefinicija, koliko ironična zapitajte se, a znate valjda ko je “veliki Tišma”?) od banalnosti i sličnih pošasti čuva nešto drugo, važnije i jače: vitalan i besprekoran osećaj za filing estetske samokontrole, štaviše i samocenzure, redak dar pripovedača da se izmigolji iz svake jezičko-smisaone stupice pre nego što ova dospe da cakne i zarobi ga u oveštalosti, misaonoj ili stilskoj. Ili, pak, u preozbiljnom shvatanju sebe, okoline i sveta uopšte, što je zapravo sastavni deo istog fenomena, onog koji trasira bespovratni put u simfo-rok u književnosti, to jest u nepodnošljivo zvrjanje praznine od kojeg otpadaju uši slušaočeve, pardon, čitaočeve.

Otkad deluje – nakon što je propao, a to znači uspeo, kao konceptualni umetnik, pesnik, rokenrol lirik i još ponešto – kao prozaik i tzv. beletrista tobože u glavnom toku savremene srpske književnosti, Slobodan Tišma na svoj tihi način uporno pomera stvari, to jest, razmešta nameštaj (namešta razmeštaj?) u bernardijevoj sobi ovdašnjeg pripovedaštva i romanopisanija na taj način da posle tog iskustva nikome više nema povratka na stari raspored s masivnim kredencima i nahtkasnama, bez obzira na to što će, bože moj, izaći još stotine mrtvorođenih oknjižaka koji će se, to jest njihovi pisci, praviti da se još ni “veliki Tišma” nije rodio, a kamoli ovaj “mali”. Ali, rodio se, valja ga ljuljati, o čemu je i ovaj dolepotpisani hroničar zasvedočio kroz zapise o Urvideku (“Vreme” br. 760), Quattro staggioni (broj 986) i Bernardijevoj sobi (1078).

U novom romanu Život pesnika, namišljenom kao prvi deo autobiografske, a to znači autofikcijske trilogije Astal tiš – riba friš, Slobodan Tiš kuva fiš od čega drugog nego od – vlastitih life & times. Ne radimo li to svi, anyway? Samo, otkad je Knausgor prodao foru (to nije ništa loše, jer knjige su mu sjajne) sa svojevrsnim književnim hiperrealizmom u sedmoknjižju Moja borba, nekako se i na piščevo eksploatisanje majdana vlastitog života gleda drugačije. Ali opet, nije baš ni da je Tišmi trebao Knausgor da mu pokaže put: sva je njegova proza, manje ili više, prenakrcana autobiografskim referencama, a ponajveća razlika u odnosu na novi roman možda je u tome što je stilsko-ironijski odmak ovde, pa, ne baš nestao, ali je prilično prigušen. Ljudi i toponimi uglavnom se zovu onako kao i u “stvarnom životu” (ima i izuzetaka, po nekoj unutrašnjoj tišminskoj logici koju ne odgonetamo, ali je pratimo bez otpora) i uopšte, primetno je nastojanje da se romaneskni tekst elementarno zauzda, tako da se može razgovetno pratiti jedna, ne baš linearna, ali ipak dosledna priča jednog života. Kada bih sad napisao da pisac u tom zauzdavanju ipak ne uspeva do kraja, to bi se možda moglo shvatiti kao kritič(ar)ski prigovor, mada se uopšte ne bi o tome radilo, naprotiv: pre bi to bilo diskretno zadovoljstvo što Tišmu ne napušta ludičko-avangardni drajv. A to je opet deo onog zdravog pristupa (auto)fikciji o kojem sam govorio na početku teksta.

A šta sve ima unutra? Pa, zar na samom kraju prikaza da dođemo do onog najvažnijeg kada je autobiografsko pisanije u pitanju?! Okej, ko hoće pikanterije, na tuđi i na vlastiti račun, Tišma će mu ih podariti više nego dovoljno, što ne bi bilo značajno da se i kroz njih zapravo ne oseća veltšmerc jedne epohe, jedne zemlje i, ponajviše možda, jednog grada (koji odavno nije dobio ovakvu posvetu, a da mu se S. T. ni za trenutak nije ulagivao, naprotiv). Jer, Tišma nije tračer (mada je svaka hronika svog i okolnih života delom i trač, to je inherentna žanrovska neminovnost) nego (pre)osetljivi opservator, nekada vidilac, kadgod valjda i opsenar. Međutim, Život pesnika nije opsena nego romanoživot i životoroman koji, po Hičkokovom receptu, preskače dosadne delove jednog i drugog, sve vreme se kao vajkajući da je dosada sama njegova esencija. Ali znate već tzv. malog Tišmu i ništa mu ne verujete kad ga uhvati ono da bude skroman.¶

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure