Bez predrasuda – samo biznis

Vodeći i jedini biznis dnevnik u regionu “Poslovni dnevnik” pokrenuo je platformu Poslovni region s kojim želi povezati biznis zajednicu država bivše Jugoslavije. Pod sloganom “Bez predrasuda” – samo biznis, 14. juna će se održati i prva regionalna biznis konferencija na kojoj se očekuju vodeći ljudi biznisa Srbije, Hrvatske, BiH, Crne Gore i Makedonije.

“VREME”: Medijska grupacija Večernji list, točnije vaše biznis novine “Poslovni dnevnik” pokreću novu regionalnu platformu. Koji je glavni razlog pokretanja ovog medijskog projekta u Srbiji i drugim državama bivše Jugoslavije?

VLADIMIR NIŠEVIĆ: “Poslovni dnevnik” kao vodeće i jedine dnevne biznis novine u Hrvatskoj i njegov portal poslovni.hr prepoznat je već gotovo 18 godina kao relevantni izvor informiranja biznis zajednice. Sada je naša procjena da upravo tako nešto, mjesto bez politike, senzacionalizma i sličnih stvari treba i široj poslovnoj zajednici regije koja je željna pozitivnih priče i dobrih primjera uspjeha. Glavni razlog našeg izlaska u regiju, točnije na tržišta Srbije, Crne Gore i Makedonije je naša želja da postanemo jedinstveno mjesto okupljanja biznis zajednice i da medijski prostor otvorimo onima koji rade i stvaraju na kraju nas i hrane, a često se za njih ne zna jer su njihove priče gurnute u drugi plan dnevnopolitičkim pričama.

Očekujete li da bi se biznis u regiji mogao jače povezati i na ovaj način, da ljudima iz svijeta biznisa budu dostupne sve informacije, vijesti iz drugih država? Koliko je to danas važno za moderno poslovanje?

To svakako. Ako ništa drugo kapital ne poznaje granice, a upravo dobre priče dovode i ulagače. Izmjena iskustava na tržištima koja su donekle slična uvijek dovodi do povezivanja, a to je za svaku biznis zajednicu iznimno važno. Ako pogledamo spomenute zemlje svima je jasno da je povezivanje bolje od izbjegavanja, ne političko ili prošlošću opterećeno, nego povezivanje na poslovnim principima koje samo po sebi mora biti jasno i čisto te donosi napredak svima.

Koja su sve tržišta obuhvaćena i na koji način ćete plasirati biznis informacije?

Obuhvaćamo tržišta Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Informacije se plasiraju preko naših zrcalnih internetskih stranica na koji se na prvom foldu nalaze lokalne priče. Također kroz pretplatu na naše pdf izdanje čitatelji dobivaju četiri do šest stranica regionalnog sadržaja. Na kraju je ideja kroz nekoliko godina imati jedan “Poslovni dnevnik” za jednu regiju. Vrijednost sadržaja ista je za Hrvatsku kao i za druge države, što znači da donosimo i visoke standarde biznis novinarstva.

Koliko je danas važno da se i medijske platforme i mediji šire u regiji, nakon što je to biznis već učinio?

Prema mom mišljenju iznimno važno jer kako ste naglasili biznis se već širi ali ne širi se poruka naročito prema novim generacijama, a ona bi trebala biti da se biznis isplati. Da biznis nije nešto loše i sumnjivo nego da je glavni pokretač svake države. Politika je važna i svima zanimljiva, ali bez biznismena ostaje samo prazna priča.

Tko je publika odnosno konzument biznis vijesti i informacija i kolika je čitanost vaših izdanja odnosno postoje li interes mladih poduzetnika i biznismena da dobivaju informacije iz regije država bivše Jugoslavije?

Naša publika u Hrvatskoj su svi koji nešto znače u poslovnoj, ali i znanstvenoj i startap zajednici. Podjednako mlađi i stariji kao i muškarci i žene. Interes za teme iz regije postoji posebno za biznis teme. Nedavno smo objavili priču o robotu u agraru ako se ne varam zove se “Spasoje”. Tu priču preuzeo je čak i Jutarnji list u Hrvatskoj. Sada pokušavamo priču proširiti jer sama činjenica da nas prenose drugi mediji pokazuje da hrvatska publika voli, nazovimo ih, razvojne priče bez obzira od kuda dolaze.

Kako ocjenjujete privredne odnose Hrvatske i Srbije i mislite li da je zahlađenje odnosa na relaciji Beograd Zagreb koje traje već dugo niz godina prepreka za ulaganja ili naprotiv poslovni ljudi ne vide te probleme i ulažu prema svojim interesima i planovima?

Cijela priča o politici i biznisu nije nešto što smo izmisli mi na relaciji Zagreb Beograd, ona postoji kroz cijelu povijest na njoj uostalom počivaju i sami temelji Europske unije. Naime, politika na našim prostorima služi kao zabava za mase, a biznis negdje mimo zabave i raznih dobacivanja radi svoj posao. Ali ako promislite da su temelji Europske unije države koje sve imaju povijest dugogodišnjih ratova upravo jednom rekle treba nam biznis povezanost unatoč svemu danas postale dio jedne sve povezanije asocijacije onda možete polako preslikati biznis u regiji za nekih 50 ili 100 godina. Trenutno stanje u Ukrajini i slični geopolitički potresi samo mogu ubrzati međuovisnost susjeda. Ako nema suncokreta ili pšenice, nafte ili čipova prije se okrećete geografski najbližima, ako ih imaju, nego onima koji su jako udaljeni. To je upravo prelazak na biznis logiku unatoč političkoj logici koju pokreću izborni ciklusi.

U Srbiji se često posljednjih godina moglo čuti da srpske investicije u Hrvatskoj nisu dobrodošle da li se to počelo mijenjati ili će sada nakon rata u Ukrajini to biti još teže, koje je Vaše mišljenje?

Prvo ne treba generalizirati, niti investicijama stavljati nacionalni predznak. Investicija je investicija bez obzira dolazi li iz Pakistana ili Ugande. Ono što je bitno kod svake investicije je izvor kapitala i njegova nazovimo ju “čistoća”. Problem u ulaganjima nama susjednih zemlja u Hrvatsku je u porijeklu imovine i strogoj EU regulativi. I iako će neki reći da smo preregulirani, drugi će reći kao je EU samo oprezan. Ono što je bitno je u ovom trenutku micanje nacionalnog predznaka, ulaganje se mora promatrati kao investicija neke kompanije, a od kuda je ona to je politički diskurs koji u tom slučaju samo muti vodu bez ikakve ekonomske logike. Je li ulaganje u Fijat pitanje kapitala iz Italije ili je pitanje kapitala koji, ako je čist jamči zaposlenost i razvoj kragujevačkog kraja?

I Hrvatska i Srbija imaju problem s radnom snagom i iseljavanje mladih. Koliko danas mladi ljudi i u kojim sektorima žele i odlaze raditi u Hrvatsku? Na koji ih način hrvatske kompanije privlače da dođu na rad u Hrvatsku, posebice na more?

Problem radne snage je sveprisutan, a puno veći problem je bazen iz kojega možete dobiti radnike. Ako gledamo kretanja od istoka prema zapadu onda možete vidjeti da danas u Hrvatskoj više nemate pitanje je su li radnici iz Bosne i Hercegovine ili Srbije već dolaze li iz Indije ili s Filipina. Živimo u globalnom svijetu i ako želimo domaću radnu snagu jedini način je podizanje plaća i poboljšanje radnih uvjeta. Poslodavci u Hrvatskoj su toga svjesni, ali su svjesni i skupe države koja uzima svoj dio. To je ono vječno pitanje bruto vs. neto na koje radnici ne obraćaju pažnju, a možda bi kao birači trebali. Ako gledamo sektorski ili pitanje turizma onda možemo reći kako u Hrvatskoj radnici dobivaju sve više beneficija i mogućnosti ali svejedno ih i dalje nedostaje. Tu moramo biti spremi da će nas jednog dana možda na nekom otoku liječiti netko iz Indije ili da će u Rimčevu kompleksu raditi ljudi iz cijelog svijet. Mislim da je situacija gotovo jednaka u Srbiji ili bilo gdje drugdje u regiji.

Posljednjih godina i medijska scena se disperzirala i proširila u regiju, Imamo projekte od N1, Blumberga i drugih sličnih projekata. Koliko je medijskim kućama važno da se šire izvan matičnih država i što se time želi postići?

Mediji su danas u specifičnom položaju jer se više ne bore s domaćom ili regionalnom konkurencijom već s Guglom ili Fejsbukom. U ovom trenutku regionalno širenje medija je prije svega vezano uz našu povijesnu, kulturološku pa ako hoćete i jezičnu povezanost zbog čega lakše ulazimo u dubinu priča i lokalni sadržaj, ono što veliki algoritmima vođeni sustavi ne nude. Teško se danas mediji iz regije mogu boriti s većim igračima na drugim terenima i bilo bi to pomalo nemoguće, a unutra onoga što svi mi zovemo regija puno je prostora koji se može osvojiti unatoč svim pokušajima moćnih internetskih igrača. Uzmimo uostalom film ili književnost za primjer. Uvijek će redatelji ili pisci iz regije lakše osvajati susjedne zemlje nego ostatak svijeta i druga govorna područja. Pitanje širenja medija je i kao pitanje širenja biznisa. Uostalom svi smo mi na tržištu i prije će ljudi kupiti Jafa kekse ili Domaćicu na našim tržištima nego u Njemačkoj ili Francuskoj.

U junu Poslovni region planira održati i veliku biznis konferenciju u Beogradu. O čemu se radi i tko se očekuje na toj konferenciji i iz kojih sektora?

Naša konferencija u junu točnije 14. juna je pod nazivom “Bez predrasuda, samo biznis” te upravo stoga očekujemo predstavnike biznis zajednice. Na konferenciji bi trebali biti predstavnici privrednih komora četiri države, velikih kompanije poput Fortenova, Delta holdina i MK grupe, Menpowera i dr. Cilj je, za prvu, od nadamo se mnogih konferencija započeti dijalog o svemu o čemu i mi sada razgovaramo a to je regionalna biznis suradnja, prepreke, mogućnosti i izazovi.

Planirate li se širiti na tržište Srbije i drugih zemalja sa vašim konferencijama po kojima ste postali poznati u Hrvatskoj? Koje sektore tragetirate i kakve konferencije imate u planu raditi?

Poslovni dnevnik već 10-ak godina u Hrvatskoj organizira razne poslovne konferencije, a teme su raznolike od građevine i bankarskog sektora do starupova i pametnih tehnologija. Namjera je naše konferencije podići na regionalnu razinu kako bi postale mjesto okupljanja šire biznis zajednice, a u konačnici i razmjene ideja i ako bude sreće sklapanja poslova.

Kako gledate na medijski biznis scenu u Hrvatskoj imate li u nekim od medija, portala ili TV kuća nekoga s kim planirate raditi na nekim zajedničkim medijskim projektima?

Kada govorim o Hrvatskoj mi smo dio Styria grupacije koja je vlasnik Večernjeg lista i 24 sata te samim time pokrivamo u svim aspektima najveći dio medijske scene i nam partnerstva nisu nužna. Doseg naše grupe prelazi 90 posto tiskanog i internetskog tržišta ta smo samim time zaokružena cjelina. Na području regije suradnja s drugim medijima je moguća ali ne i nužna. Važno nam je odmah se postaviti kao mediji koji politika ne zanima. Naša priča je biznis pa stoga svi koji će podržati našu ideju mogu s nam i surađivati. Koliko god to zvučalo čudno naš prvi cilj nije čitanost ili profit već prije svega promjena svijesti, stavljanje fokusa na biznisi i to kapilarnim putem i generičkim zdravim rastom.

Koja bi trebala biti poruka Vaše konferencije – Bez predrasuda – samo biznis?

Upravo da je biznis bez predznaka i nacije jedini ispravni razvojni put koji može donijeti boljitak jednoj zajednici. Jer kada maknemo politiku i predrasude onda vidimo kako je najvažnije svakome od imati mogućnost za rad i razvoj pa neposredno i za blagostanjem. A sve to se najpotištenije i najčišće stječe kroz razvoj biznisa bez obzira govorimo li o malom ili velikom biznisu.