img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Akcident u Vinči: Film o događaju o kome se ćutalo

30. maj 2022, 16:27 Sonja Ćirić
Foto: FoNet
Film po istinitoj priči: Autori i protagonisti "Lančane reakcije"
Copied

U toku je snimanje filma „Lančana reakcija“ o događaju u Institutu Vinča u kome je 1958. godine ozračeno pet naših naučnika dok su, po nalogu Josipa Broza, pokušavali na naprave atomsku bombu. Pavle Savić tadašnji upravnik Instituta, odbio je naredbu i dobio otkaz

Vreme je Hladnog rata. Svet je podeljen na dva politički i vojno suprotstavljena bloka. I jedan i drugi poseduju nuklearno naoružanje. Strah od neminovnosti nuklearnog rata dovodi do paničnog pokušaja mnogih zemalja da obezbede ovakvo naoružanje, dok nauka istovremeno pokušava da pronađe lek od nuklearnog zračenja, kao posledice upotrebe atomskih bombi.

U ovakvoj atmosferi odvija se priča filma Lančana reakcija reditelja i producenta Dragana Bjelogrlića koji je danas najavljen medijima.

Film je zasnovan na istinitom događaju koji se desio u Institutu Vinča 15. oktobra 1958, kada je ozračeno petoro naših naučnika dok su pokušavali da u tajnoj operaciji po nalogu Josipa Broza naprave atomsku bombu.

U objekat sa nuklearnim reaktorom nulte snage oznake RB, koji je služio samo za eksperimentalne potrebe, ušlo je njih šestoro: tehnički saradnici Rosanda Dangubić, Draško Grujić, Živorad Bogojević i Stijepo Hajduković, kao i dvojica apsolvenata fizike sa Prirodno-matematičkog fakulteta Života Vranić i Radojko Maksić. Bogojević nije bio ozračen.

Na predlog francuskog lekara i profesora Žorža Matea, presađena im je koštana srž. Bila je to prva transplantacija ljudskih organa na svetu. Koštanu srž je našim naučnicima ponudilo više od 500 Francuza, rizikujući sopstvene živote.

Donatori su bili  Remon Kastalje, automehaničar, otac dvoje dece; Marsel Pabijon, službenik, otac troje dece,  Odet Dragi, domaćica, majka četvoro dece, Alber Biron, službenik, Španac oženjen Francuskinjom, otac dvoje dece i Leon Švarcenberg, lekar iz tima, otac dvoje dece.

Transplantaciju koštane srži su izveli lekari bolnice „Kiri”: prof. Žorž Mate i dr Anri Žame, uz asistenciju dr Remona Lataržea i dr Žan Fransoa Diplana, kao i lekara iz Beograda: dr Branislava Pendića, dr Zorana Đukića i dr Danice Kalić.

Kardiohirurg Goran Milašinović, po čijem romanu Slučaj Vinča je napisan scenario (Vuk Ršumović i Dragan Bjelogrlić) podsetio je da u istoriji medicine ova transplantacija nije priznata kao prva, zato što se „tada znalo samo za krvnu kompatibilnost a ne i za tkivnu“.

Slučaj naših naučnika iz Vinče imao je svetski značaj, ali je godinama sakrivan zato što se smatralo da je uzrok nesreće greška tokom naučnog eksperimenta. Tadašnja Jugoslavija nije htela da govori o svojim promašajima, postojala je zavera ćutanja svih uključenih u ovaj događaj.

Kako je Tanjugu ranije rekao Goran Milašinović, tadašnji upravnik Instituta Vinča Pavle Savić je u svojoj analizi ocenio da je ljudska greška napravila akcident, da je zaštita bilo nedovoljna, a bili su uključeni mladi tehničari i dvojica studenata od kojih niko nije bio kompetentan za naučni eksperiment kao što je merenje lančane reakcije. Zahvaljujući Savićevim francuskim stručnim poznanstvima, u roku 24 časa organizovan je odlazak ozračenih naučnika na lečenje u Pariz.

Poznati su transkripti u kojima Milovan Đilas i Aleksandar Ranković teraju  Pavla Savića da započne projekat. On odbija i biva smenjen. „Pravite, ali van Vinče, to je naučni institut“, piše u transkriptima da je rekao Savić.

„Objektivna istina je da se ozračivanje desilo za vreme naučnog eksperimenta, a da li je bio deo pravljenja bombe – niko ne zna“, rekao je Goran Milašinović.

S obzirom da je zasnovan na istinitom događaju i istorijskim ličnostima, film je mešavina fikcije i stvarnosti, rekao je Dragan Bjelogrlić, odredio ga je kao psihološku dramu sa elementima trilera, najavio razlike u odnosu na  njegove prethodne filmove i izdvojio kadriranje, kao i da će glumiti potpredsednika SFRJ i tadašnjeg šefa Državne bezbednosti Aleksandra Leku Rakovića.

Pavla Savića u Lančanoj reakciji igra Predrag Miki Manojlović, a obolele naučnike glume Alisa Radaković, Jovan Jovanović i Radivoje Raša Bukvić.

Film je francuska koprodukcija, a distributer u Francuskoj je Wajd Banč, pa jednu od glavnih uloga igra  i francuski glumac Aleksis Manenti.

Goran Milašinović je podneo inicijativu da se u Beogradu ulica nazove po doktoru Anriju Žameu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Atomska bomba Dragan Bjelogrlić Francuska Vinča
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Bledski strateški forum

01.septembar 2025. B. B.

Hrvatski premijer Plenković: „Srbija je na ivici građanskog rata“

„Imate Srbiju s više od dve godine najvećih, najsnažnijih i najozbiljnijih unutrašnjih nemira i demonstracija, na ivici građanskog rata“, rekao je premijer Hrvatske Andrej Plenković

16 minuta tišine

01.septembar 2025. I.M.

Nastavnik priveden nakon odavanja pošte u Zemunu pušten na slobodu

Na snimku koji su studenti Poljoprivrednog fakulteta objavili na društvenoj mreži X vidi se kako policija privodi nastavnika iz OŠ „Svetozar Miletić“ na Avijatičarskom trgu, neposredno nakon šesnaestominutne tišine

Izbori u Zaječaru, 8. jun 2025.

Lokani izbori

01.septembar 2025. K. S.

Bezvlašće u Zaječaru: Sud poništio konstitutivnu sednicu, opozicija traži nove izbore

Viši sud u Zaječaru proglasio je nelegitimnom konstitutivnu sednicu Skupštine grada održanu početkom avgusta. Opoziciona koalicija „Promena u koju verujemo” tvrdi da Zaječar nema gradonačelnika ni predsednika skupštine i traži uvođenje privremenih organa i izbore. Vlast za sada ćuti

Evropsko prvenstvo u Rigi

01.septembar 2025. M. L. J.

SNS batinaši u Rigi: „Upravo su me presrela petorica“

Vesti o SNS batinašima na Evropskom prvenstvu u košarci potvrdio je doktorand Bogdan Raonić, koji je napisao je na mreži X da ga je presrela grupa u Rigi

Parada u Pekingu

01.septembar 2025. K. S.

Vučić sa Sijem i Putinom u Pekingu: Poseta Kini usred političke krize

Aleksandar Vučić odlazi u Kinu na obeležavanje 80. godišnjice pobede u Drugom svetskom ratu, gde će razgovarati sa predsednicima Kine i Rusije, dok analitičari upozoravaju da odlazak dolazi u osetljivom trenutku za Srbiju

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure