img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Pesma Evrovizije: Konstraktiranje publike

12. maj 2022, 07:58 Dejan Cukić
Foto: Miloš Milivojević/Tanjug
Performans koji su svi zapamtili: Ana Đurić Konstrakta
Copied

Večeras Konstrakta nastupa u drugom polufinalu Eurosonga. Da li će masa koju godinama peglaju „političkom korektnošću“ umeti da prepozna metafore i ironiju njenog zvučno/tekstualno/scenskog igrokaza? Ne znam. U svetu u kome Stounsi izbacuju iz repertoara „Brown Sugar“ da se neko ne bi uvredio moguće je da do fotelje ispred televizora dobaci samo poruka da neko pere ruke od Megan Markl (OK, imamo glas Kraljice!)

Nekoliko nedelja pred domaći izbor predstavnika za Eurosong sreo sam Anu u garaži jednog ovdašnjeg tržnog centra. Krenula je sa decom u kupovinu. Popričali smo malo, dogovorili se da je uključim neke noći u moju radio emisiju i onda odosmo svako svojim putem.

Gledajući kako konsternirana Konstrakta prima prve čestitke za pobedu, kao idiot sam najpre pomislio: „Crna Ana, nećeš se sada tako lako šetati po tržnim centrima i ulicama ovog grada.“ Ali, bio sam srećan… kao i hiljade onih koji su, slično meni, po prvi put u životu uzeli telefon u ruke i glasali za neku pesmu na ovom takmičenju. I to 20 puta! Nisam glasao kao profesionalni muzičar/analitičar, niti kao neko ko dvadesetak godina poznaje Anu i Milovana i prati njihov rad. Ne! Glasao sam iz čiste potrebe da odgovorim jer sam prepoznao da mi se neko obratio.

U ovoj zemlji postoji deo stanovništva, svakako manjinski, ali i ne sasvim zanemarljiv, koji mora da ima osećaj da su mu glavni mediji potpuno uskratili pažnju. Ljudi koji su živeli u vreme (ili bar odrastali na njegovim odjecima) kada su pesme morale nešto da govore (najčešće uz ironičnu žaoku), ostavljeni su na vetrometini globalnog podilaženja drugačijem kulturnom miljeu. Sticajem okolnosti, ta nevidljiva manjina se u slučaju „Pesme Evrovizije“ pretvorila u glasnu većinu i ubedljivo izglasala umetnički stav koji je pogodio pomalo zarđalu žicu publike koja na ovaj TV šou gleda sa otvorenim podsmehom, ali ga ipak uporno gleda …  jer je i to deo davno nasleđenog kulturnog obrazca (budimo realni – obožavaoci sigurno najpopularnijeg učesnika našeg izbora te subotnje večeri su verovatno bili u kafani).

Konstraktine „birače“ povezuje još nešto. Jedna posebna vrsta patriotizma koji se ne oličava u mahanju simbolima i odsustvu samokritike, već u istinskoj brizi kako će se naša mala zemlja predstaviti šarenom svetu.

Ovaj vrlo važan motiv učesnika Eurosonga iz malih zemalja (posebno istočnog dela kontinenta) često vodi u zamku tugaljivog provincijalizma. Da li me zanima da čujem rumunski hevi metal? Ili estonski hip hop? Ili novu Bijonse iz Moldavije? Pa… ne baš. Najbolja rešenja su uvek bile klasično dobre pesme ili umešno korišćenje sopstvenog narodnog stvaralaštva ili… nešto sasvim neočekivano drugačije. Tako dođosmo do Konstrakte i do današnjeg dana.

Šta možemo očekivati? Pohvaliću vam se da sam imao 9 od 10 pogodaka prve polufinalne večeri, ali zaista ne znam šta da očekujem večeras. Konstrakta je podigla veliku prašinu svojom pesmom i pojavom među posvećenicima Eurosonga, ali pripadnici LGBT populacije poslovično su skloniji novotarijama i „drugačijim stvarima“ od najšire publike.

Da li će masa koju godinama peglaju „političkom korektnošću“ umeti da prepozna metafore i ironiju ovog zvučno/tekstualno/scenskog igrokaza? Ne znam. U svetu u kome Stounsi izbacuju iz repertoara Brown Sugar da se neko ne bi uvredio, a sprema se i proglašavanje princa iz bajke o Snežani za silovatelja (poljubio bez prethodnog pristanka!!??) moguće je da do fotelje ispred televizora dobaci samo poruka da neko pere ruke od Megan Markl (OK, imamo glas Kraljice!)…

Savremeni masovni mediji uspostavljaju standarde obraćanja, ne više ni najširoj, već najglupljoj publici. Ne postavlja se pitanje „kako bi umetničko delo trebalo da se shvati?“, već „kako bi to neko mogao da shvati?“. Nadam se da je i u evropskim okvirima ovo stvorilo potrebu pobune „nevidljive manjine“ željne barem malo intelektualnog izazova na obesmišljenom polju popularne muzike.

Zaista bih voleo da Konstrakta barem uđe u finale. To bi na veličanstven način nadmašilo skromni prvi cilj koji su ona, Milovan i ekipa imali u početku: da što većem broju ljudi u Srbiji predstave svoje najnovije delo (Triptih). Konstraktine pesme, kao i mnoge stare stvari Zemlje gruva već su našle poštovaoce širom regiona i Evrope (pogledajte skok pregleda na YouTube-u). Ipak, pojava u finalu sigurno bi mnogostruko uvećala taj broj.

Ali, da se ne lažemo. Udara me i patriotizam! I to onaj baš navijački! Kako da se ne oduševiš kada zblanutoj italijanskoj novinarki na pitanje šta je videla od Torina, Konstrakta krene da priča o crkvi Svetog Lorenca, delu arhitekte Guarinija, a ova je gleda kao da je pala sa Marsa?

To, bre, Ančiiiiiiii! Idemooooo!

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Konstrakta Ana Đurić Konstrakta Eurosong Pesma Evrovizije Umetnica mora biti zdrava Triptih Konstrakta Eurosong Konstrakta Torino Konstrakta Zemlja Gruva Konstrakta
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Zastava SAD

Nova američka strategija

25.maj 2026. I.M.

Izveštaj: SAD odustaju od izgradnje država na Balkanu, u fokusu stabilnost i partnerstvo

Dokument Stejt departmenta pokazuje da Vašington više ne želi dugoročne projekte političkog preoblikovanja Zapadnog Balkana, već stabilnost koja odgovara američkim bezbednosnim i ekonomskim interesima. U fokusu su trgovina, energetika, NATO saradnja i borba protiv transnacionalnog kriminala

Ubijeni Nešović

Ubistvo na Senjaku

25.maj 2026. I.M.

Ivan Ninić: Ubijeni Aleksandar Nešović povezivan sa Kokezinom „paralelnom carinom“

Advokat Ivan Ninić otkrio je da su pojedini akteri iz istrage o paralelnom carinjenju označavali ubijenog Aleksandra Nešovića kao osobu kojoj je donošen novac „u ime i za račun“ Slaviše Kokeze

Studenti

Studenti u blokadi

24.maj 2026. S. Ć.

Studenti zovu na opštu mobilizaciju

Vreme za čekanje je isteklo, poručuju Studenti u blokadi, preko mejlova koje su poslali građanima koji su im ostavili kontakt

Romi

24.maj 2026. S. Ć.

Unija Roma: Vučićević širi govor mržnje prema Romima

Unija Roma traži da regulatorna tela reaguju povodom izjave Dragana Vučićevića na TV Informer da su pred skup „Ti i ja, Slavija“ stali vozovi prema Beogradu zato što su Romi ukrali bakar

Studenti i EXPO

24.maj 2026. Vuk Nenadić

Da li EXPO pripada svima?

Kako je Expo 2027 pokušao da „preokrene“ nalepnice u svoju korist?

Komentar
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Studentski memorandum o Kosovu i „svakosatno klepetalo”

Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Beograd u plamenu

Zašto gore poznati lokali? Kakva je tu uloga Ćacilenda, najvećeg skupa kriminogenih osoba na otvorenom posle dvorišta Centralnog zatvora? I kako je MUP postao krovna organizacija konfederacije mafijaških klanova

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1846
Poslednje izdanje

Slučaj Veselina Milića

Malo ubistvo među prijateljima Pretplati se
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko

Javna ustanova i privatna sila

Studentski pokret

Da li je Srbija napokon umorna od lidera?

Intervju: Aleksandra Krstić

Biće jako teško osloboditi medije

Intervju: Bojan Zulfikarpašić, džez pijanista

Vratiti muzici dug

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure