img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film

Kompanija Dizni: Protiv diskriminacije LGBTQ zajednice

02. april 2022, 19:42 Sonja Ćirić
Foto: Screenshot
Skinut sa ponude Dizni+ na 80. rođendar: iz filma "Dambo"
Copied

Polovina likova u budućim filmovima kompanije „Volt Dizni biće iz LGBTQ zajednice i etničkih manjina. Nije jasno da li je ova politička korektnost posledica mode ili straha pred novim lovom na Makartijeve veštice

Kompanija „Volt Dizni“ najavila je da će do kraja godine najmanje 50 posto likova u njenim filmovima  biti pripadnici LGBTQ zajednice ili etničkih manjina, i time treći put skrenula spotlight na sebe u priči o globalno aktuelnoj temi – politička korektnost.

Juna 2020. godine platforma HBO Maks skinula  je sa svog repertoara antologijski film Prohujalo sa vihorom. zato što „prikazuje etničke i rasne predrasude.“

Ova odluka je po mnogima značila neopravdano etiketiranje filma zahvaljujući kom je prva Afroamerikanka u istoriji kinematografije nagrađena Oskarom, Hati Mekdaniel za ulogu sluškinje Mani, ali, umesto da bude opozvana, pokrenula je kontrolu podobnosti i ostalih filmova američke kinematografije.

Taj talas odneo je i nekoliko filmova kompanije „Volta Diznija“.

Oktobra 2020.  kompanija je upozorena  da su dve sijamske mačke u filmu Maza i Lunja predstavljene sa anti-azijskim stepereotipom, što isto važi i za čivavu Pedra iz Meksika i ruskog hrta Borisa u sceni u kafileriji. Da je mačka Šan Gon u filmu Mačke iz visokog društva nacrtana kao karikatura Azijata i da svira klavir sa drvenim štapićima za jelo. Grupa vrana koja pomaže Dambu u istoimenom filmu da nauči da leti stereotip su glasova crnaca. Kralj Luj u Kralju džungle prikazan je kao rasistička karikatura Afroamerikanca, kao i da se u Petru Panu o starosedelačkom stanovništvu govori kao o crvenokošcima, a i pesma Šta čini crvenog čoveka crvenim iz tog filma, proglašena je rasističkom. I, naravno, Pesma sa juga, koji se smatra najkontroverznijim Diznijevim filmom, zato što prikazuje rasistički mit po kome su robovi na poljima pamuka bili srećni.

Pantalone Mini Maus

Kompanija je prihvatila kritiku, ali je odlučila da ne menja sadržaj svojih filmova već da ih prikazuje sa upozorenjem da sadrže „negativne opise ljudi“ odnosno „stereotipe koji su bili pogrešni tada, a i sada su“. Smatrali su da je to bolji način kako da se prepoznaju negativni uticaji iz kojih treba „učiti i koji treba da podstaknu na razgovor“. Bio je to prvi spotlight.

Sledeći je bio krajem januara prošle godine, kad je platforma Dizni+  povukla iz ponude Petra Pana, Mazu i Lunju, Damba, Knjigu o džungli i Mačke iz visokog društva, zbog širenja rasističkih sadržaja i neprihvatljivih stereotipa.

Nedavna odluka „Volta Diznija“ da poveća inkluziju te da najmanje polovina likova njegovih filmova bude LGBTQ i iz etničkih manjina, je treći preokret otežavajućih okolnosti u svoju korist.

Nagovešten je decembarskim izborom Suzan Arnold za predsednicu Upravnog odbora, prve žene na toj poziciji u istoriji kompanije.

Mesec dana nakon toga modna kreatorka Stela Maraktni, povodom 30. godišnjice pariskog Diznilenda, „obukla“ je Mini Maus u plave pantalone i sako, u kosu joj je umesto crvene mašne stavila plavu, a njene žute cipele sa štiklom zamenila crnim, ravnim. Cilj je bio da se Diznijeva junakinja oslobodi stega, i da ona postane simbol napretka za nove generacije.

Poljubac Snežaninog princa

Dobrobit novih generacija je objašnjenje i odluke o inkluzivnim likovima. Prema rečima producentkinje Keri Burk, kompanija je posvećena „stvaranju iskustava koja podržavaju porodične vrednosti za svaku porodicu“ i da „neće tolerisati diskriminaciju u bilo kom obliku“.

Da li je ovaj potez bio ispravan ili ne, pokazaće premijera nove verzije filma Snežana i sedam patuljaka koja će imati neke suštinske promene u odnosu na Diznijevu, kultnu, iz 1937. godine.

Naime, nakon što je glumac Piter Dinklidž izjavio da patuljke ne bi trebalo prikazati kao zaostale osobe koje žive u pećini, i nakon primedbi sa portala SFGate da Snežana prikazuje „poljubac koji princ daje Snežani bez njenog pristanka dok ona spava, što nikako ne može biti prava ljubav ako samo jedna osoba zna šta se događa“, kompanija „Volt Dizni“ je odlučila da poradi na tim delovima i prilagodi ih aktuelnim standardima.

Svaka od pomenutih „Diznijevih“ promena izazvala je polemike. Psiholozi su govorili da su novi crtaći možda politički korektni, ali da stari kod dece razvijaju neophodne socijalne i psihološke vrednosti. Međutim, i dalje nije jasno da li se „Dizni“ odlučio na autocenzuru zbog mode ili u strahu pred novim lovom na Makartijeve veštice.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tagovi:

Dizni Dambo Patar Pan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Nikola Selaković

Afera „Generalštab"

10.jun 2026. I.M.

Selaković stigao na suđenje, okupljeni građani i studenti ga izviždali

U Beogradu se nastavlja suđenje u slučaju „Generalštab“, u kojem su optuženi ministar kulture Nikola Selaković i još tri osobe zbog navodnog nezakonitog ukidanja statusa kulturnog dobra toj zgradi

Bivši načelnik beogradske policije

Hronika

10.jun 2026. I.M.

Istraga tužilaštva: Veselin Milić u vreme ubistva nije bio u restoranu na Senjaku

Više javno tužilaštvo u Beogradu je nakon analize snimaka, listinga telefona i svedočenja zaključilo da ne postoje osnovi sumnje da je Veselin Milić učinio krivično delo pomaganja nakon izvršenja krivičnog dela. Postupak protziv bišgeg šefa beogradske policije ipak nije obustavljen

Policija

Hronika

10.jun 2026. I.M.

Hapšenje pripadnika Interventne jedinice: Privedeni komandant i zamenik zbog zaštite Bosketa

Nekolicina pripadnika Interventne jedinice 92 je uhapšena zbog sumnje da su prikrili pucnjavu u restoranu na Autokomandi u Beogradu. Slučaju se dovodi u vezu sa Sašom Vukovićem Bosketom koji je osumnjičen i za ubistvo Aleksandra Nešovića Baje u restoranu na Senjaku

Univerzitet na raskrsnici

09.jun 2026. S. Ć.

Akademska zajednica: Svaka država bi se ponosila Beogradskim univerzitetom

Blokirajući raskrsnicu ispred Vlade Srbije, učesnici protesta „Univerzitet na raskrsnici“ poručili su da ne odustaju od odbrane autonomije Univerziteta

Glasačka kutija

Lokalne samouprave

09.jun 2026. Katarina Stevanović

Nova lica stare vlasti: Gde (ni)su došle promene

Deset lokalnih samouprava dobilo je novu-staru vlast. Opozicija je ojačala, negde su izmenjeni predsednici opština, a šta su glavne poruke izmena

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure