Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je saopštilo da je u nastavku akcije “Gnev”, u nekoliko gradova, uhapšeno osam osoba zbog sumnje da su neovlašćenim kreditiranjem građana protivpravno prisvojile više od 500 miliona dinara.
Osumnjičeni se terete da su duže vreme pozajmljivali građanima novac uz visoku kamatu i obezbeđivali se upisom zaloga nad nepokretnostima. Oni su potom, kako se sumnja, sačinjavali ugovore o zajmu, kao i priznanice koje su overavali kod odabranih javnih beležnika i advokata, da bi kasnije u slučaju da zajmovi ne budu vraćeni overena dokumenta upotrebljavali u različitim postupcima, kako bi postali vlasnici založenih nepokretnosti.
Upućeni upozoravaju da je ovo tek vrh ledenog brega i da je zelenašenje u Srbiji, koje je uzelo maha početkom devedesetih, i danas veoma rasprostranjeno, uz prilagođene metode i pristupe žrtvama.
“Tokom devedesetih su zelenaške pozajmice često bile na reč, a fizičko nasilje od strane zelenaša prisutnije. Daleko od toga da je nasilje danas iščezlo, ali je prikrivenije”, navode u niškom Centru za razvoj civilnog društva “Protekta”, koji je pre godinu i po otvorio Nacionalno pravno savetovalište za slučajeve zelenašenja. Oni dodaju da su na pozajmice najčešće spremni socijalno ugroženi, zavisnici od kocke i biznismeni, ali da ima i mnogo onih koji po nepovoljnim uslovima pozajmljuju novac za osnovne životne potrebe.
“Zelenaši, kao i narko-dileri, uništavaju porodice, zato su oni moja meta”, poručio je nakon hapšenja ministar policije Aleksandar Vulin, ali problem su i brojni građani pritisnuti nemaštinom i dugovima, koji hrle kod zelenaša jer nemaju tetku u Kanadi spremnu da, bez kamate, pozajmi 200.000 evra za kupovinu stana.
Deset meseci od eksplozija u Čačku
“Sloboda” ne mari za štetu na okolnim kućama
U junu prošle godine u čačanskoj fabrici namenske industrije “Sloboda”, u razmaku od 15 dana, dogodile su se dve eksplozije. U njima, na sreću, nije bilo poginulih ni teže povređenih, ali je pričinjena znatna materijalna šteta u samoj fabrici i na okolnim stambenim objektima.
Iako su čelnici fabrike i lokalne vlasti obećali da će “Sloboda” nadoknaditi sve troškove građanima čije su kuće oštećene, do danas od toga – nema ništa.
Dragan Dukanac iz Jezdine kaže za “Čačanske novine” da mu je u eksplozijama oštećen krov kuće i popucala stakla na prozorima, i da je uložio oko 2.000 evra u te popravke. Po njegovim rečima, gradska komisija je izašla da proceni štetu, ali je on kasnije utvrdio da nisu sve popisali, a u Gradskoj upravi su mu saopštili da oni više nemaju ništa sa tim i da je sve predato “Slobodi”.
“Kontaktirao sam u ᾿Slobodi᾿ sa izvesnim gospodinom Bogićevićem i dobio odgovor da on nema ništa sa tim, pitao me odakle meni njegov broj. Na moje insistiranje, rečeno mi je da oni ne priznaju izveštaj gradske komisije i da će poslati svoju komisiju. Međutim, do današnjeg dana ništa se nije desilo”, svedoči Dukanac i dodaje da su zbog toga on i njegove komšije “prinuđeni da se organizuju i da pravdu potraže na sudu”.
Ako je i tamo nađu.
Izvoz i proizvodnja malina
Rat u Ukrajini ugrožava i voćarstvo
Dok rat u Ukrajini stvara ogromne probleme u izvozu jabuka na rusko tržište, proizvođači jagodičastog voća, pre svega malina, za sada ne osećaju veće posledice zbog sukoba na istoku Evrope jer izvoze uglavnom na zapadnoevropsko tržište, ali i tu se situacija polako pogoršava.
Po rečima dr Aleksandra Leposavića iz Instituta za voćarstvo u Čačku, oseća se određena obazrivost na tržištu Evrope jer su svi usled velike ratne krize najviše usmereni na nabavku elementarnih proizvoda.
“Ugovorene količine malina se usporeno preuzimaju iz hladnjača što nama, u odnosu na neki raniji period kada je postojala ustaljena dinamika, poskupljuje čitav postupak”, izjavio je Leposavić za “Politiku”.
U 2021. godini vrednost izvoza maline dostigao je rekordnih 426 miliona dolara, a najveći deo, oko 60 odsto, prodat je u Nemačkoj. Ali u ovoj godini, pored novonastale situacije, stručnjake brine i pad obima proizvodnje, kao posledice nepovoljnih vremenskih prilika, opšteg stanja zasada, deficita stručnog kadra i sezonske radne snage.
Samo im je još rat falio.
Propast “Bir festa”
Muzičari bez honorara
foto: predrag mitić…
Objavom na društvenim mrežama, muzičari i bendovi koji su nastupili na prošlogodišnjem “Bir festu” u Beogradu obavestili su javnost da im do danas nisu isplaćeni honorari, kao i da sa organizatorima iz “Beogradske kulturne mreže” (BKM) već mesecima ne mogu da stupe u kontakt.
“Mi, većina bendova koji su 2021. godine nastupili na ‘Bir festu’, obaveštavamo javnost da najveći muzički festival u zemlji ni do danas nije muzičarima isplatio honorare u celosti i prave se mrtvi, ne obaveštavajući nas gde je zapelo, kako je smelo da zapne i kada ćemo biti isplaćeni”, kaže se u objavi i naglašava da se na taj način “nemali broj porodica uvaljuje u finansijske probleme i tretira nas kao stoku koja nije dostojna čak ni objašnjenja”.
Usledili su brojni tekstovi i prilozi u medijima, uz izjave ogorčenih muzičara, ali do organizatora festivala niko od novinara nije uspeo da dođe. Prenošene su nezvanične informacije da je BKM propao, o čemu na neki način svedoči i zvanični sajt “Bir festa” gde više ne postoje nikakve vesti, niti podaci, osim zamrznute slike sa spiskom učesnika prošlogodišnjeg festivala.
Ipak, pre neki dan došlo je do sastanka predstavnika oštećenih muzičara i bendova (Goblini, JU grupa, Kerber, Ateist rep, I-plej, Ritam nereda, Del arno bend, Električni orgazam, Kanda, Kodža i Nebojša, DLM, Nikola Vranjković…) sa direktorom BKM-a Vladicom Radevićem, koji je obećao da će za koji dan “uz pomoć dobronamernih ljudi naći neko rešenje”.
No, bez obzira da li će “dobri ljudi” naći neko rešenje ili ne, “Bir festu” ostaje etiketa da, osim besplatnog ulaza za posetioce, praktikuje i besplatne nastupe muzičara.
Fudbalski sudija pred sudom
Nevinost u nadoknadi vremena
foto: miloš milivojević…
Nakon tri i po meseca, javnost je saznala da je Vrhovni kasacioni sud 16. decembra prošle godine oslobodio optužbi fudbalskog sudiju Srđana Obradovića iz Jagodine da je zloupotrebom službenog položaja i odlukama donetim protivno pravilima igre pomogao fudbalerima Spartaka da pobede u utakmici sa niškim Radničkim (2:0), uz obrazloženje da kao fudbalski sudija – nije imao svojstvo službenog lica.
Sporna utakmica Super lige Srbije odigrana je 13. maja 2018. godine u Subotici, a Obradović je sutradan uhapšen i u pritvoru proveo 28 dana. Potom ga je Viši sud Posebnog odeljanja za suzbijanje korupcije u Novom Sadu osudio na 15 meseci zatvora i desetogodišnju zabranu rada u fudbalu, a u septembru prošle godine Apelacioni sud je prvostepenu zatvorsku kaznu smanjio za tri meseca i potvrdio da za Obradovića nema mesta u fudbalu u narednoj deceniji.
Ali, sve je palo na Vrhovnom kasacionim sudu tri meseca kasnije, daleko od očiju javnosti, koji je usvojio zahteva branilaca Obradovića za zaštitu zakonitosti i presudio da fudbalski sudija ne može biti odgovoran za bizaran penal dosuđen za domaćina i sporno isključenje gostujućeg igrača jer nije službeno lice, pa samim tim ne može ni da zloupotrebi službeni položaj.
“Na Zapadu se fudbalske nameštaljke dokazuju ozbiljnim predistražnim radnjama, a ne naknadnim subjektivnim procenama”, izjavio je za “Danas” predsednik srpskog ogranka Međunarodnog sindikata fudbalera Mirko Poledica, a nekadašnji fudbalski sudija Rade Đurović kaže da je “ovom presudom dat snažan motiv svim drugim fudbalskim prestupnicima jer mogu da petljaju bez odgovornosti”.
Ili, fudbalskim žargonom rečeno, sudija Obradović, kao i mnogi pre njega optuženi za nameštaljke, slavio je u sudijskoj nadoknadi vremena.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mi zaista jesmo kolonija, naravno, primerena ekonomskom neokolonijalizmu. I mislim da je to počelo već osamdesetih. Pored naše kleptokratske elite, tu je kapital sa svih strana – od onih direktnih sa istoka i zapada, do onog kojem se u kafkijanskom svetskom finansijskom sistemu često i ne zna pravi vlasnik. Uvek mi je zabavno kada neko iz razvijenijih zemalja kritikuje tzv. poslovni ambijent, naročito po pitanju korupcije i pitam se – pa čekaj, zar sve te kompanije ne sklapaju poslove upravo sa korumpiranom elitom u tim polurazvijenim zemljama sveta? A te kompradroske elite pripremaju zakonodavni i antiradnički ambijent koji pogoduje tom tipu ekonomije. Mislim da Srbiji nedostaje jaka autentična levica, dovoljno nacionalno osvešćena, ali socijalno orijentisana, sa realnim geopolitičkim pregledom na stvari
Jedna od teza koje se često čuju glasi: Vučić nikada ne bi osvojio svevlast i godinama radio šta mu padne na pamet da se u Srbiji nije zbila tzv. izdaja elita, enormne konfiguracije. Šta to znači? Predstavnici raznoraznih elita stavili su svoje lične ili grupne interese daleko iznad interesa građana i zajednice. A ti interesi, u ovom slučaju, ne samo da su različiti nego su potpuno suprotstavljeni. Narodski rečeno, Vučić je igrao na pohlepu i nije pogrešio
“Ako se realizuju planirane javne investicije u ovoj i naredne tri godine od 17,8 milijardi evra, a uz to se ostvari visok rast plata, penzija i drugih tekućih državnih rashoda, onda postoji veliki rizik da deficit bude veći nego što je planirano, što bi impliciralo i veće zaduživanje države. Naravno, država još uvek može da preduzme mere da spreči veliko dodatno povećanje fiskalnog deficita na taj način što bi neke projekte odložila, neke usporila, a od nekih odustala”
Pre bilo kakve odluke o reaktoru, hoće li to biti plod francuske nuklearne kuhinje ili nešto drugo, neophodno je da se uspostavi saradnja između naučnih institucija i nadležnih organa, što nagoveštava i prošlonedeljni Memorandum. No, prvi zadatak za sve igrače, zadatak koji će ih povezati oko istog cilja, jeste rešavanje gorućeg pitanja kadrova
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Fiskalni savet bio je jedina preostala institucija sa kičmom. Na njegovom čelu je trinaest godina bio prof. Pavle Petrović. Vučić mu je sada uručio otkaz. Dosta je bilo kritike
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!