Vujanović je i premijeru Zoranu Đinđiću uputio pismo za nastavak razgovora o redifiniciji. Obavještenje je dobio i Vojislav Koštunica. Tim potezom je oslabljena pozicija koalicije "Zajedno za Jugoslaviju" pred pregovore sa DOS-om
NOVI KABINET: Premijer Vujanović sa ministrima
„Ja neću, Srđa Božović neće, a malo je vjerovatno da može biti Zoran Žižić“, odgovor je predsjednika Socijalističke narodne partije (SNP) Predraga Bulatovića na pitanje ko iz SNP-a može biti premijer nove savezne vlade. Bulatović za „Vreme“ nije želio da govori o drugim kombinacijama, pa ni o detaljima što se samog sastava vlade tiče, jer po svoj prilici još ne zna kako će DOS reagovati na Predlog koalicionog ugovora koji priprema koalicija „Zajedno za Jugoslaviju“, a koji će se DOS-u uputiti krajem ove ili početkom naredne nedjelje.
U međuvremenu, bivši premijer Zoran Žižić oglasio se uvjeravanjem da uopšte neće učestvovati u novoj saveznoj vladi, a iz krugova bliskih vrhu SNP-a šire se uvjeravanja da bi novi savezni premijer mogao biti dosadašnji ministar finansija Dragiša Pešić. Predrag Bulatović tvrdi da će savezni premijer svakako biti iz SNP-a, a sa druge strane se čuju uvjeravanja da DOS neće prihvatiti bilo koje rješenje, odnosno kandidata koji nije bar potpredsjednik partije koja ga predlaže. Kako Pešić nije potpredsjednik, pitanje je da li će SNP njega ili nekog drugog iz partije prvo proizvesti u potpredsjednika pa onda predložiti za mandatara savezne vlade.
Odustajanjem od vanrednih saveznih izbora kao „jedinog pravog puta do nove vlade“ Predrag Bulatović, uz podršku Narodne stranke i Srpske narodne stranke, sada pokušava da diktira uslove DOS-u, gradeći time odstupnicu ukoliko DOS te uslove ne prihvati. Nacrtom novog koalicionog sporazuma, koji je u ime koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“ promovisao potpredsjednik SNP-a Srđa Božović, traži se da se u prvom redu onemogući preglasavanje u saveznoj vladi, poput onog već viđenog oko odluke o saradnji sa Haškim tribunalom. Traži se dakle podjednak broj članova vlade iz Srbije i Crne Gore, ali i potpuno ravnopravna raspodjela drugih saveznih funkcija, kao i ispunjavanje već postignutih dogovora o raspodjeli ambasadorskih mjesta, koja su, bar što se crnogorskih kadrova tiče, i dalje simbolično popunjena. To je oročeno do kraja septembra, otprilike koliko i izbor kadrova za savezne sudove.
Uz to je navedeno da će jedan od prioritetnih zadataka eventualno izabrane nove vlade biti izrada platforme koja će navodno harmonizovati odnose Srbije sa Crnom Gorom, a potom i aktivnost za dalju reintegraciju Jugoslavije u međunarodne organizacije, prije svega finansijske, pri čemu SNP ne odustaje od svog već proklamovanog stava da je protiv izručenja jugoslovenskih državljana.
Iza navedenih uslova sada pored SNP-a i SNS-a stoji i Narodna stranka Dragana Šoća, koja je bojkotovala savezne izbore i odbila ponudu tadašnjeg mandatara Zorana Žižića da učestvuje u saveznoj vladi. Narodna stranka je, kako je za „Vreme“ izjavio potpredsjednik Predrag Popović, načelno prihvatila učešće u saveznoj vladi, mada, kako je naveo, definitivna odluka zavisi od dogovora unutar koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“. O kakvom se to dogovoru radi Popović nije rekao, međutim, iz drugih članica pomenute koalicije šire se priče da je na sastanku vrha koalicije bilo veoma oštrih riječi oko raspodjele mandata u novoj saveznoj vladi. Naime, kako se tvrdi, SNP je predložio da Narodna stranka u novoj vladi dobije dva resora, a SNS zadrži samo jedan već dobijen, čemu se navodno usprotivio Božidar Bojović, tako da je odluka o tome odložena. Na drugoj strani neki iz vrha SNP-a smatraju da bi ta partija trebalo da poštuje snagu članica koalicije i onemogući da se ponovi već viđeno prilikom raspodjele poslaničkih mandata u crnogorskom parlamentu. Neki, dakle ne mogu da prežale što je Narodnoj stranci pripalo „nezasluženih“ 11 mandata i što je evidentno da tako „jaka“ Narodna stranka sve oštrije prijeti SNP-u izlaskom iz koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“, pa čak javno govori šta bi u konkretnom slučaju izbora savezne vlade trebalo da uradi SNP, odnosno Predrag Bulatović.
Po svemu sudeći Narodna stranka učešće u saveznoj vladi uslovljava sa najmanje dva mandata, i to je ono od čega zavisi, kako je rekao Predrag Popović, njihova definitivna odluka o učešću u vladi. Na pitanje šta se to promijenilo u međuvremenu da sada Narodna stranka prihvata učešće u saveznoj vlasti a to nije uradila krajem prošle godine, Predrag Popović za „Vreme“ kaže da sada nema režima Slobodana Miloševića, da je Jugoslavija ušla u Ujedinjene nacije i da Narodna stranka, sada kao članica koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“, koja će biti potpisnik novog ugovora sa DOS-om, želi da se državna zajednica Srbije i Crne Gore spasi od raspada.
Na primjedbu šta će ta vlada da radi s obzirom na to da je Vlada Srbije ne priznaje, a crnogorska odavno, Popović kaže da SRJ i njena vlada imaju međunarodni subjektivitet, što je neophodno da bi i Srbija i Crna Gora dobile ono što im je potrebno od međunarodne zajednice.
Premijer Filip Vujanović već je uputio pozive Bulatoviću, Šoću i Bojoviću za razgovore, i početkom naredne nedjelje trebalo bi već da počne toliko tražen unutarcrnogorski dijalog. Vujanović je i premijeru Zoranu Đinđiću uputio pismo u kojem navodi da su se izborom nove crnogorske vlade stvorili svi uslovi za nastavak razgovora o redifiniciji odnosa između Crne Gore i Srbije. Obavještenje o tome Vujanović je poslao i jugoslovenskom predsjedniku Vojislavu Koštunici, da se i on „ako hoće uključi u te razgovore“, što je velika novost budući da je do sada zvanična Crna Gora odbacivala mogućnost da se u razgovore uključi Koštunica a posebno savezna vlada. Ni predsjedniku Milu Đukanoviću, kako je izjavio, ne smeta da u pregovorima Crne Gore i Srbije učestvuje Koštunica niti bilo koja druga relevantna ličnost Srbije, tako da je tim potezom, čini se, oslabljena pozicija koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“ pred pregovore sa DOS-om o novom koalicionom ugovoru.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbi će morati da odgovore na pitanje na koje su morali i Mađari – da li prihvataju da su ono što jesu, ni manje ni više… To u intervjuu za novi dvobroj „Vremena“ kaže istoričar Stefano Botoni koji poredi političku situaciju u Srbiji i Mađarskoj
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Šatre sa džigera-muzikom, prasetinom i alkoholisanjem pojavljivale su se u nekom obliku tokom cele radikalsko-naprednjačke karijere, a u ovoj predizbornoj kampanji, bar se tako sada čini, postaju njen najvažniji element. Nije sramota biti siromašan i neobrazovan, glavna je poruka te kampanje. Kada pevaju i plešu pod šatrama, naprednjaci poručuju da su i oni slični raji. Imaju nešto malo više para, ali mani to. A oni drugi – studenti, obrazovani i ostali – bogata su đubrad koja čita nekakve opasne knjige, sluša narkomansku muziku i hoće da se dokopa vlasti kako bi raji oduzeli sve što ima. Kako bi se reklo – nismo imali ništa, a onda su došli okupatori i uzeli nam sve
Cela Srbija je išarana parolama da su studenti ustaše (vidi slike) ili da je to rektor beogradskog univerziteta Vladan Đokić. Funkcioneri vlasti rutinski koriste ovu reč, čak i najviši, poput gradonačelnika Niša ili brojnih odbornika SNS-a širom Srbije. Kako je režim slabio i sve više ulazio u poziciju ranjene zveri sabijene u ćošak, tako su se i planovi pretvarali u stihiju. Radikalski jurišnici, inače ne baš poznati po inteligenciji i obrazovanju, preuzeli su inicijativu, delom iz straha za sopstvene pozicije, delom iz želje da se umile gazdi
Stoji činjenica da je, u celini gledano, protivnika ove vlasti u Srbiji nesumnjivo više od podržavalaca. I to čak za nekih desetak procenata. Uostalom, nezavisno od ovih stranačkih rejtinga, pogledajte na primer, rezultate odgovora na pitanje o Ekspu
“Nova vlast u Budimpešti je izuzetno besna na političke elite mađarske manjine u susednim zemljama. Poruka upućena Ištvanu Pastoru i Kelemenu Hunoru u Rumuniji bila je jasna: ‘Sada ćete da ućutite i slušate naređenja. Neće vam biti prijatno. Dobićete znatno manje novca pod neuporedivo oštrijim uslovima, jer ste od prvog minuta bili lojalni, entuzijastični saučesnici Orbana i ko zna kojih sve lokalnih diktatora u regionu.’… U današnjim okvirima, glas mađarske dijaspore u Berlinu će za Budimpeštu verovatno nositi veću političku težinu od glasa Mađara u Subotici. To jeste politički škakljivo, ali to je ideja nacionalnog identiteta konačno usidrena u 21. vek – svesno odvojena od toksične prošlosti koja nam je trovala društvo decenijama”
Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?
Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.