Devizna štednja u 2007. dostigla je 4,8 milijardi evra, što je za 44,2 odsto više nego u 2006. i premašuje vrednost ukupne štednje od 2001. do 2004. godine
INVESTICIJA OD 83 MILIONA EVRA: Cementara u Novom Popovcu
Investicije: HolcimpovećavaproizvodnjuuSrbiji
Rukovodstvo Holcim Srbija a.d. najavilo je da će proizvodnja klinkera u cementari u Novom Popovcu biti povećana sa 2200 na 4000 tona dnevno, zbog čega će kompanija do 2010. uložiti 83 miliona evra u novu opremu. Projekat predviđa podizanje proizvodnje klinkera na 1,2 miliona tona godišnje, ugradnjom petostepenog pretgrejača sa pretkalcinatorom i vertikalnog mlina za mlevenje sirovina. Takođe, biće kupljen savremeni rešetkasti hladnjak i utovarivač klinkera sa dnevnim kapacitetom od hiljadu tona. Do 2016. u planu je investicija dodatnih 72 miliona evra za obnovu fabrike i povećanje kapaciteta. „Od 2002. Holcim Srbija je uložio preko 90 miliona dolara u modernizaciju fabrike, zaštitu životne sredine i infrastrukturu. Najnovija investicija je dokaz našeg poverenja u poslovanje u Srbiji, a proizvodnja će biti namenjena i inostranim tržištima. Ovo je kompleksan projekat u kome će učestvovati veliki broj firmi“, istakao je direktor Holcim Srbija Gustavo Navaro.
Proizvodnja: Sunokovrekordveka
U fabrici šećera „Bačka“ u Vrbasu prošle sedmice postavljen je rekord veka u preradi šećerne repe. Naime, prerađeno je 571.500 tona šećerne repe, što je najveći uspeh u 95 godina dugoj tradiciji „Bačke“. U fabrici u Vrbasu kažu da im je sledeći cilj obaranje rekorda u proizvodnji šećera, koji je sa 84.103 tona postavljen davne 1978. godine. Ovu fabriku privatizovao je novosadski MK Commerce u julu 2003. i osavremenio je, pored ostalog, i uvođenjem poslovno-informacionog sistema SAP. Pre dve godine, „Bačka“ je postala deo kompanije Sunoko, čiji su osnivači nemački Nord Zucker i MK Group, a time i deo porodice evropskih proizvođača šećera. Tako je ostvareno obećanje menadžmenta MK Groupa – uključivanje domaće šećerne industrije u evropske poslovne tokove.
Osiguranja: VisokrangDunava
Na listi evropskog magazina „The Insurer“, među 500 najuspešnijih kompanija za osiguranje u centralnoj, jugoistočnoj i istočnoj Evropi, uključujući i zemlje bivšeg SSSR-a, „Dunav osiguranje“ zauzelo je 41. mesto. Od osiguravajućih kuća koje posluju u Srbiji, na ovu listu ušlo je još sedam. DDOR je zauzeo 54. mesto, Delta Generali 147, Wiener Stadische 296, „Takovo“ 330, „Kopaonik“ 396, AMS 375, a „Sava“ 433. mesto. Najbolje rangirana srpska kompanija „Dunav“ servisira 80 različitih vrsta životnog osiguranja, drži 33 odsto tržišta neživotnih osiguranja, 72 odsto tržišta reosiguranja i preko 50 odsto tržišta dobrovoljnog penzijskog osiguranja.
Ugovori: MercatoriFirstData
First Data, vodeći provajder rešenja za elektronsko plaćanje u svetu, potpisao je ugovor o procesiranju elektronskih transakcija sa trgovačkom kućom Mercator. Usluge First Date unaprediće proces izdavanja Mercatorovih kartica Pika i prihvatanja ovih i drugih platnih kartica. First Data će biti provajder mrežnih usluga, integrišući sve terminale prodajnih mesta Mercatora (POS) u svoj sistem. Ugovor pokriva sve zemlje u kojima je Mercator posluje.
Sponzorstva: HenkelzaZvezdu
Kompanija Henkel i FK Crvena zvezda zaključili su ugovor o sponzorstvu za 2008. Ugovor su potpisali Nenad Vučinić, predsednik Henkel Adria i Henkel Srbija, Darko Kozlovački, menadžer poslovne jedinice Henkel Lepkovi i Tehnologije i Toplica Spasojević, predsednik FK Crvena zvezda. Tom prilikom Spasojević je izrazio uverenje da će od ove saradnje obe strane imati dobre rezultate, dok Vučinić očekuje da naš najtrofejniji klub doprinese daljem jačanju imidža Henkel Ceresita, lidera na tržištu građevinskih lepkova u Srbiji.
Akcije: VisaOlimpijadamašte
Kompanija Visa, zvanični platni sistem Olimpijskih igara u Pekingu 2008, najavila je početak projekta Visa Olimpijada mašte, koji se prvi put održava u Srbiji. Likovno takmičenje za decu uzrasta od deset do 14 godina počelo je 17. januara i trajaće do 15. aprila. Tokom ovog perioda, u 14 banaka članica Vise i u instituciji za decu sa posebnim potrebama „Pravo na osmeh“ biće organizovane umetničke radionice radi promovisanja ideala Olimpijskih igara. Radovi na temu „Jedan svet, jedan san“ treba da budu oslikani tradicionalim tehnikama, ali mogu se poslati i u elektronskoj formi. Najoriginalniji mladi umetnik biće nagrađen putovanjem na Olimpijske igre, zajedno sa roditeljima.
Laiki Grupa je snažna finansijska organizacija koja se za više od sto godina iskustva razvila u grupu sa reputacijom u međunarodnom poslovanju.
Odnedavno je članica finansijski izuzetno snažne Marfin grupe.
Prisustvo Marfin finansijske grupe donelo je novu dinamiku razvojnom kursu i obezbedilo potencijal za profitabilnije i efikasnije poslovanje i viši nivo zadovoljenja potreba klijenata.
Na srpsko tržište Laiki banka je ušla početkom 2006. godine i u proteklom periodu se pozicionirala na tržištu kao pouzdan partner u bankarskom poslovanju. U Beogradu imamo devet filijala, a pokrivamo i veće gradove u Srbiji kao što su Novi Sad, Niš, Čačak, Valjevo, Kraljevo i mnogi drugi. Širenje poslovne mreže se u poslednjih nekoliko meseci odvija veoma dinamično. Mi rastemo, razvijamo se. Od početka 2007. godine kapital Laiki banke uvećan je za 158 odsto, a masa izdatih kredita za 31 odsto, što govori o pozitivnoj dinamici razvoja. Naš plan je da 2009. godinu dočekamo sa blizu 50 filijala širom Srbije.
Više od 50.000 klijenata u Srbiji prepoznalo je u nama pouzdanog partnera. Naša ponuda bazira se na pružanju usluga kreditiranja privrede i stanovništva, platnog prometa u zemlji i inostranstvu, e-bankinga, SMS bankinga, platnih kartica, štednje, kao i svih poslova trezora. Modernizacija informacionog sistema je permanentan zadatak Banke, sa ciljem pružanja još kvalitetnije usluge. Konstantno proširujemo svoju ponudu proizvoda i trudimo se da ostvarimo dugoročan odnos s klijentom, na obostrano zadovoljstvo. Takođe, mi smo već uključeni i bićemo i ubuduće uključeni u društvene procese u Srbij, a naši prioriteti u tom smislu su zdravstvo i sport. Planovi su nam veoma ambiciozni, ali ostvarivi.
Poslovnogeslo: Razvojjeputdouspeha
Piše: VernerLange, direktorBASFSrbijad.o.o. Beograd
Čovek koji ne radi na sebi i svom razvoju nema budućnost. Isto važi i za porodicu, društvo, državu, ali i za svaku firmu. Razvoj nas vodi napred, omogućava da rastemo, usavršavamo se i napredujemo u svakom pogledu. Svaki pojedinac treba da teži stvaranju i realizovanju mogućnosti da se razvija, kao što i svako društvo i svaka firma o tome treba da vode računa. Moje dugogodišnje poslovno iskustvo u kompaniji BASF naučilo me je da glavnu pretpostavku svakog uspešnog poslovnog tima čine saradnici koji se ličnim zalaganjem, ali i uz pomoć firme i svojih pretpostavljenih, razvijaju i napreduju.
Extreme
INVESTITOR: Carlsberg Srbija uložiće ove godine 34 miliona evra u povećanje proizvodnje svih vrsta piva u Čelarevu, čime će kapacitet biti povećan za 33 odsto, odnosno na dva miliona hektolitara piva godišnje.
BEŽIČNI: Telekom Srbije postavio je prvih osam baznih stanica za bežičnu fiksnu telefoniju, preko kojih će više od 9000 korisnika u šumadijskim selima ove nedelje dobiti svoju prvu telefonsku vezu.
PRIPAJANJE: Danube Foods Group pripojio je Imleku Novosadsku mlekaru i tako uvećao svoj sastav u kojem su još i subotička, zaječarska i zemunska mlekara, Bambi-Banat i deo „Knjaz Miloša“.
PONAVLJAČ: Pošto je propala i šesta licitacija za prodaju drvne industrije „Poreč“ u Donjem Milanovcu, nova je zakazana za 13. februar.
Anketa "Vremena": Ko su dobitnici a ko gubitnici u srpskoj tranziciji
DOBITNICI: Svi građani Srbije koji su smogli snage da se prilagode, ali žene su podnele veći teret tranzicije, siromaštva, ostajanja bez posla, i postale dobitnice, jer iz promena izlaze spremnije za izazove, obrazovanije i profesionalnije.
GUBITNICI: Osobe koje su poklekle pred posledicama koje je doneo život devedesetih godina u Srbiji, koje su izgubile motivaciju, veru u bolji život i sistem vrednosti i u okolnostima traže izgovore za sebe i pronalaze krivce u drugima.
DOBITNICI: U studiji Svetske banke o razvoju istočnoevropskih zemalja nakon pada Berlinskog zida, objavljenoj 2003, navedeno je da su u prvoj fazi tranzicije dobitnici isključivo tajkuni i insajderi u državnim kompanijama, a svi ostali gubitnici. I kod nas je tako – uklopili smo se u evropski trend barem po nečemu.
GUBITNICI: Ljudi koji svakog jutra ustaju da bi otišli na posao (privrednici). Nažalost, dnevnopolitičke situacije odnele su ideje o radu, zaradi i unapređenju srpske ekonomije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ljudi se osvešćuju, ohrabruju i udružuju. Tako ujedinjeni možemo sve. Ceo ovaj proces je značajno lekovit za celo društvo, sada svi učimo šta možemo zajedno kada su nam iste bazične vrednosti. Mislim da su i studenti mnogo toga naučili, dosta su iskustveno osetili i na svojoj koži, a, iskreno, i mi “stariji” učimo od njih. Za razliku od mnogih, mislim da je dobro što sve ovo duže traje, jer bi nagle, brže promene verovatno bile i kratkotrajne
Vladajuća partija je kampanju u Zaječaru i Kosjeriću vodila kao u centru Beograda – pravila je mala naselja od šatora, pekla prasiće i jariće, mesila hlebove, točila rakiju i sokove i delila dnevnice. Vučić je kampanju pretvorio u proizvodnu delatnost gde postoji tačna računica koliko “košta” glas, a kako je u mogućnosti da sam određuje način na koji će se trošiti javni novac, bukvalno mu ništa nije skupo. Protiv ovoga stoje građani koji su odlučili da se ne boje, da prihvate socijalni rizik, neki i po cenu da izgube posao. Da li na ova dva mala ogledna polja može da se vidi promena o kojoj se govori i u koju se veruje
Studenti su, kada su izašli sa objedinjujućim, za neke dugo očekivanim zahtevom za vanrednim parlamentarnim izborima – pogodili u metu. Ovaj zahtev je očigledno za naprednjake preveliki izazov, oni i njihovi partneri ne znaju šta bi sa tim, što se najviše vidi po njihovim konfuznim izjavama – tipa: može da bude, ali ne mora da znači, samo da tetki odnesem lek pa ću razmisliti. Pogodili su studenti Vučića i tamo gde ga najviše boli, i to dvared uzastopno: prvo tvrdnjom da je “nenadležna institucija”, a sada i da je postao “kukavica”. Ne sme da raspiše izbore, kojima svako malo preti već 13 godina i koje raspisuje kad mu se ćefne, uvek siguran u pobedu
Presek nedelje je sledeći: imamo nadvlačenje dveju suprotstavljenih struja. Jedna želi da se oslobodi talačke krize u kojoj je drži druga. Prva strana želi izbore. Druga nikome ne ostavlja izbor. Suština je u razlici: vladajuća klika želi da sve ostane isto, a građani – da sve bude drugačije. U tom smislu, studenti i građani su na neki način već pobedili: više ništa nije isto i nikada neće biti isto
Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije
Dok se čuo huk pobunjenih ljudi sa ulice, nestali su bahatost i bezobrazluk naprednjačkih zastupnika, a kad je buka prošla – nastavili su po starom. Naše pretnje da ćemo izaći iz procesa, a i ni naše žalbe domaćoj javnosti i međunarodnim posmatračima, ne utiču mnogo na naprednjačku mašineriju da posustane u lažima i prevarama, i zato se rešenje za vraćanje ponovljenog procesa u zakonske okvire samo nameće: da se studenti i pobunjeni građani ponovo vrate tamo gde će ih čuti i vlast i Evropa
Žitelje Kosjerića i Zaječara zapala je velika simbolička dužnost. A to je da svojim glasom odbrane čast Srbije od revizionističkog režima koji joj pljuje u oči pretvarajući žrtve u krivce i čije nasilje i laži zaista podsećaju na fašizam
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!