img
Loader
Beograd, -4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film - Voli i Piksar produkcija

O ljudima i mašinama

03. septembar 2008, 17:07 Ivan Jević
Copied

Dva glavna lika su dva mala robota na napuštenoj planeti Zemlji koji od jezika poseduju samo sposobnost da distorzirano izgovore svoja imena. Sve ostalo je čist gest i čista emocija. Animirani film Voli spada u jedno od najboljih ostvarenja koje potpisuje studio za animaciju Piksar

LJUDSKIJI OD LJUDI: Junaci animiranog filma Voli

Te 2001. godine svet se, pored ostalog, delio na ljude koji su više voleli Šreka i na one koji su preferirali Udruženje monstruma, ostvarenje studija za animaciju Piksar, koji stoji iza filma Voli koji možete pogledati i u nekom od naših bioskopa. Oskar za najbolji animirani film koji je dodeljen Šreku obeležio je pravac kojim se filmska industrija za najmlađe kretala od tada. Bajku u klasičnom smislu te reči zamenila je neka vrsta holivudske autoironije, mešavina avanture, parodije, slepstika i sitkoma. Ukratko, bajka je izgubila nevinost. No, pošto je tradicionalni domen bajke ovim kontaminiran, a kraljevstvo far, far, away postalo animirana verzija Los Anđelesa, za bajkovitim pričama moralo se tragati na neuobičajenim mestima. Autori koji stoje iza Piksara su ih tražili u elektroprivredi grada monstruma i svetovima u kome žive samo automobili. Za romansu nisu koristili princeze i vitezove, već insekte i robote, heroji im nisu bili kraljevi i čarobnjaci već miševi koji sanjaju da postanu kuvari, oživele igračke i akvarijumske ribice… Paradoksalno, izlazeći iz sveta bajki oni su je sačuvali. Upravo su dugometražni crtaći studia Piksar čuvari vatre klasičnih vrednosti pripovesti za decu, ali takvih da i roditelji mogu da ih gledaju.

Zanimljiv deo istorije Piksara počinje 1993. godine kada sklapaju sa kompanijom Dizni ugovor vredan 26 miliona dolara za tri dugometražna filma. Prvi od njih je sad već legendarna Priča o igračkama. Od tada je odnos Piksara i Diznija obeležen nezadovoljstvom, nesporazumima, preteškim pregovorima, napuštanjem pregovora i vraćanjem za sto, da bi konačno 2006. godine Dizni kupio Piksar za 7,4 milijarde dolara! Bitnije od toga je da je od te 1993. godine do danas Piksar za svoje filmove osvojio čak 13 Oskara, tri Zlatna globusa i jedan Gremi i, što je još važnije, kreirao nekolicinu malih remek-dela kao što su, pored pomenutih, U potrazi za Nemom, Mućkalica (Ratatouille) ili Neviđeni (Incredibles)…

Što se Volija tiče, već sada možemo slobodno reći da spada u jedno od Piksarovih najboljih ostvarenja. Tim reditelja i koscenariste Andrjua Stantona pomerio je granice onoga što se može ispričati najelementarnijim sredstvima. Naime, dva glavna lika su dva mala robota na napuštenoj planeti Zemlji koji od jezika poseduju samo sposobnost da distorzirano izgovore svoja imena. Sve ostalo je čist gest i čista emocija. Od početka do kraja Voli je pun gegova, robotskog slapsticka, držanja za ruke (ili šta god da roboti imaju umesto ruku), neustrašivosti i požrtvovanja. Sve same beskrajno jednostavne i univerzalno prepoznatljive stvari. A tu vrstu jednostavnosti je najteže dosegnuti. Na nešto apstraktnijem planu Voli je kritika konzumerizma i promocija ekološke odgovornosti. Robot Voli je, naime, nakon što su ljudi napustili Zemlju na velikom svemirskom brodu, jedini ostao da počisti sve đubre koje se nagomilalo i prekrilo planetu čineći je nenastanjivom. Dakle, i na nivou ideološkog opravdanja to je jedna zicer pozicija oko koje se nije teško složiti. Nešto dublje ne možete očekivati od dečjeg filma. Ono što Volija čini emotivno prijemčivim za publiku jeste upravo inverzija uloga između čoveka i mašine. Ljudska bića su prikazana kao debele, bezdušne gromade sala koje sve vreme provode na plutajućim krevetima i nikada ne skreću pogled od ekrana ispred njih. Voli je, s druge strane, stvorenje koje oseća usamljenost, gleda romantične mjuzikle, spontano sklapa prijateljstva i zaljubljuje se. Ukratko, ljudski rod ponovo se uči ljudskosti od jednog robota, koji je, zapravo, malo unapređena kanta za đubre.

Postmoderna bajka je oksimoron. Ako je proterate iz pastorale ona će pobeći u melodramu, ako se sprdate s njom, ona će pobeći u komediju, ali nikada neće promeniti svoju suštinu – prenošenje iskustva nemogućeg. Nama kao deci potrebno je da gledamo heroje koji prevazilaze sebe, izlaze iz okvira svojih mogućnosti i postaju neko drugi; bolji, jači, hrabriji nego što jesu. Heroji se bore za princeze, ideale ili slavu. Iskustvo bajke nam govori da nam je potrebno da verujemo da te stvari postoje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Narodno pozorište

21.januar 2026. Sonja Ćirić

Biografija Zorana Stefanovića: Bogojavljenski umetnički direktor Drame i ostala čudesa

Šta je to toliko spektakularno u biografiji novog umetničkog direktora Drame Narodnog pozorišta Zorana Stefanovića koji je zaseo u "udobnu fotelju u Kući čuda". Valja je pažljivo čitati, moguće je pronaći i neke neistine

Narodno pozorište

21.januar 2026. Sonja Ćirić

Nagrade bez nagrađenih: Glumci bojkotovali slavu i Dan Narodnog pozorišta

Nagrađeni glumci Narodnog pozorišta nisu došli po nagrade, jer ne odustaju od svog zahteva za smenu Uprave. Zato se javnosti i sindikalcima predstavio novi direktor Drame Zoran Stefanović

Ministar i baština

20.januar 2026. Sonja Ćirić

Zavod u Kraljevu: U okolini Žiče nema bazena o kome priča ministar Selaković

Prethodnu zaštitu okoline Žiče ukinulo je Ministarstvo kulture a ne kraljevački Zavod za zaštitu spomenika kulture, kako tvrdi ministar Selaković. I nema tamo nikakvog bazena, kaže direktorka ove institucije

Kadrovi u kulturi

20.januar 2026. S. Ć,

Beogradska filharmonija: Bojan Suđić je moralno neprihvatljivo kadrovsko rešenje

Beogradska filharmonija je protiv da Bojan Suđić bude njihov v.d. direktor, podsećaju da je mandat na RTS-u završio sa sudskom odlukom, i da je vlasništvo nad privatnim orkestrom delio sa Bokanom

zootopia

Animirani film

20.januar 2026. V.K.

„Zootropolis 2″: Koliko je zaradio najuspešniji animirani film u istoriji Holivuda

“Zootropolis 2” postao je najuspešniji animirani film Holivuda i deveti najprofitabilniji svih vremena. Koliko je zaradio? Kakvu to magiju šire jedna zečica policajka i lisac prevarant?

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure