

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu




Biznismen Ratko Knežević tvrdi da je francuski obaveštajac Arno Danžan "omiljeni" prijatelj Mila Đukanovića i Stanka Subotića. Navodno je upravo on omogućio Subotiću da se uprkos poternici Interpola nesmetano kreće Francuskom, organizovao susret Đukanovića i predsednika Francuske Nikole Sarkozija, svesrdno pomogao da Tomislav Nikolić rasturi Srpsku radikalnu stranku i sve vreme održavao prisne kontakte i sa Čedomirom Jovanovićem i Bebom Popovićem, kao i sa Hašimom Tačijem. Ako je suditi po Kneževićevim iskazima, Danžan je u raznoraznim političkim i kriminalnim peripetijama na Balkanu odigrao ključnu, gotovo mitsku ulogu
Za „Vreme“ iz Pariza
Ime Arnoa Danžana se u poslednja dva meseca u francuskim medijima uglavnom pominje povodom evropskih parlamentranih izbora na kojima je početkom juna kao kandidat vladajuće Unije za narodni pokret UMP predsednika Nikole Sarkozija osvojio jedno od sedamdesetak poslaničkih mesta u evropskom parlamentu. Međutim, kada se u bilo koji internet pretraživač ukuca njegovo ime, dolazi se do mnoštva podataka i starijih tekstova koji prenose zanimljive biografske detalje i razvoj karijere mladog Francuza.
Pod www.lemondedurenseignement.hautetfort.com, između ostalog, saznaje se da je Arno Danžan rođen 11. februara 1971. godine u mestu Luans (Louhans) u regionu Burgundije, te da je maturu položio 1989. posle čega se u Parizu upisao na fakultet političkih nauka na poznatom Institutu Sciences Po. Diplomirao je 1992, a magistrirao godinu dana kasnije. Potom je služio vojni rok i to u Školi za rezervne oficire u okviru podmorničke baze u Tulonu. Prema pomenutim izvorima, ipak se odlučuje za civilnu karijeru i polaže konkurs za ulazak u Ministarstvo odbrane, odnosno među obaveštajce poznate Direkcije za bezbednost Teritorije DGSE.
MLAĐANI OBAVEŠTAJAC: Već 1994. godine, postavljen je za šefa francuske obaveštajne agencije u Sarajevu gde će se zadržati pune četiri godine, a zadatak su mu prikupljanje podataka, sprovođenje Dejtonskog sporazuma, bezbednosna pitanja kao i potraga za ratnim zločincima te praćenje islamističkih mreža. Prema članku objavljenom na sajtu www.bruxelles2.over–blog.com, Danžan je učestvovao u pregovorima oko Dejtonskog sporazuma i sa svoje 24 godine je tada bio najmlađi šef obaveštajne agencije bilo gde u svetu. Danžan više praktično nije napuštao region i ostao je vezan za njega do danas. Po povratku u Pariz radio je u kancelariji za Balkan pri Ministarstvu odbrane a učestvuje i u pregovorima u Rambujeu između delegacija Beograda i Prištine, dok je u junu 1999. jedan od glavnih savetnika prvog civilnog administratora na Kosovu Bernara Kušnera. Godinu dana kasnije Danžan se vraća ponovo u Pariz i postaje savetnik za Evropu i Rusiju tadašnjeg direktora francuske obaveštajne službe DGSE, ali nedugo zatim odlazi u Ženevu gde je na funkciji francuskog predstavnika u Ujedinjenim nacijama, zadužen za odnose sa humanitarnim i međunarodnim organizacijama.
Balkan ga ponovo privlači pa je 2005. godine savetnik ličnog izaslanika Havijera Solane, Fernanda Đentilinija. Posle automobilske nezgode nedaleko od Mitrovice, Danžan se vraća u Pariz direktno u kabinet tadašnjih ministara inostranih poslova Mišela Barnijea, pa zatim i Filipa Dust Blazija, i bavi se dosijeima vezanim za Balkan i Avganistan. Danžan će ostati vezan za Kosovo u koje u okviru Kontakt grupe do 2007. godine putuje preko 60 puta, a blizak je brojnim intelektualcima u Pokrajini i takođe nekolicini lidera OVK. I ako ga Hašim Tači veoma ceni, Danžan je istovremeno očuvao poverenje i u Beogradu jer je u trenutku proglašenja nezavisnosti bio neprekidno na relaciji Priština–Beograd.
TERENAC: Pre dve godine i prilikom ulaska Danžana u političke vode u Francuskoj, kada je bio kandidat za poslanika na parlamentarnim izborima, dnevnik „Figaro“ je u maju 2007. pod naslovom „Arno Danžan, od opsade Sarajeva do bitke za Bres“ pisao kako je bivši obaveštajac proputovao celu bivšu Jugoslaviju, išao do najzabačenijih mesta, susretao se sa nacionalistima sa svih strana, prikupljao informacije i regrutovao nove agente. Pariski list „Mond“ je takođe u broju od 30. maja 2007. godine naveo da je Danžan učestvovao u pregovorima između srpske vlade i albanske gerile, a da je dugo godina pratio trag Karadžića i Mladića. Patriota i opčinjen redom i radom, uspeo je da se njegovo ime u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i na Kosovu izgovara s poštovanjem. „Mond“ je tada citirao i Vetona Suroja, koji je pre dve godine Danžana ocenio kao „ekstremno preciznog analitičara velikih sposobnosti, koji svoje informacije nije crpeo iz papira, već iskustva na terenu. Sretao se sa svima, od seljaka do uticajnih političara.“ POSLANIK: Iako je Arno Danžan za oko 600 glasova izgubio šansu da postane desničarski poslanik svog rodnog kraja pre dve godine, ulazak u politički život obeležio je njegov izbor na evropskim parlamentarnim izborima u junu ove godine. Kao kandidat UMP-a osvojio je kao treći na listi poslanički mandat. Regionalni dnevnik Republikan Loren (Le Republicain Lorrain) objavio je 15. jula tekst pod naslovom „Bivši špijun u evropskoj odbrani“. Naime, Arno Danžan je postavljen na čelo specijalne komisije za pitanja odbrane u Evropskom parlamentu koja nosi naziv „Bezbednost i odbrana“. On je na čelu ove komisije nasledio Nemca iz redova demohrišćana Krala fon Vogaua. List „Politička profesija“ precizira da je ova specijalna komisija za bezbednost i odbranu u sastavu Evropske komisije za inostrane poslove u parlamentu i da već nekoliko godina igra ključnu ulogu kada je reč o svim pitanjima evropske bezbednosne i odbrambene politike. Na internet sajtu evropskog parlamenta www.europarl.europa.eu istaknuta je njegova kraća biografija pa čak i mejl adresa.


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve