

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


"U ovom programu koji finansira Grad nalazi se preko 100 parova i trenutno ima više od 20 trudnoća, a Janko se rodio prvi među njima. Kada se bavite nekom javnom delatnošću, najlepša stvar je da učinite nešto malo i na taj način doprinesete da neko dobije puno", kaže gradonačelnik


Beograd je dobio prvu bebu iz trećeg pokušaja vantelesne oplodnje koja se finansira iz gradskog budžeta. „Treća sreća“, kaže sa osmehom mama Anita. U decembru prošle godine, ona i njen muž Saša odlučili su da probaju treći put. Procedure, neizvesnost, da li će ovog puta uspeti. Prvog novembra 2012. rodio se Janko Stamenković.
Bračni par Stamenković, Anita i Saša, pokušavali su osam godina da dobiju dete. Verovali su, lečili se i pokušavali opet i opet. Jankov tata, Saša Stamenković, kaže da put do radosnog događaja za celu porodicu nije bio lak, ali da nisu gubili nadu. „Prvi put smo pokušali pre tri godine, početak je bio ohrabrujući, ali nažalost, trudnoća se nije održala do kraja. Drugi put nije bilo pomaka, a prošle godine u decembru smo saznali za treću mogućnost u okviru programa grada Beograda, i evo, sve je prošlo na najbolji mogući način. Sinoć sam slavio, spavao sam svega tri sata, ali sam morao i sve da pripremim za dolazak malog Janka i supruge.“ Mama Anita sa osmehom kaže „treća sreća“. „Osam godina pokušavali smo da dobijemo bebu, lečili se i evo, isplatilo se. Ovoga puta sam sve podnela kako treba, nije bilo nikakvih problema. Jedva čekam da dođem kući i da svi budemo zajedno“, kaže Jankova mama.
Profesorka Eliana Garaleić, načelnica Odeljenja za vantelesnu oplodnju, rekla je da je ovim činom grad Beograd pomogao mnogim ljudima da postanu srećni.
„Mi, koji svakodnevno radimo sa ljudima kojima je jedini cilj da postanu roditelji a to ne mogu iz bioloških razloga i često nemaju sredstva da plate ponovnu vantelesnu oplodnju, znamo koliko je značajan ovaj treći, beogradski pokušaj. Roditelji obično nisu u mogućnosti da lično zahvale onima koji su to omogućili, zato ja koristim priliku da to učinim umesto njih. Hvala vam, zaista ste usrećili puno ljudi“, rekla je profesorka Garaleić.
MALO, A MNOGO: Zahvaljujući upornosti roditelja i stručnosti i kvalitetu naših lekara, Beograd je dobio prvu bebu rođenu u trećem pokušaju vantelesne oplodnje u GAK-u „Narodni front“. „U ovom programu koji finansira Grad nalazi se preko 100 parova i trenutno ima više od 20 trudnoća, a Janko se rodio prvi među njima. Kada se bavite nekom javnom delatnošću, najlepša stvar je da učinite nešto malo i na taj način doprinesete da neko dobije puno. Za mene i Aleksandra Antića kao predsednika Skupštine grada, čiji su odbornici glasali da se izdvoje sredstva za realizaciju ove odluke, ovo je vrlo važno i to je nešto čime mogu da se ponose svi gradski odbornici“, rekao je gradonačelnik Dragan Đilas i dodao da postoji mogućnost da se, ukoliko bude bilo dovoljno sredstava i gradski odbornici to odobre, pruži šansa VTO roditeljima da pokušaju da dobiju i drugo dete. „Podsetiću još jednom da je sve ovo urađeno novcem Beograđana i mislim da smo ih pametno upotrebili. Zbog toga možemo svi da budemo zadovoljni“, naglasio je Đilas.
Sporazum o finansijskom učešću grada Beograda u realizaciji trećeg pokušaja vantelesne oplodnje potpisan je početkom novembra 2011. godine. Na inicijativu sugrađanke Maje Olić i sa podrškom gradske vlasti, nedavno je otvoreno savetovalište za pružanje psihološke pomoći parovima i pojedincima u procesu vantelesne oplodnje. Maja Olić, inicijator i koordinatorka Savetovališta za vantelesnu oplodnju, kazala je da se kao osoba koja je četiri puta učestvovala u ovom procesu uverila u neophodnost postojanja ove institucije.
„Ja sam samo Beograđanka koja je jednog dana ubacila svoj predlog u okviru tribine ‘Sa Draganom na ti’ i rezultat je ovo čemu danas prisustvujemo – otvaranje besplatnog Savetovališta za vantelesnu oplodnju. U savetovalištu rade četiri psihologa savetnika i tri volontera, operator u kol-centru koji radi od 10 sati ujutro za zakazivanje termina i ja. Svi tretmani su besplatni, uz potpunu diskreciju kako za stanovnike Beograda tako i za one koji nisu iz glavnog grada. Hvala vam svima na podršci i molim vas, recite svima da postojimo“, kaže Maja Olić.
Savetovalište za psihosocijalnu podršku u procesu vantelesne oplodnje nalazi se u Svetogorskoj ulici br. 14, i pruža besplatnu psihološku pomoć ženama, muškarcima i parovima koji su u procesu odlučivanja, u samom su postupku ili nisu imali uspeha u procesu vantelesne oplodnje. Podrška podrazumeva individualno psihološko savetovanje, rad sa parovima i grupno savetovanje.
„Ovo je još jedan deo naše akcije da pomognemo parovima koji ne mogu prirodnim putem da postanu roditelji. Aleksandar Antić i ja veoma smo ponosni na sve ono što smo proteklih nekoliko godina uradili s tim u vezi, a najbolji dokaz je mala Marina, koja je druga beogradska beba i danas je ovde sa nama“, rekao je gradonačelnik na otvaranju Savetovališta. Grad Beograd je doneo odluku da finansira drugi pokušaj vantelesne oplodnje, pa je tako iz 210 pokušaja rođeno 75 beba. Pre godinu dana doneta je odluka o finansiranju trećeg pokušaja, od 100 pokušaja 23 trudnoće su uspešne, a 1. novembra rodila se prva beba iz trećeg pokušaja. „Stručnjaci su nam ukazali da je parovima u ovom procesu potrebna i psihološka pomoć, jer je opterećenje za buduće roditelje veliko, te smo, zajedno sa onima koji su stručni, napravili ovo savetovalište kako bismo pomogli svim parovima koji kreću u ovaj proces da iz njega izađu uspešno, sa što manje stresa. Ovo je jedna od najlepših stvari koju smo do sada u Beogradu uradili, a uveravam vas da ćemo nastaviti i dalje“, kaže Đilas.
PRVOROĐENI: Dijana i Bogdan Marmut roditelji su male Marine, rođene u okviru drugog pokušaja vantelesne oplodnje. U savetovalište za VTO roditelje došli su sa ćerkom. „Radili smo drugi pokušaj u GAK-u „Narodni front“, pre dve godine, i srećom, uspešno, dobili smo Marinu, koja je prvorođena devojčica u okviru gradskog programa. Znate, teško je rečima opisati ono što čovek oseća u takvim trenucima, da nije bilo toga, s obzirom na našu materijalnu situaciju, ne znamo kako bismo dalje. Ovo savetovalište je korak dalje u celom procesu i sigurno je potrebno svakome ko ulazi u proces vantelesne oplodnje“, kaže Dijana.
Marina Marmut i Nikola Avramović su prve beogradske bebe rođene u programu drugog pokušaja vantelesne oplodnje koju je finansirao grad Beograd, a njihovi roditelji udruženo poručuju parovima koji imaju problem sa sterilitetom da budu uporni i istrajni. „Ljudi ne vole da pričaju o sterilitetu, ali to nije nešto čega se treba stideti. Naše iskustvo samo može da pomogne drugima i često nas ljudi zovu i pitaju za savet. Uvek im kažemo da moraju biti uporni i pozitivni, da veruju u sebe i svoje lekare i da iskoriste ovu šansu, jer svi koji prolaze kroz to, znaju koliko proces veštačke oplodnje može biti skup“, kaže Zora Avramović, majka dvogodišnjeg Nikole.
Marinu, koja je samo nekoliko dana mlađa od Nikole, Dijana i Bogdan Marmut čekali su gotovo 13 godina. „Godine su prolazile, ali nismo odustajali, bilo smo uporni i isplatilo se. Marina je centar našeg sveta, sve je bolje i lepše od kada je došla na ovaj svet“, kaže Dijana.
Prva „beogradska“ beba iz drugog pokušaja VTO, Nikola Avramović, rođen je u novembru 2010. godine, sa 3,450 grama i dužine od 52 centimetra. Mama Zora i tata Negoslav čekali su ga više od pet godina. Ponosni tata zahvalio je gradu koji im je omogućio drugi pokušaj vantelesne oplodnje i poručio svima koji imaju slične probleme da budu uporni i da počnu na vreme da razmišljaju o porodici. „Presrećna sam što sam postala majka i mogu svima da poželim istu sreću. Pet godina sam se lečila od steriliteta, ali sad je sve to iza nas“, kazala je Zora Avramović. Grad Beograd je u drugom pokušaju finansirao 250 pokušaja, a rođeno je 75 beba.
Psihološka podrška parovima koji prolaze kroz proces VTO, prema preporuci Svetske zdravstvene organizacije, veoma je značajan vid pomoći. Centri za VTO kako u evropskim zemljama tako i u okruženju (Split, Rijeka) već neko vreme pružaju ovaj vid podrške. Kod parova se često javljaju osećanja neraspoloženja, napetosti, straha i zabrinutosti za ishod postupka. Cilj psihosocijalne podrške osobama uključenim u proces vantelesne oplodnje je poboljšanje kvaliteta njihovog života pre, tokom i posle tretmana, kao izlaženje na kraj sa izazovima koje VTO postavlja pred parove koji se bore za potomstvo. Psihološku podršku i edukaciju u ovom centru pružaju četiri psihologa angažovana iz Nacionalne službe za zapošljavanje i tri volontera.
Savetovalište je otvoreno 365 dana u godini, sedam dana u nedelji, i ima kapacitet da primi oko 100 korisnika, tj. parova, nedeljno. Korisnicima je diskrecija zagarantovana, a kol-centar za zakazivanje i pružanje informacija na brojevima 011/ 6555-504, 011/6555-505 i 011/6555-506 otvoren je radnim danima od 10 do 20 časova.
Beograđanka Ivana Blešić i njen muž Zoran uskoro će dobiti dva sina – prve blizance začete u programu trećeg pokušaja vantelesne oplodnje koji finansira Grad Beograd. Oni bebu čekaju već sedam i po godina, a onda im je u aprilu rečeno da će dobiti dve bebe. „Nepunih nedelju dana pošto smo se prijavili za program pozvani smo da dostavimo uput Ginekološko-akušerskoj klinici u Višegradskoj ulici. Ivani su tamo urađene sve analize i zaista smo bili iznenađeni koliko je sve dobro organizovano. Grad Beograd nam je pomogao da ispunimo najveću želju koju muž i žena mogu da imaju u braku“, kaže Zoran.
Ceo dodatak »Vreme Beograda« u PDF-u
Ovo je jedan tekst iz dodatka.
Dodatak priredila Biljana Vasić. Fotografije: Ivan Šepić i Beoinfo.


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve