img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strip

Balkanske stripske veze

23. oktobar 2013, 22:04 Zoran Đukanović
Kadar iz stripa R. M. Gere
Copied

U knjizi Balkan Comics Connections: Comics from the ex-YU Countries našlo se na okupu dvadeset tri crtača i pet scenarista sa prostora bivše Jugoslavije, koji strip scenu ovog prostora reprezentativno predstavljaju u svoj njenoj stilskoj i žanrovskoj šarolikosti

Marija Todorova u knjizi Imaginarni Balkan bavila se zagonetnim, egzotičnim i kontroverznim pojmom Balkana. Region geografski neraskidiv od Evrope, a opet kulturno konstruisan kao „drugi“, često je služio kao spremište negativnih karakteristika na kojima su pozitivne osobine i samočestitajuća slika „evropskog“ bile izgrađene. Otuda, i zahvaljujući nekim skorašnjim grozotama, region je zadobio jedno od najmoćnijih i najproširenijih negativnih određenja u modernoj istoriji. Balkan ima svoje geografsko, političko i kulturno značenje. Ova značenja se ne poklapaju, otud često sporovi o negativnim, ali i pozitivnim značenjima ove reči, kojima je ona bremenita, kao i nejasnoće koji sve autori mogu da se ubroje u autore s Balkana. Ove dileme na stranu, predivno je imati na okupu ovakvu grupu talenata koji predstavljaju most između strip scene Balkana i one internacionalne.

U knjizi Balkan Comics Connections: Comics from the ex–YU Countries u izdanju britanskog izdavača „Cloud 9“, našlo se na okupu dvadeset tri crtača i pet scenarista iz regiona (Darko Macan, Marko Stojanović, Matjaž Bertoncelj, Jana Adamović, Aljoša Tomić). Njima se u ulozi pisaca pridružuju dva Španca, Sančez Abuli, koga nije potrebno predstavljati, dovoljno je samo reći Torpedo, i režiser Oskar Aibar, kao i jedan poznati Amerikanac, Stiven Grant (Punisher). I, ne zaboravimo, neki od ovih crtača su istovremeno ne samo kompletni autori nego i veliki pripovedači.

Gotovo svi predstavljeni autori su već objavljivali po svetu. Među njima su internacionalno poznati majstori, neki čak zvezde. Pomenimo tek najpoznatije: Rajko Milošević Gera, Aleksandar Zograf, Igor Kordej, Danijel Žeželj, Goran Sudžuka, Darko Perović, Dalibor Talajić, Darko Macan, Dražen Kovačević, Željko Pahek, Jovan Ukropina, Boban Savić Geto, Bernard Kolle, Tihomir Čelanović, Aleksandar Sotirovski, Siniša Banović, Srđan Nikolić Peka, Jakob Klemenčič…

U kojim sve zemljama su objavljivali? U Americi (DC Comics, Marvel, Fantagraphics Books, Dark Horse, Vertigo, Wildstorm, Heavy Metal, IDW Publishing, Clandestino, Comicbook resources…), Francuskoj (Delcourt, Soleil, Dargaud, Glénat, Les Humanoïdes Associés, L’Association, Mosquito…), Italiji (Bonelli, Grifo Edizioni, Hazard Edizioni, Edizioni Di, Black Velvet, Liberty…), Španiji (Zona 84, Comics International, Co&Co…), Nemačkoj, Austriji, Portugalu, Grčkoj…

Koliko ima crtača i scenarista u regionu koji objavljuju u inostranstvu, hoću reći na Zapadu? Isprva, od kraja devedesetih naovamo, pravljeni su popisi, liste. Poslednji broj koji sam čuo bio je sedamdesetak. Od tada svi su prestali da broje. To je dobar znak. Jer, ovo strujanje balkanskih talenata postalo je normalna pojava i niko se više oko toga posebno ne uzbuđuje, deo je pejsaža strip scene u regiji.

ŽANROVI I TEME: Kakve sve crtačke stilove i kakve vrste priča u ovoj knjizi srećemo? Da li se može govoriti o školama, jasno razdvojenim tendencijama? Sedamdesetih i osamdesetih, scena, bar u bivšoj Jugoslaviji, bila je jasnije podeljena na klasični i alternativni strip, uključujući i sporove između podeljenih tabora. Danas takva linija podele ne postoji, i dobro je da je tako. Sadašnja scena mnogo je pluralističnija i tolerantnija prema razlikama i pravu na vlastiti stil.

Vi ćete ovde teško naći, izuzev stripova Aleksandra Zografa, radove koji se specifično bave Balkanom, okupljene umetnike najčešće interesuju stripski žanrovi i teme koje su planetarno rasprostranjene. Samo jednu ženu srešćete u ovom zborniku, Janu Adamović, ovde u ulozi scenaristkinje. Da li je reč o rezultatu uredničkog opredeljenja? Ne, nimalo, nego čist sticaj okolnosti. Izvesno opravdanje sastoji se u činjenici da se upravo prošle godine pojavila raskošna monografija Balkanski stripovi: Žene na rubu (Mark Batty Publisher, New York), koja je iscrpno predstavila koliko, počevši od Nine Bunjevac, mnogo ima sjajnih žena autora iz regije!

Od teških, egzistencijalnih tema, istorijskih stripova, bajki, SF-a (Željko Pahek), lirskih stripova bez reči (Krešimir Zimonić), seksualno-političkih avantura a lá Milan Kundera (Iztok Sitar), pa sve do žanrovskih bravura (Marko Stojanović, Dalibor Talajić, Stevan Subić…). To je raspon u kome se kreću stripovi u ovoj zbirci. Neki su metafore, drugi pak alegorije (stripovi Bobana Savića Geta, Aleksandra Sotirovskog, Igora Jovčevskog…)

PRIPOVEDAČI I PRIČE: Da, zaista, sjajnih pripovedača ovde ima. Među najboljima je svakako Darko Macan, Đavo iz Cinkote je samo ilustracija njegovog talenta; Aleksandar Zograf je takođe majstor pripovedanja. Ne slučajno, Marko Stojanović je najzastupljeniji scenarista u ovom izboru. Njegovi napori i zasluge u kreiranju grupnog crtačkog projekta, stvaranja domaćeg serijala Vekovnici nikako se ne mogu prenebregnuti. Ne zaboravimo i ono čega nažalost nema, Darko Perović nije samo sjajan crtač, nego i odličan pripovedač, ali koji već godinama ne nastupa u ulozi scenariste.

U crtačkom pogledu, vidimo spektar od karikaturalne stilizacije, razoružavajućeg šarma stripa Amnezija Filipa Andronika, prelaznih oblika kakve srećemo kod Čelanovića i Sitara, pa do hardkor realizma. Genijalni grafizam Danijela Žeželja je svet za sebe u kome se susreću ruska avangarda, nemi film iz dvadesetih i nemački ekspresionizam. Goran Sudžuka pokazuje da može da radi kroz različite stilizacije, čvrsto definisani, gotovo kruti realizam i, isto tako, mekšu, slobodniju, razigraniju liniju. O Gerinom, Kordejevom i Perovićevom majstorstvu izlišno je i govoriti. Crtački talent Dražena Kovačevića ovde naznačava energiju koja se obilato oslobađa u albumima koje trenutno radi za francusko tržište. Naslovna stranica koju je uradio za ovu kolekciju najbolje pokazuje pravac u kome se kreću njegove kreativne snage. Narativ stripa Medved (po scenariju Stivena Granta) kroz naizgled predominantnu fizičku akciju prikriva svoju pravu prirodu i snagu, da bi ona bila oslobođena tek na kraju – svaka borba je uvek borba za interpretaciju, borba ko će imati monopol na priču, onu koja traje duže od života učesnika događaja.

Da parafraziram Aleksandara Zografa, kosmos je uzbudljivo mesto, a sve mikrokosmose koje je stvorio čovek treba posmatrati s poštovanjem i znatiželjom. Čitaocima je pružena šansa da isto to učine i sa ovom knjigom stripova.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novi album

09.septembar 2026. Dragan Ambrozić

Problematična deca rokenrola

The Cramps, Gravest Gravy (Vengeance)

Bioskop

09.septembar 2026. Zoran Janković

Apologija jednog sna

Yugo ide u Ameriku, režija Filip Grujić i Aleksa Borković

Roman

09.septembar 2026. Jaroslav Pecnik

U potrazi za porodičnim blagom

Dražen Katunarić, Zalmoxis, Litteris, Zagreb 2026.

Pozorište

09.septembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Hrabre mlade spisateljice

Marija Rakočević, Žena veže rep, režija Maša Pavlović; Zbirka (verovatno) nepročitanih drama, priredila Mina Milošević

Izložba

09.septembar 2026. Sonja Ćirić

„Rusi dolaze“ znači kolektivni strah i najavu opasnosti

Naslov izložbe Slobodana Bojovića „Rusi dolaze“ izazvao je razne komentare. Umetnost i treba da provocira – kaže umetnik

Komentar
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Vučić sam protiv svih, ali stvarno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić, miting, kampanja

Pregled nedelje

Kako je propao marš na Novi Sad

Na šta bi Vučić ličio ispred nekoliko hiljada migratornih mitingaša okružen kordonima i, iza njih, masom bijesnih Novosađana? Zar njegov marš na Novi Sad nije bio otkazan i prije nego što je zakazan

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure