

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Čuvena "istorijska" akcija "Grom" možda bi i bolje uspela da nije bila politički funkcionalizirana. Svaka čast Aleksandru Vučiću, ali nije pametno ni da se u baš sve meša, niti da dopušta udvoričkim medijima da ga u sve mešaju
Dve sjajne komete proletele su srbijanskim političkim nebom u samo dva dana i ugasile se uz tiho cvrčanje i odgovarajući zadah. Prvo je savetnik predsednika Oliver Antić na sva usta (što nije mala galama) najavio senzacionalna otkrića (vidi tekstove „Zavera na kafanski način“, „Savetnikove tajne na javnoj sceni“).
Prvi potpredsednik Vlade g. Aleksandar Vučić onda je zlokobno najavio da će „do kraja nedelje“ doći do takođe gromopucatelne akcije protiv organizovanog kriminala, čekajte samo, videćete. Zadržali smo svi dah i smrzli se u očekivanju, sve u slatkoj jezi da na šta će to ispasti. Ispalo je da je policija u koordiniranoj (a u kakvoj će drugoj?) akciji pod kodnim imenom „Grom“ pretresla 909 lokacija, zadržala stotinak lica, a protiv 250 podnela razne prijave. Direktor policije Veljović čak je stidljivo promrsio da među uhapšenima ima i „navijača, to jest huligana, ne navijača“ (nije se navijačima zamerati), da je zaplenjeno ovo i ono i neko oružje, a da su pali i neki s poternica i već u tom pravcu. Zanimljiv, ako ne i najzanimljiviji detalj cele te pobedonosne akcije jesu skromne količine zaplenjenih narkotika: ispada da u Beogradu nije moguće zapleniti ni ciglo kilo heroina.
Niko, naravno, ne sumnja da je tu akciju „Grom“ trebalo sprovesti; od toga je uvek korist. Pitanje je, međutim, kako ju je trebalo sprovesti.
Konkretno: sasvim je izvesno da policija radi svoj posao godinama, vredno i marljivo, i da zna svašta; policajci se pak žale na pasivni otpor tužilaštava i sudova u ovakvim predmetima (stara priča: „Mi hapsimo, oni puštaju“). Znali su oni za tih 909 lokacija od ranije (kako bi ih inače pretresali?); slutili su i da gde bi bila ta lica s poternica. Zar je trebala gromoglasna najava Aleksandra Vučića pa da se taj rutinski posao već jednom obavi?
Zatim: već se javljaju glasovi koji kažu da bi cela stvar bila bolje prošla bez gromoglasnih najava, pa te najave vezuju direktno za slab ulov narkotika. Ako Aca Vučić zapreti da će koliko za dan-dva doći do velike akcije protiv organizovanog kriminala, naravno da će ga ljudi shvatiti ozbiljno: čovek nas je naučio da je ozbiljan, pa robu valja na vreme rasporediti po štekovima, nismo naivni, nije tih 909 lokacija jedino čime se raspolaže. To nije zasmetalo prvom potpredsedniku da slavodobitno izjavi da je ovo „najveća zaplena narkotika u 25 godina“, niti je zasmetalo udvoričkim medijima da odmah sve zasluge pripišu upravo njemu, Vučiću. Imali smo, hvala na pitanju, i većih zaplena u ovih 25 godina (a zašto baš 25 godina?). Samo u vanrednom stanju bilo je više, a o onih nikada procesuiranih 600 kila heroina iz Komercijalne banke u Svetoga Save i da ne govorimo. Tih 600 kila kao da ne spada u ovu priču, jer, zaboga, to je Bracika dao Jovici, a Jovica ostavio Radomiru, valjaće za nešto. Uzgred: u kakvim je odnosima Aleksandar Vučić sa ljudima koji su poslednji dužili ključeve te čuvene prostorije u Svetoga Save, a i dalje su na slobodi?
Ono što nam nije bilo saopšteno, a važno je, jeste: je li neko pitao policijske operativce pre nego što je na sav glas najavio veliku akciju za koju ćemo naknadno saznati da joj je kodno ime bilo „Grom“? I šta bi oni bili rekli – da ih se pitalo? Još važnije: je li nam iko rekao kako se kreću ulične cene heroina od subote do danas (utorak)? Jesu li možda naglo skočile zbog neopevanog uspeha akcije „Grom“? Oprostite, molim, ali kretanje uličnih cena heroina najbolji je pokazivač uspeha ili neuspeha policijskih akcija protiv trgovine narkoticima. Podatke o tome, nažalost, dobili nismo.
Da li je ova čuvena i „istorijska“ gromopucatelna akcija bila preuranjena i politizovana, kao što gunđaju neki, na silu Boga isterana iz nekih ne baš kriminalističkih razloga – doznati nećemo.
Nisu trgovina narkoticima, kao ni kiparski novci, uostalom, mačji kašalj za postizanje političkih poena na brzaka, kad nam potrebu za tako nečime dojave marketinški šamani jer da nam rejting ne raste dovoljno brzo ili nam prete unutarstranački obračuni, pa nam je i Margetić dobar. To su, građani, ozbiljne stvari, pak bi bilo pametno pristupati im sa odgovarajućom ozbiljnošću.


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve