

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


"Uz dobar poslovni plan, srpski proizvođači imaju veliku šansu na tržištu Angole. Srbija ima dovoljno uspešnih kompanija sa kvalitetnim proizvodima i razvijenim kapacitetima za izvoz. Naravno, tu značajnu ulogu ima i država kroz jačanje bilateralnih odnosa sa Angolom i drugim afričkim zemljama"
U razgovoru za „Vreme“ od pre godinu i po dana, Robert Jenovai okarakterisao je tadašnje poslovanje svoje kompanije u Angoli kao start–up. „Imamo tek oko godinu i po dana iskustva poslovanja na tržištu Angole. To je vrlo malo, pogotovo za zemlje gde operacije i kontakte uspostavljate praktično od nule“, rekao je za „Vreme“ generalni menadžer Nelta za Afriku u decembru 2012. Sada, posle tri godine prisustva na angolskom tržištu, stvari su se promenile. „Nelt je danas prepoznat kao jedan od lidera u segmentu distribucije robe široke potrošnje. Tu prvenstveno mislim na inovativnu metodologiju rada sa kojom smo stekli konkurentnu prednost, ali i na poslovne rezultate koji su u skladu sa našim petogodišnjim ciljevima. U ovom trenutku imamo 109 zaposlenih, sarađujemo sa preko 3000 kupaca, a do kraja godine nastavićemo sa širenjem organizacije. U toku juna otvaramo našu prvu filijalu u Bengueli, provinciji koja je udaljena oko 500 kilometara južno od Luande. Ovaj projekat će nam doneti još bolju pokrivenost tržišta Angole, a naši proizvodi će naći put do više od dva miliona novih potrošača“, kaže Robert Jenovai.


„VREME„: Možete li da primetite neke razlike u angolskom tržištu i društvu u prethodnih godinu i po dana? To nije dugačak period, ali Angola je zemlja koja se brzo menja i razvija, zar ne?
ROBERT JENOVAI: Promene su veoma uočljive i izražene su u svim segmentima. Infrastruktura se razvija velikom brzinom, a kranove, radne mašine i građevinske objekte možete videti na svakom uglu. Pored toga, država ulaže velike napore u cilju diversifikacije ekonomskih aktivnosti i promovisanja domaće proizvodnje, pre svega poljoprivrede u unutrašnjosti. Ipak, naftna industrija je i dalje apsolutno dominantna u ukupnom BDP-u. Tržište maloprodaje se sve više konsoliduje. Moderna trgovina se širi i zauzima sve značajniji udeo. Istovremeno, lokalne samouprave pokazuju inicijativu u smislu uređivanja ulične prodaje. Naravno, sve ovo je proces za koji je potrebno dosta vremena, tako da će neformalni kanali prodaje i dalje biti od velikog značaja u narednih nekoliko godina. Ranije je u Angoli polarizacija između izrazito bogatih i izrazito siromašnih bila prenaglašena. Sada je u toku stvaranje jednog srednjeg sloja građana, koji može sebi da priušti primerene uslove za život. Verovatno se sećate čuvenog novog naselja Kilamba na periferiji Luande, inicijalno predviđenog za oko 500.000 ljudi, koje je godinama bilo nenaseljeno. Zato je i prozvano u medijima kao „grad duhova“. To je bilo upravo pre godinu i po dana, kada smo poslednji put razgovarali. Danas je Kilamba skoro u celosti naseljena, i praktično je nemoguće naći raspoloživ stan ili apartman.
U kojim oblastima srpski proizvođači mogu da budu interesantni na angolskom tržištu? Prema nekim podacima, Angola i dalje uvozi oko polovine potrebne hrane, na primer.
U prvom kvartalu ove godine, oko 45 odsto ukupnog uvoza Angole u tonama činio je cement, što je razumljivo zbog velike dinamike kojom se razvija građevina. Odmah nakon cementa sledi hrana. Konkretno, najviše se uvoze osnovne životne namirnice kao što su šećer i pirinač, pa slede meso, mesne prerađevine i žitarice. Trenutno, najveći partneri za uvoz su Kina, Portugal i Brazil. Uz dobar poslovni plan, srpski proizvođači imaju veliku šansu na tržištu Angole. Srbija ima dovoljno uspešnih kompanija sa kvalitetnim proizvodima i razvijenim kapacitetima za izvoz. Naravno, tu značajnu ulogu ima i država kroz jačanje bilateralnih odnosa sa Angolom i drugim afričkim zemljama.
Možete li nešto reći o viziji koju Nelt ima u Angoli? Pre godinu i po, rekli ste da želite da sarađujete sa kompanijama koje ne tretiraju Afriku i Angolu isključivo kao izvozno tržište; da li se broj takvih kompanija povećava? U kom pravcu će se kretati razvoj vaše kompanije na tom tržištu?
Mi smo dosledni u odluci da našim klijentima, poslovnim partnerima i vlasnicima brendova budemo prvi izbor za saradnju. U našem radu koristimo sinergiju znanja i iskustva u okviru Nelt grupe, prilagođavajući se pritom lokalnim tržištima. Broj kompanija sa kojima danas sarađujemo u Angoli se povećao u poslednjih godinu i po dana. Sve je u skladu sa vizijom da uspostavimo saradnju sa partnerima i proizvođačima robe visokog kvaliteta, koji žele da razvijaju svoje brendove i imaju dugoročnu strategiju podrške. Pored čvrstog partnerstva koje imamo sa kompanijom Procter & Gamble, danas uspešno sarađujemo i sa drugim multinacionalnim vlasnicima brendova gde se ubrajaju Wrigley, Nestle, United Spirits Limited i Whirlpool. I u narednom periodu naši putevi distribucije u Africi biće otvoreni za sve kompanije koje su spremne na adekvatnu podršku izgradnji brendova i na dugoročno orijentisane poslovne modele.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve