

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


"Mnoge kampanje koje su osvojile ‘Lavove’, a posvećene su dobrotvornim delatnostima, uzrocima problema i podizanju svesti o problemima, dokazuju da marketing nije industrija zla"
Između 21. i 27. juna, francuski grad Kan će još jednom, po 62. put, postati centar sveta za sve one koji se bave kreativnim komuniciranjem, reklamiranjem i oglašavanjem, medijima, marketingom, dizajnom, inovacijama i zabavom. Najbolji radovi na temu komuniciranja brendova boriće se za „Lavove“, najprestižnije nagrade, koje mnogi smatraju najvećim priznanjem u industriji marketinga, a o novinama koje donosi novi Cannes Lions festival kreativnosti, za „Vreme“ govori Filip Tomas, izvršni direktor Festivala.
„VREME„: Kako biste vi objasnili kreativnost? Može li se kreativnost naučiti?


FILIP TOMAS„: Mislim da ne postoji utvrđena formula za kreativnost – to je nešto što može da dođe iz bilo kog aspekta života, bilo koje industrije, i od bilo kog pojedinca. Kreativnost je ono što naše sudije traže među 40.000 radova koje pogledaju tokom festivalske nedelje – oni traže onaj magičan trenutak, kada vas nešto zaustavi i kada pomislite „voleo bih da sam se ja setio ovoga“. Cannes Lions stavlja u prvi plan najbolje kreativne ideje sveta, i pomaže da se ljudi obrazuju i inspirišu, kako bi radili bolji posao.
Izvršni ste direktor Cannes Lions Međunarodnog festivala kreativnosti skoro jednu deceniju. Koliko se Festival promenio tokom svih tih godina, a koliko industrija marketinga?
To je jedna te ista stvar. Festival je tokom ovog perioda znatno evoluirao, ali zbog toga što je isto učinila i industrija. Ne može se ignorisati činjenica da se svet kreativnih komunikacija kretao i još se kreće brzinom svetlosti, a naš posao je da osiguramo da i mi odražavamo ove promene, i da obezbedimo najrelevantniju platformu za naše delegate. Značajne promene uključuju uvođenje novih kategorija, poput Mobile, Branded Content i PR, a još veće poteze smo videli u lansiranju „Lavova zdravlja“ (Lions Health), koji su posvećeni kreativnoj izuzetnosti u zdravstvenoj zaštiti, kao i novih „Lavova inovacija“ (Lions Innovation), koji se fokusiraju na podatke, tehnologiju i ideje.
Koje su novine ovogodišnjeg festivala?
Ima nekoliko novih inicijativa koje su se krčkale neko vreme, a koje će se ostvariti ove godine. Najvažnija je „Lavovi inovacije“, potpuno novi dvodnevni festival posvećen istraživanju uloge podataka i tehnologije u kreativnosti, uključujući novog Creative Data „Lava“. Oduvek smo bili poznati kao globalno mesto okupljanja za industriju, a stvaranje kontakata u Kanu više nije stvar sreće ili slučajnosti, već ozbiljan posao – ove godine smo uveli umrežene propusnice (Networking Pass), za ljude koji dolaze na Festival primarno da bi stvorili nove kontakte, i napravili smo plažu „Kanski lavovi“ – mesto predviđeno za sastanke, neformalna okupljanja i zabavu za sve delegate tokom cele nedelje trajanja Festivala. Takođe, naša obrazovna ponuda je obogaćena u obliku „Majstora kreativnosti“ (Masters of Creativity) – reč je o novoj, petodnevnoj kvalifikaciji koja će pomoći lansiranju nadolazećih zvezda industrije u menadžerske uloge.
Kako imidž marketinga (u Srbiji, prilično loš) utiče na njegov uspeh i kvalitet? Kao neko ko je radio kao novinar na početku svoje karijere, šta biste vi uradili da promenite taj imidž?
Osnovni princip Cannes Lions festivala jeste da kreativnost može biti pokretačka snaga – ne samo za poslovanje, već zauvek. Mi verujemo, i videli smo, da kreativnost može da ima pozitivni uticaj na svet, i ohrabriću svakoga ko jednostrano posmatra marketing kao negativni uticaj, da pogleda radove koji izlaze sa Festivala svake godine. Postoje mnoge kampanje koje su osvojile „Lavove“, a posvećene su dobrotvornim delatnostima, uzrocima problema i podizanju svesti o problemima – one dokazuju da ovo nije industrija zla. Ali, mi takođe verujemo da treba da igramo ulogu u kanalisanju kreativnosti za promene, zbog čega imamo brojne inicijative koje se aktivno bore sa problemima. Prošle godine smo predstavili „Vidi, postani“ program (See It Be It) da pomognemo ubrzanju karijere kreativnih žena koje su nedovoljno predstavljene u industriji, a ove godine smo pokrenuli „Staklenog lava“ (The Glass Lion), koji prepoznaje rad koji se probija kroz rodne predrasude i razara stereotipno portretisanje muškaraca i žena.
Prvog „Zlatnog lava“ na ovom području osvojila je 2009. godine agencija McCann Skoplje za pro bono kampanju „Proveri ih“. Dve godine kasnije, 2011. godine, agencija McCann Beograd osvojila je „Bronzanog lava“ za kampanju „Niste sami“. Agencija New Moment New Ideas Company Skoplje dobila je „Titanijumskog lava“ 2013. godine za rad pod nazivom „Zajednička molitva“. Poslednjeg Kanskog lava sa ovog područja i to Bronzanog osvojila je 2014. godine agencija Saatchi & Saatchi za kampanju „Hronike pretnji“ realizovanoj u saradnji sa Komisijom za istraživanje ubistava novinara i OEBS-om.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve