Pogled iz Rusije
Šta ruski mediji pišu o izlaganju Miloša Vučevića i novoj vladi Srbije
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Mogućnost zajedničke interpretacije sukoba i izvlačenje pouka, značaj postjugoslovenskog iskustva u suočavanju sa ratovima i zločinima, važnost politike sećanja kao sredstva političke legitimacije, ideologizacija i instrumentalizacija kulture u međunacionalnom sukobu, te kako očuvati i učiniti boljim nesavršeni postjugoslovenski mir, bile su teme međunarodne naučne konferencije "Interpretacije jugoslovenskih sukoba i njihove posledice: između suštinskog neslaganja i dijaloga"
Dve decenije nakon ratova u Hrvatskoj i BiH, i više od decenije nakon sukoba na KiM i u Makedoniji, proces pomirenja na Zapadnom Balkanu postigao je veoma skromne rezultate, što je posebno očigledno u stalnim borbama suštinski različitim interpretacijama jugoslovenskih sukoba i potpuno suprotstavljenim stavovima o njihovim uzrocima odgovornosti i krivici njihovih aktera. Ovi sukobi zapravo i nisu okončani u periodu između 1995. i 2001. godine, već se tada završila samo njihova nasilna faza. Kontradiktornosti, koje su sukobe izazvale, uglavnom su i dalje prisutne, pa čak i ojačane „borbama narativa“. Zbog takve situacije organizovana je međunarodna konferencija „Interpretacije jugoslovenskih sukoba i njihove posledice: između suštinskog neslaganja i dijaloga“, 13. i 14. novembra na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Organizatori ove konferencije bili su Forum ZFD, Centar za studije mira FPN-a i Nansen dijalog centra Srbije.
Konferenciju je otvorio prodekan za kvalitet, samoevaluaciju i naučnoistraživačku delatnost FPN-a prof. dr Dejan Milenković, ukazavši da je ovo jedan od većih naučnih skupova organizovanih u poslednjih nekoliko godina. „O značaju ove konferencije svedoči impozantan broj učesnika iz desetak različitih gradova Evrope i regiona. Ovo je jedinstvena prilika da se zajednički okupimo, neke stvari naučno obradimo i krenemo napred kroz dijalog. Bez prošlosti i sadašnjosti nema budućnosti“, rekao je Milenković. On je istakao važnost učestvovanja nevladinih organizacija u ovom projektu i naglasio da je suočavanje sa prošlošću ključno pitanje za naš region.
Jedan od povoda za ovu konferenciju bio je i obeležavanje dvadesetogodišnjice Dejtonskog sporazuma kojim je BiH podeljena na dva dela, muslimansko-hrvatsku federaciju i Republiku Srpsku. Ovaj sporazum zvanično je potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine, u njegovom donošenju su učestvovali predsednik Srbije Slobodan Milošević, predsednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsednik Hrvatske Franjo Tuđman, američki posrednik Ričard Holbruk i general Vesli Klark. Na ovaj događaj nas je podsetila predsednica Programskog odbora Konferencije prof. dr Radmila Nakarada i dodala: „Cilj ove konferencije je da se uvećaju međunarodni prostor razumevanja i mogućnost sagledavanja, bez prekidanja dijaloga i traganja za onim što je zaboravljeno. Važno je da se međusobno slušamo, izložimo pitanja radi dublje spoznaje jugoslovenskog sukoba i pronalaženja puteva budućnosti.“
Sećanja na sukobe iz prošlosti predstavljaju veliki deo njihovog trenutnog rešavanja, stav je profesorke sa Univerziteta Goldsmit u Londonu dr Jasne Dragović-Soso, koja je održala i uvodno izlaganje. „Radi izgradnje mira i prevencije budućih konflikata potrebno je da se pomirimo sa problemima iz prošlosti. Između konsolidovanih demokratija i događaja iz prošlosti postoji uzročno-posledična veza. Zbog toga se takvi politički sistemi uspešno suočavaju sa prošlošću“, rekla je Dragović-Soso.
Ova konferencija okupila je na jednom mestu naučne radnike iz Beograda, Sarajeva, Banja Luke, Mostara, Zagreba, Rijeke, Dubrovnika, Prištine, Sofije, Graca, Londona i Dablina. Neki od njihovih zaključaka su da je kultura sećanja veoma važna za mir na ovim prostorima, da je interpretacija sukoba i dalje potrebna i da postoji politička i druga zloupotreba ovih dešavanja i danas. Zbog svega toga treba više promovisati nenasilno rešavanje sukoba i predstaviti primere transformacije sukoba u kontekstu lokalnih zajednica u regionu.
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve