Zoran Janković, gradonačelnik Ljubljane, u obraćanju prisutnim zvanicama na proslavi četvrt veka "Delta holdinga" rekao je nešto značajnije od onoga kako ga Siniša Mali interpretira. Janković je suštinski ponudio Miškoviću da poslovno sedište preseli u Ljubljanu i da je tu dobrodošao
Serđo Balbinot, predsednik IO Generali grupe, kazao je da je Delta holding moderni konglomerat koji najbolje promoviše srpsko preduzetništvo u svetu. Da je kojim slučajem na mestu osnivača, tvrdi Balbinot, bio bi veoma ponosan. Među gostima su bili i drugi poslovni partneri iz svetskih kompanija, političari, direktori vodećih banaka, privrednici, ekonomisti, glavni urednici većine medijskih kuća i ambasadori Nemačke i Rusije. Za slavljeničkim stolom sedeli su Mirko Cvetković, Dragan Đilas, Milorad Dodik… i gradonačelnici Ljubljane i Podgorice.
Ali, ovo je iz izveštaja s proslave „dana preduzeća“ od pre pet godina.
Krajem prošle nedelje Delta holding je proslavio četvrt veka od postojanja, i kao kad je slavio 20 godina postojanja, tu su bili neki od pomenutih.
Primećen je Mirko Cvetković, onda premijer srpske vlade, bio je i Dragan Đilas, onda gradonačelnik Beograda, ali nisu sedeli za počasnim stolom. Nisu ni oni ono što su bili pre pet godina.
Bilo je direktora banaka, ali ne koliko ih je bilo pre pet godina, glavni urednici su mogli biti prebrojani na prste jedne ruke, vidno je bilo odsustvo čelnika i članova Poslovnog kluba „Privrednik“. Utoliko je više bilo primećeno prisustvo Vuka Hamovića i Zorana Drakulića, gotovo disidenata sa srpske privredne i javne scene.
Činjenica je, međutim, da je Siniša Mali, gradonačelnik Beograda, prisustvovao obeležavanju četvrt veka postojanja kompanije Delta holding i da je tokom ručka za 500 zvanica zauzimao „počasno mesto, desno od Miroslava Miškovića“. To je izazvalo u delu javnosti, kao što se i moglo očekivati, razne komentare i spekulacije.
Ali, analitičarima ovog događaja promakla je jedna vrlo očigledna činjenica: levo od Miškovića sedeo je Zoran Janković, gradonačelnik Ljubljane. Oni su činili „triling“ u vrhu stola, istina okruglog, a protokolarna poruka jasno je poslata: Beograd i Ljubljana dva su poprišta Miškovićevih investicija.
S jednom velikom razlikom: projekt u Ljubljani, izgradnja hotela Interkontinental, oberučke je prihvaćen u glavnom gradu Slovenije, dok s Beogradom ide, blago rečeno – traljavo.
Hotel u Ljubljani vredi oko 40 miliona evra i najveća je srpska investicija u neku od zemalja Evropske unije, a u Beogradu je investicioni plan čak 250 miliona evra, što bi moglo da zaposli oko osam hiljada ljudi, ali se gomilaju proceduralni razlozi da nijedan od četiri projekta nije ni započet.
To je više para u znatno bržem roku (pominje se period od dve godine) od onih arapskih za „Beograd na vodi“ i samo bi neodgovorna vlast terala politički inat u trenutku kad je svaka investicija dobrodošla.
Radi se o izgradnji tržnog centra na Autokomandi, hotela Interkontinental u Novom Beogradu i poslovnog tornja tik do hotela, kao i izgradnji nove poslovne zgrade Holdinga na placu između hotela Kraun plaza i Geneksovih apartmana gde je Mišković iselio sedište firme nakon prodaje stare zgrade Banci Inteza.
Ne sumnjam, kao što sam već pisao, da je Siniša Mali obavestio Aleksandra Vučića o pozivu da ruča s Miškovićem, a premijer je, očigledno, postupio racionalno: pustio je Malog da dođe na proslavu, procenivši odnos između eventualne koristi i nekakve predizborne političke štete. Upućeni govore da ovo nije prvi susret njih dvojice, Miškovića i gradonačelnika, ali je po prvi put taj susret učinjenim – javnim.
Pare su pare, a politika je politika.
Kad je ta ista Kraun plaza, u kojoj je održana proslava od pre neki dan, otvarana pre oko dve godine, bilo je primetno upadljivo odsustvo bilo kog iz lanca srpskih političara, pa i Siniše Malog, mada je to te godine, a tako je i do sada, renoviranje starog Kontinentala bilo najveća investicija u Beogradu, i to sa američkim partnerom, pa je Majkl Kirbi, tadašnji ambasador SAD, s gotovo kompletnim štabom ambasade, bio za počasnim stolom, dok naših nije bilo nigde.
Na otvaranju gradilišta u centru Ljubljane nije se pojavio Miroslav Mišković iz opravdanog razloga – nema pasoš – ali ni ljudi iz srpske ambasade u glavnom gradu Slovenije, pa pojava Siniše Malog na prošlonedeljnoj proslavi kao da pokazuje da popušta politička ostrašćenost u „slučaju Miroslava Miškovića“, što je racionalniji pristup od napada i bojkota.
BROJNE ZVANICE: Mitropolit Amfilohije
Ne znači to da će Vučić uoči izbora da ispusti iz ruku tako „krupnu ribu“, ali mu se ne čini pametnim ni da ispusti tako krupan investicioni paket od 250 miliona evra.
Uostalom, uvek može da kaže da je pravosuđe samostalno i da se ne meša u njegov rad. Pa kakav god ishod da bude.
Prve reakcije na ovu vest bile su banalne. Jedna od ishitrenih glasi: „Čudi da je Siniša Mali, gradonačelnik Beograda, bio na proslavi rođendana Miškovićeve firme dok njegov šef Aleksandar Vučić već mesecima tvrdi da Mišković finansira određene medije kako bi srušio njegovu vladu. Štaviše, Mali je sedeo odmah pored Miškovića, što ukazuje na to da ga Mišković izuzetno ceni. Mali je sedeo s Miškovićeve desne strane.
Podsetimo da je Siniša Mali ranije tvrdio da Mišković pokušava da sruši projekat ‘Beograd na vodi’.
Da li je razlog što, ako se desi ‘Beograd na vodi’, Mišković neće napraviti svoju Luku Beograd, neće zaraditi desetine miliona evra, već će korist imati građani? Da li je problem što će neki Vučić ili Mali realizovati projekat, a ne DS i Mišković, rekao je Mali sredinom 2015. godine.“
Zvanični mediji, međutim, očigledno u nedostatku direktive, uzdržavali su se od procene značaja ove vesti sve dok sam Siniša Mali nije izjavio:
„Odlazak na tu proslavu Delta holdinga je bio moja obaveza kao gradonačelnika. Na toj proslavi je bio i gradonačelnik Ljubljane. On je jasno rekao da ako Delta ne bude investirala u Beogradu, da će investirati u Sloveniji i da će im mnogo brže i efikasnije davati građevinske dozvole.“
On je rekao da to ne može da dozvoli i da se već godinu i po dana bori za svako radno mesto i svaku investiciju.
„Radi se o investicijama u Beograd od 250 miliona evra u naredne dve godine, radi se o 8000 novih radnih mesta. Ja hoću da se izborim da ta radna mesta ostanu u Beogradu“, naveo je Mali.
Zoran Janković, gradonačelnik Ljubljane, u obraćanju prisutnim zvanicama rekao je, međutim, nešto više i značajnije od onoga kako ga Siniša Mali interpretira. Janković je suštinski ponudio Miškoviću da poslovno sedište, ako to želi, preseli u Ljubljanu i da je tu dobrodošao.
Ova vrsta poziva dobija na težini ako se zna da je ta kompanija najveći pojedinačni investitor u Srbiji i da je do sada ukupno investirala 2,4 milijarde evra. Delta je državi na ime poreza u poslednjih 10 godina uplatila više od dve milijarde evra.
Od prodaje naših kompanija, naglasio je Mišković u obraćanju zvanicama, ostvarili smo prihod od 1,8 milijardi evra.
„Delta je 2009. postala najveća kompanija u Srbiji i u BDP-u učestvovali smo sa skoro 10 odsto, a od tih prihoda 80 odsto je od kompanija koje je Delta sama stvorila i razvila.“
Pred predaju ovog teksta u štampu, potvrđena je vest koja već mesecima kola poslovnim krugovima u Srbiji i o kojoj je srpska aktuelna vlast bila obaveštena. Neki će i u tome da traže razlog prisustva Siniše Malog ručku kod Miroslava Miškovića i naprasne zainteresovanosti za poslove ove firme.
Kompanija Delta holding prodala je, naime, dva velika šoping centra „Delta siti“ u Beogradu i Podgorici za 202,8 miliona evra. Novi većinski vlasnik tržnih centara je Hiprop investment – najveći afrički fond specijalizovan za ulaganja u ovakve objekte. Kupovina je, kako se navodi u saopštenju kompanije, podeljena između kompanije, koja je postala vlasnik 60 odsto udela u oba tržna centra, dok je ostatak od 40 odsto kupila kompanija Homestead, povezana sa Luisom Norvalom, koji je jedan od direktora kompanije Hiprop.
Novac dobijen od ove transakcije biće uložen u velike građevinske projekte koje je prošle nedelje najavio Miroslav Mišković prilikom obeležavanja 25 godina kompanije.
Kako je navedeno na zvaničnom sajtu ovog investicionog fonda, od ukupne transakcije za „Delta siti Beograd“ izdvojeno je 127,8 miliona evra. Od te sume 112 miliona je isplaćeno Delti, a sa ostatkom para podmiren je tekući kredit. „Delta Siti Podgorica“ je plaćen 75 miliona evra. Delti je pripalo 60,1 milion evra, a ostatak od 14,8 miliona dato je za isplatu kredita. Vlasništvo u oba tržna centra držaće novoformirana kompanija Histed sa sedištem u Velikoj Britaniji. U narednih godinu dana u njihovo ime taj posao će obavljati Delta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbi će morati da odgovore na pitanje na koje su morali i Mađari – da li prihvataju da su ono što jesu, ni manje ni više… To u intervjuu za novi dvobroj „Vremena“ kaže istoričar Stefano Botoni koji poredi političku situaciju u Srbiji i Mađarskoj
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Šatre sa džigera-muzikom, prasetinom i alkoholisanjem pojavljivale su se u nekom obliku tokom cele radikalsko-naprednjačke karijere, a u ovoj predizbornoj kampanji, bar se tako sada čini, postaju njen najvažniji element. Nije sramota biti siromašan i neobrazovan, glavna je poruka te kampanje. Kada pevaju i plešu pod šatrama, naprednjaci poručuju da su i oni slični raji. Imaju nešto malo više para, ali mani to. A oni drugi – studenti, obrazovani i ostali – bogata su đubrad koja čita nekakve opasne knjige, sluša narkomansku muziku i hoće da se dokopa vlasti kako bi raji oduzeli sve što ima. Kako bi se reklo – nismo imali ništa, a onda su došli okupatori i uzeli nam sve
Cela Srbija je išarana parolama da su studenti ustaše (vidi slike) ili da je to rektor beogradskog univerziteta Vladan Đokić. Funkcioneri vlasti rutinski koriste ovu reč, čak i najviši, poput gradonačelnika Niša ili brojnih odbornika SNS-a širom Srbije. Kako je režim slabio i sve više ulazio u poziciju ranjene zveri sabijene u ćošak, tako su se i planovi pretvarali u stihiju. Radikalski jurišnici, inače ne baš poznati po inteligenciji i obrazovanju, preuzeli su inicijativu, delom iz straha za sopstvene pozicije, delom iz želje da se umile gazdi
Stoji činjenica da je, u celini gledano, protivnika ove vlasti u Srbiji nesumnjivo više od podržavalaca. I to čak za nekih desetak procenata. Uostalom, nezavisno od ovih stranačkih rejtinga, pogledajte na primer, rezultate odgovora na pitanje o Ekspu
“Nova vlast u Budimpešti je izuzetno besna na političke elite mađarske manjine u susednim zemljama. Poruka upućena Ištvanu Pastoru i Kelemenu Hunoru u Rumuniji bila je jasna: ‘Sada ćete da ućutite i slušate naređenja. Neće vam biti prijatno. Dobićete znatno manje novca pod neuporedivo oštrijim uslovima, jer ste od prvog minuta bili lojalni, entuzijastični saučesnici Orbana i ko zna kojih sve lokalnih diktatora u regionu.’… U današnjim okvirima, glas mađarske dijaspore u Berlinu će za Budimpeštu verovatno nositi veću političku težinu od glasa Mađara u Subotici. To jeste politički škakljivo, ali to je ideja nacionalnog identiteta konačno usidrena u 21. vek – svesno odvojena od toksične prošlosti koja nam je trovala društvo decenijama”
Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?
Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.