img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Forum »Jedan pojas – jedan put« u Pekingu

Novi put svile

17. мај 2017, 20:02 Uroš Mitrović
fotografije: tanjug
Copied

U glavnom gradu NR Kine održan je do sada najveći međunarodni skup posvećen tešnjoj saradnji Evrope i Azije u okviru kineskog strateškog megaprojekta "Jedan pojas – jedan put". Dok predsednik SAD Donald Tramp najavljuje preispitivanje svih američkih ugovora o slobodnoj trgovini, Kina pokušava da se predstavi kao novi motor globalne privrede. Ne bez kritika i podozrenja Zapada

„Kineski car“, piše Henri Kisindžer u svojoj najnovijoj knjizi Svetski poredak, „zamišljen je kao otelotvorenje superiornosti kineske civilizacije koja nadahnjuje druge narode da dođu i dožive preobražaj.“ Ovaj kratak citat „patrijarha američke diplomatije“ – kako mnogi nazivaju vremešnog, ali i dalje uticajnog američkog političara – mogao bi da bude lajtmotiv koji bi opisao suštinu dvodnevnog globalnog foruma „Pojas i put za međunarodnu saradnju“, održanog u Pekingu 14. i 15. maja ove godine.

Ambiciozno zamišljen skup na najvišem nivou okupio 29 predsednika država i vlada i predstavnike iz preko 100 zemalja i 70 međunarodnih organizacija. Raspravljalo se o velikim potencijalima saradnje između Istoka i Zapada, odnosno zajedničkoj izgradnji i modernizaciji drevnog Puta svile, kolokvijalno nazvanom „Novi put svile“. Tu se misli na plan izgradnje novih trgovinskih koridora širom sveta, mreže puteva i brzih pruga koje bi povezivale evroazijski region, pomorskih luka u Evropi, Aziji i Africi uz potencijalni dogovor o slobodnoj trgovini između zemalja koje se nalaze na ovoj trasi.

Forumu su prisustvovali i predsednici Rusije i Turske Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan, zatim šefovi vlada Španije, Mađarske, Italije i Grčke, Marijano Rahoj, Viktor Orban, Paolo Đentiloni i Aleksis Cipras, a u Pekingu je bio i premijer i novoizabrani predsednik Srbije Aleksandar Vučić. U kineskoj prestonici boravili su i generalni sekretar UN Antonio Gutereš, direktorka MMF-a Kristin Lagard, kao i predsednik Svetske banke Džim Jong Kim. Srbija, koja sa NR Kinom ima uspostavljeno sveobuhvatno strateško partnerstvo, potpisala je na Forumu „Jedan pojas – jedan put“ brojne ugovore sa kineskom stranom (vidi okvir).

U pozdravnom govoru kineski predsednik Si Đinping, koji je 2013. godine pokrenuo ovaj strateški megaprojekat koji ima za cilj da unapredi infrastrukturu i odnose zemalja čak tri kontinenta, objasnio je vodeće principe ove inicijative, uporedivši pritom vrednosti drevnog i novog Puta svile. „Na drevnom Putu svile, ustanovljenom pre više od hiljadu godina“, istakao je Si, „akumulisan je duh ovog puta u čijem su jezgru mirna saradnja, otvorenost, sveobuhvatnost, uključenost, uzajamno učenje, uravnoteženost i uzajamna korist“.

Kineski šef države istakao je da njegova vlada „ne želi da nametne svoju volju drugima“ i pozvao je na ekonomsku integraciju i saradnju država u sferi ekonomije i privrede, borbe protiv siromaštva i terorizma, kulture, pa sve do finansijske regulative i bezbednosti. Si Đinping je u svom govoru rekao da ova inicijativa „nije novo mešanje karata“, pri kojem nisu uzeti u obzir razvojni programi drugih zemalja, već je u pitanju „ostvarenje strateške međupovezanosti“ i komplementarnosti različitih zemalja.

Možda i najznačajniji gost iz inostranstva, ruski predsednik Vladimir Putin, rekao je da njegova zemlja podržava projekat „Jedan pojas – jedan put“ i da će aktivno učestvovati u njegovom sprovođenju. Govoreći na okruglom stolu u velelepnom konferencijskom centru na jezeru Jenći pored Pekinga, Putin je rekao da je oko 50 zemalja širom Evrope, Azije i Latinske Amerike pokazalo interesovanje za saradnju sa Evroazijskom ekonomskom unijom (EEU) koju predvodi Rusija. Putin је podsetio i da se radi na projektu tzv. „Velike Evroazije“, koji podrazumeva multilateralnu saradnju sa zemljama EEU, Šangajskom organizacijom za saradnju i Asocijacijom zemalja jugoistočne Azije (ASEAN). Svi ovi kombinovani procesi integracija komplementarni su i sa kineskim projektom „Pojas i put“.

Kuriozitet je da je ruski lider stigao čak i da svira klavir u rezidenciji kineskog predsednika Si Đinpinga uoči sastanka s njim, a snimak je postao pravi hit na društvenim mrežama.

UMESTO KORPORACIJE – DRŽAVA: Analitičari ocenjuju da je ovaj međunarodni forum jedan u nizu skupova visokih zvaničnika iz sveta organizovanih u prethodnih nekoliko godina u Kini, a kojima se dodatno ističe sve snažniji uticaj kineskog šefa države na globalna dešavanja. Narodna Republika Kina organizovala je u prethodnom periodu međunarodnu konferenciju Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) u Pekingu, kao i samit Grupe 20 privredno najrazvijenijih zemalja sveta (G20) u Hangdžou. Moglo bi se reći da je ozbiljnost projekta „Jedan pojas – jedan put“ bez presedana u savremenom svetu i pokazuje da Kina, kao retko koja zemlja danas, ima dugoročnu i promišljenu viziju kako sopstvenog tako i ukupnog svetskog progresa. Ako su prethodne decenije pripadale modelu liberalnog kapitalizma, u kome su glavnu reč vodile moćne multinacionalne korporacije, kineski globalni projekat „Pojas i put“ na neki način ponovo vraća državu kao vodeći subjekat ekonomskog razvoja.

Sumirajući dosadašnje rezultate inicijative „Jedan pojas – jedan put“, Kineski Radio Internacional (CRI) naveo je podatak da je od 2014. do 2016. godine „trgovinska razmena između Kine i povezanih zemalja iznosila 2000 milijardi juana (290 milijardi dolara)“, a da su u istom periodu kineska preduzeća u zemlje duž „Pojasa i puta“ uložila više od 50 milijardi američkih dolara.

U analizi onlajn portala CRI takođe se navodi da je ukupna vrednost ugovorenih projekata u ovim zemljama iznosila 304,9 milijardi dolara, a da su „kineska preduzeća u 20 zemalja duž ‘Pojasa i puta’ izgradila 56 privrednih i trgovinskih zona“.

Kineska inicijativa, međutim, nema samo privredni i ekonomski značaj. Vizija projekta „Jedan pojas – jedan put“, koji obuhvata više od četiri milijarde ljudi, nudi predloge koji bi mogli da izmene i čitavu geopolitičku situaciju u svetu.

Srbija dobila vetar u leđa

MEĐU PRIJATELJIMA: A. Vučić, Viktor Orban, Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko

Državnu delegaciju Srbije u poseti najmnogoljudnijoj zemlji sveta predvodio je premijer Aleksandar Vučić, a osim bilateralnih sastanaka sa velikim brojem stranih državnika i privrednika, predsednik Vlade je u Pekingu prisustvovao potpisivanju brojnih sporazuma i memoranduma između srpske i kineske strane. Izgradnja moderne pruge Beograd–Budimpešta spada u najvažnije infrastrukturne projekte, a predsednik Kine Si Đinping u svom izlaganju označio ga je kao prioritetan zadatak za inicijativu „Jedan pojas – jedan put“.

Sa kineskom kompanijom CBRC potpisan je memorandum o saradnji za izgradnju auto-puta preko Čačka do granice sa Crnom Gorom, kao i o izgradnji Fruškogorskog koridora, odnosno auto-puta Ruma–Novi Sad, uz tunel kroz Frušku goru.

U Pekingu je potpisan i sporazum o strateškom partnerstvu sa kompanijom „Huavej“ za razvoj informacione infrastrukture u obrazovnim institucijama. Takođe, potpisan je sporazum o izgradnji novog industrijskog parka u Beogradu, koji će se nalaziti pored Pupinovog mosta.

Uoči puta u Kinu potpredsednica Vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović navela je da je ukupna vrednost ovih projekata 3,2 milijarde evra.

Na okruglom stolu lidera u Pekingu, Aleksandar Vučić je predložio da se sledeći Forum inicijative „Jedan pojas – jedan put“ održi u Srbiji. „Znam da ovo nije skromno s moje strane, ali dobrodošli ste u Srbiju“, rekao je srpski premijer.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Iranski verski vođe i drugi ožalošćeni odaju počast pred kovčezima ubijenog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i članova njegove porodice tokom ceremonije opela uoči višednevne sahrane u Velikoj džamiji Imama Homeinija u Mosali u Teheranu

Iran

03.јул 2026. Šabnam fon Hajn (DW)

Sahrana Alija Hamneija kao proslava pobede Islamske republike

Teheran koristi pogreb Alija Hamneija i članova njegove porodice da proširi svoj poljuljani uticaj u regionu i svetu. Ceremonija će trajati šest dana, a najavljene su delegacije iz blizu stotinu država

Ada Bojana

Ekologija

03.јул 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Pregrejan Jadran: Temperatura mora mestimično preko 28 stepeni

Temperature mora na hrvatskoj, crnogorskoj ili albanskoj obali ovog leta su za preko 5 stepeni više od proseka za ovo doba godine

Ali Hamnei

Iran

03.јул 2026. B. B.

Iran očekuje dvadeset miliona ljudi na sahrani ajatolaha Hamneija

Tokom ceremonije žalosti i sahrane ajatolaha Alija Hamneija u Iranu su pojačane mere bezbednosti. Razlozi su ekstremne vrućine, ali i prvo pojavljivanje u javnosti novog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija

Ruski vojnici

Rat u Ulkrajini

02.јул 2026. A.I.

Oko 450.000 poginulih i milion ranjenih Rusa od početka Putinove „specijalne operacije“

Četiri godine od početka ruske agresije na Ukrajinu oko dva miliona vojnika na obe strane je poginulo ili ranjeno, podaci su Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sedištem u Vašingtonu

Dan pobede, Moskva, Putin

Rat u Ukrajini

02.јул 2026. Kristijan Tal (DW)

Rusija na udaru ukrajinskih dronova: Koliko je manjak goriva uzdrmao Putina?

Rusija zbog štete koju prave ukrajinski dronovi mora da uvozi gorivo. Pitanje je koliko će to primorati Vladimira Putina da prihvati pregovore o prestanku rata

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure