Osamdeset hiljada Marokanaca nahrupilo je u špansku eksklavu Seutu krajem jula što je izazvalo ogroman potres u Evropskoj uniji. Izgleda da je sve to bilo unapred poznato
Španska obaveštajna služba CNI upozorila je nadležne organe u Seuti dan pre masovnog dolaska migranata krajem jula na mogući „kopneni i morski napad“ na špansku eksklavu u severnoj Africi.
To proizlazi iz poverljivih dokumenata koje je vlada premijera Pedra Sančeza u Madridu objavila ove nedelje, piše Dojče vele.
Prema tim dokumentima, CNI je 29. jula obavestila predstavništvo vlade u Seuti i jedinicu Civilne garde o pozivima na društvenim mrežama da se narednog dana pređe granica. Dve grupe na društvenim mrežama, na koje se upozorenje odnosilo, imale su ukupno oko 180.000 pratilaca.
U posebnoj informaciji obaveštajne službe govorilo se i o planiranim pokušajima da se u Seutu stigne plivanjem preko mora i prelaskom granične ograde. Prema sada objavljenim dokumentima, o tome su bile obaveštene i marokanske vlasti.
Hiljade migranata i dalje u Seuti
Prema podacima španske vlade, 30. i 31. jula iz Maroka je u Seutu stiglo do 80.000 migranata. Većina ih se kasnije vratila u Maroko, ali se hiljade ljudi i dalje nalaze u španskoj eksklavi.
Vlada je objavila oko 40 dokumenata nastalih između 1. jula i 1. avgusta. Sančez time, prema sopstvenim rečima, želi da pokaže da vlada nije bila upozorena na razmere migrantskog talasa.
Prema navodima vlade, pozivi na društvenim mrežama jesu bili poznati, ali „ni na koji način nisu ukazivali na razmere, način ili verovatnoću onoga što se potom dogodilo i nisu mogli tako da se tumače“.
Premijer Pedro Sančez izjavio je da „na osnovu tada dostupnih informacija niko nije mogao da predvidi migrantsku krizu“ koja se dogodila 30. i 31. jula. „To nije učinio nijedan nadležni organ, ni u Španiji ni u EU“, napisao je Sančez na mreži Iks.
Kakvu je ulogu imao Maroko?
Sančez je istovremeno naglasio da nije video nijedan dokument koji pruža „čvrste dokaze da je Maroko planirao ili izazvao incident“.
Sumnje u ulogu Rabata dodatno su pojačane nakon što je prošle nedelje procurio jedan policijski izveštaj. U njemu se ukazuje na „popustljivost“ marokanskih bezbednosnih snaga tokom migrantske krize. Navodno nisu učinile ozbiljan pokušaj da „smanje, rasteraju ili udalje masu ljudi iz pogranične zone“.
Posle događaja pojavile su se spekulacije da je Maroko možda namerno propustio migrante, između ostalog i zbog Sančezove posete Alžiru tokom jula.
Maroko i Alžir već decenijama vode spor oko Zapadne Sahare. Španija je 2022. odustala od dugogodišnje neutralnosti i podržala marokanski stav po tom pitanju.
Neki analitičari smatraju da je nedavna Sančezova poseta Alžiru mogla da izazove nezadovoljstvo u Rabatu.
Opozicija optužuje vladu
Španska opozicija sada optužuje vladu da nije reagovala uprkos upozorenjima. Istovremeno je kritikuje zbog toga što, po njihovom mišljenju, unapred oslobađa Maroko odgovornosti.
„Vlada je znala sve o onome što se događalo“, izjavila je Ester Munjos iz konzervativne Narodne stranke (PP).
Optužila je Sančezovu vladu da je raspolagala potrebnim informacijama: „Ona snosi direktnu odgovornost za navalu migranata u Ceutu“, rekla je.
Vlada se suočava sa snažnim pritiskom, ne samo opozicije, već i dela javnosti. Tako su 2. septembra, na Dan Seute, širom Španije održani masovni protesti u znak podrške toj eksklavi i protiv vladine migracione politike. Prema podacima centralnih vlasti, samo u Madridu okupilo se oko 50.000 ljudi.
EU odobrila pomoć od 114,7 miliona evra
Evropska unija je ove srede (9. septembar) odobrila Španiji hitnu pomoć u iznosu od 114,7 miliona evra.
Evropska komisija saopštila je da će sredstva biti iskorišćena za jačanje kontrole granice, vraćanje ilegalnih migranata i proširenje prihvatnih kapaciteta u Seuti. Pored toga, Fronteks, Europol i Agencija EU za azil trebalo bi intenzivnije da pomažu lokalnim vlastima.
Španski ministar spoljnih poslova Hose Manuel Albares pozdravio je odluku Brisela, ali je istakao da ona može da predstavlja samo prvi korak.
„Ne postoji ništa što bi moglo da se uporedi sa izazovima na granici sa Afrikom i migracionim pritiskom koji odatle proizlazi“, rekao je Albares.
On je upozorio da će zbog velikih razlika u prihodima i obrazovanju između Afrike i Evrope migracioni pritisak ostati veoma visok i u budućnosti.
Slično je ranije poručio i predsednik Seute, Huan Hesus Vivas. Pozvao je Evropsku uniju da pomogne enklavi u suočavanju sa krizom.
„Seuta je trenutno ekspres-lonac koji može da eksplodira u svakom trenutku“, rekao je Vivas. „Na ivici smo nervnog sloma.“
On je zatražio bolje obezbeđenje granice, ulaganja u infrastrukturu i dodatnu finansijsku pomoć kako bi se prevazišla, kako je rekao, „humanitarna katastrofa“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednica Evropske komisije je u poseti Prištini kazala da ništa ne može da prepiše istoriju Kosova, naglašavajući da se presude u Hagu odnose na individualnu odgovornost
Krista Pajk, osuđena na smrt zbog ubistva 19-godišnje Kolin Slemer, ostala je živa nakon što su joj u zatvoru u Tenesiju date dve doze leka predviđenog za smrtonosnu injekciju. Nakon neuspešnog pokušaja izvršenja kazne prebačena je u bolnicu, a njeno stanje zasad nije poznato
Kada je avion počeo naglo da gubi visinu putnici na letu iz Dubaija ka Tel Avivu, mahom Izraelci, mislili su da će da poginu. A onda se avion stabilizovao i oni su preuzeli stvari u svoje ruke
Iako mu popularnost nikada nije bila niža, uoči izbora Donald Tramp vezuje sudbinu svoje stranke za sebe. U njegovom svetu cene namirnica padaju, rast eksplodira, produktivnost vrtoglavo raste, investicije cvetaju, inflacija se stabilizuje, granice nikada nisu bile sigurnije, a rat sa Iranom već je dobijen nebrojeno mnogo puta
Avion kompanije Flydubai na letu iz Dubaija za Tel Aviv preusmeren je u Saudijsku Arabiju nakon incidenta u pilotskoj kabini. Prema izraelskom zvaničniku, piloti su se fizički sukobili, dok su izraelski mediji objavili navode da je jedan od njih napadnut nožem
Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“
Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?
Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.