Kada je prošle godine Kristijan pušten iz požarevačkog zatvora, kleo se da će ubuduće živeti mirnim životom i da više neće dolaziti u sukob sa zakonom. Sve do januara ove godine
U utorak 8. maja, pred Višim sudom u Beogradu, počelo je još jedno suđenje Aleksandru Kristijanu Goluboviću (41). Ovoga puta sa njim optuženičku klupu dele njegova majka Milanka Golubović (60), Safet Ibrović, zvani Sajo Pevač (38), i Mirsad Fujaljkić (28), obojica iz Novog Pazara, zatim Ferat Skenderovski (47), kao i Uroš Vuković (20) i Marko Poljak iz Beograda. Krivični postupak protiv maloletne A.K. (17) vodiće se odvojeno. Optuženi se terete da su krijumčarili heroin iz Novog Pazara za Beograd i preprodavali ga dalje.
DELA I NEDELA: Iako se za Kristijana često govorilo da je „pola života proveo u zatvoru“, pažljivi hroničari njegove ulične biografije sumnjaju u tačnost te procene i navode da je Kristijan Golubović po zatvorima ukupno proveo „oko 10 godina“. Rođen je 30. novembra 1969. godine. Sa 18 godina, 1987, sa majkom i sestrom vraća se u Jugoslaviju i živi u beogradskom naselju Braće Jerković. Ubrzo se sa obe noge našao u podzemlju. Godine 1989. zapodeo je tuču sa Slavkom Mijovićem, zvanim Mija Pijuk, ispred nekadašnje diskoteke „Luv“.
PONOVO PRED SUDIJOM: Kristijan Golubović
Krajem februara 1990, Golubović upada u diskoteku koja se nalazila u hotelu „Mažestik“, naređuje gostima da legnu na pod i nekoliko puta puca u tavanicu. S njim je tada bio i Dragan Nikolić zvani Gagi, koji je 10 godina kasnije bio umešan u Arkanovo ubistvo. Posle prepada u „Mažestiku“ Kristijan beži u Nemačku, ali ga tamo sačekuju gresi iz rane mladosti, zbog kojih je morao da provede tri godine u maloletničkom zatvoru u Diseldorfu. Kad je reč o podacima vezanim za dosijee maloletnika nemački zakoni su veoma rigorozni, tako da se o tome za koje je delo bio osuđen samo spekuliše, a najčešće se pominju krađe automobila i provalne krađe.
Posle odslužene kazne, Golubović je 1993. godine izručen Jugoslaviji zbog dela počinjenih ovde u periodu između 1988. i 1990. Jedno vreme je proveo u Centralnom zatvoru, ali je stigao i da učestvuje u snimanju dokumentarnog filma B92 Vidimo se u čitulji. Govorio je o tome kako je provodio vreme u zatvoru, kako je trenirao, radio sklekove i trbušnjake, kako je crtao, slikao i pisao, kako su mu u zatvoru (pretpostavlja se u Nemačkoj) slomili nos.
PUT U GRČKU: Nakon oko pet godina provedenih u Srbiji, Golubović 1998. odlazi u Grčku. U decembru 1999. sud u Solunu ga je osudio na četrnaest i po godina zatvora zbog krađe, preprodaje ukradenih automobila i oružane pljačke u tom gradu, koju je priznao. Tako je tokom procesa pred grčkim sudom njegova odbrana dostavila „dokumentaciju“ u kojoj se navodi „da je Oslobodilačka vojska Kosova njegovu glavu ucenila na milion maraka“, pa je od grčke države zatražio garancije za svoju bezbednost. Nakon toga, u sudnicu je dovođen u pratnji 20 naoružanih pripadnika specijalne jedinice grčke policije, dok su pripadnici grčke Službe bezbednosti prethodno obavljali kontradiverzionu kontrolu sudske zgrade i njene okoline.
U zatvoru, u atinskom predgrađu Koridalos, Golubović je proveo četiri godine i dva meseca, a zatim je – u aprilu 2003, tokom policijske akcije „Sablja“ – ponovo izručen Srbiji, gde mu je suđeno zbog navodnog pokušaja iznude 10.000 nemačkih maraka od vlasnika beogradskog slot kluba „Aleksandar“ Milorada Majkića.
PONOVO U DOMOVINI: Ni kasnije Golubović nije dangubio, pa je 12. decembra 2005. pred Specijalnim sudom u Beogradu osuđen na šest godina zatvora zbog pokušaja iznude 15.000 evra od bivšeg policajca iz Sremske Mitrovice Petra Žeravića i zbog toga što je od bračnog para Arsić iz Aranđelovca iznudio 3000 evra i određenu količinu nakita. Slučaj pokušaja iznude od Petra Žeravića do danas je ostao u sećanju Mitrovčana, koji pričaju da je Žeravić tada pred kućom zatekao mrtvački sanduk sa svojim imenom i prezimenom. Po žalbi, Kristijanu je presuda preinačena na četiri i po godine zatvora. Tokom služenja kazne, Golubović se 29. septembra 2006. godine u zatvoru oženio Suzanom Milojković. Prema novinskim napisima, mlada je toga dana u zatvor u Požarevcu stigla „u limuzini, praćena kolonom džipova“. Kristijan Golubović je tokom ovog boravka iza rešetaka napravio i svoj sajt, na kome se – osim izvoda iz njegove još neobjavljene knjige Ja – mogu videti čak i snimci načinjeni mobilnim telefonom u zatvoru u Požarevcu. Kada je prošle godine Kristijan pušten iz požarevačkog zatvora, kleo se da će ubuduće živeti mirnim životom i da više neće dolaziti u sukob sa zakonom. Sve do januara ove godine.
Tokom boravka u istražnom zatvoru, 1. februara ove godine mediji u Hrvatskoj su objavili da je Kristijan u Centralnom zatvoru pokušao samoubistvo vešanjem, navodno zato što ga je jako pogodilo to što je ovoga puta s njim iza rešetaka završila i njegova majka. Zanimljivo je i to da su beogradski mediji objavili da su „svi advokati koje je Kristijan pokušao da angažuje“ to odbili, uz obrazloženje „da nema para da ih plati“, pa sada i njega i njegovu majku zastupaju branioci po službenoj dužnosti, koje im je dodelio sud. Izvor blizak MUP-u Srbije kaže za „Vreme“ da „ovo ne treba uzimati previše ozbiljno i ne treba verovati da je Kristijan odjednom osiromašio, već da ga muči finansijska istraga po Zakonu o oduzimanju imovine stečene kriminalom, koja se protiv njega vodi sa ciljem da se utvrdi šta sve poseduje od nekretnina, računa u bankama i gotovine. Ovo je, čini se, Kristijanov način da istražitelje ubedi da nemaju šta da pronađu.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Rumunska partija pozvala je sve pripadnike nacionalne manjine, kao i celokupnu javnost, da prepoznaju važnost ovog trenutka i da na predstojećim parlamentarnim izborima svoj glas daju listi „Studentska lista - Studenti pobeduju"
Kolona koja je krenula od Rektorata stigla je do sedišta Republičke izborne komisije. Ispred ulaza, studenti su uz trubače zaigrali kolo. Neuobičajena atmosfera za predavanje izborne liste: bez usiljenosti, klasičnih političkih govora i naučenih stranačkih koreografija. Više je ličilo na spontano slavlje nego na početak zvanične izborne procedure. Kutije su zatim podigli predstavnici studenata sa svih univerziteta u Srbiji. Pored njih se nalazila maketa beogradskog Pobednika, koji je takođe držao kutiju sa potpisima. Potpisi više nisu izgledali kao mrtvo slovo na papiru. Ljudi koji su ih nosili govorili su da pred sobom nose nadu čitave Srbije
Odluka studentskog pokreta da svoju ogromnu društvenu energiju prevede u izbornu politiku trenutno je najvažniji politički eksperiment u Srbiji, ako ne i šire
Naši političari nisu profesionalni, već hronični političari. Hajde da im u Skupštini ponudimo obrazovni program. Možda zvuči detinjasto, ali ako ljudi sa ove liste pokažu zbog čega su tu i budu vodili računa o tome šta govore, nisam siguran da rijaliti može da pobedi
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu
Treba da budemo budni i spremni da branimo izbornu volju, ali masovna izlaznost i ubedljiva pobeda Studentske liste to će uraditi na najbolji način. Studenti imaju rešenja, čak i kada javnost o njima nije obaveštena – priroda izborne kampanje zahteva da se sve ne otkriva. Imaju scenario A, B I C za izborni dan i vreme posle njega; planiraju i – pošto su pametniji, oni ne popuštaju, već se organizuju. Nemam nikakvih sumnji u pobedu Studentske liste na ovim izborima
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.