Kada je prošle godine Kristijan pušten iz požarevačkog zatvora, kleo se da će ubuduće živeti mirnim životom i da više neće dolaziti u sukob sa zakonom. Sve do januara ove godine
U utorak 8. maja, pred Višim sudom u Beogradu, počelo je još jedno suđenje Aleksandru Kristijanu Goluboviću (41). Ovoga puta sa njim optuženičku klupu dele njegova majka Milanka Golubović (60), Safet Ibrović, zvani Sajo Pevač (38), i Mirsad Fujaljkić (28), obojica iz Novog Pazara, zatim Ferat Skenderovski (47), kao i Uroš Vuković (20) i Marko Poljak iz Beograda. Krivični postupak protiv maloletne A.K. (17) vodiće se odvojeno. Optuženi se terete da su krijumčarili heroin iz Novog Pazara za Beograd i preprodavali ga dalje.
DELA I NEDELA: Iako se za Kristijana često govorilo da je „pola života proveo u zatvoru“, pažljivi hroničari njegove ulične biografije sumnjaju u tačnost te procene i navode da je Kristijan Golubović po zatvorima ukupno proveo „oko 10 godina“. Rođen je 30. novembra 1969. godine. Sa 18 godina, 1987, sa majkom i sestrom vraća se u Jugoslaviju i živi u beogradskom naselju Braće Jerković. Ubrzo se sa obe noge našao u podzemlju. Godine 1989. zapodeo je tuču sa Slavkom Mijovićem, zvanim Mija Pijuk, ispred nekadašnje diskoteke „Luv“.
PONOVO PRED SUDIJOM: Kristijan Golubović
Krajem februara 1990, Golubović upada u diskoteku koja se nalazila u hotelu „Mažestik“, naređuje gostima da legnu na pod i nekoliko puta puca u tavanicu. S njim je tada bio i Dragan Nikolić zvani Gagi, koji je 10 godina kasnije bio umešan u Arkanovo ubistvo. Posle prepada u „Mažestiku“ Kristijan beži u Nemačku, ali ga tamo sačekuju gresi iz rane mladosti, zbog kojih je morao da provede tri godine u maloletničkom zatvoru u Diseldorfu. Kad je reč o podacima vezanim za dosijee maloletnika nemački zakoni su veoma rigorozni, tako da se o tome za koje je delo bio osuđen samo spekuliše, a najčešće se pominju krađe automobila i provalne krađe.
Posle odslužene kazne, Golubović je 1993. godine izručen Jugoslaviji zbog dela počinjenih ovde u periodu između 1988. i 1990. Jedno vreme je proveo u Centralnom zatvoru, ali je stigao i da učestvuje u snimanju dokumentarnog filma B92 Vidimo se u čitulji. Govorio je o tome kako je provodio vreme u zatvoru, kako je trenirao, radio sklekove i trbušnjake, kako je crtao, slikao i pisao, kako su mu u zatvoru (pretpostavlja se u Nemačkoj) slomili nos.
PUT U GRČKU: Nakon oko pet godina provedenih u Srbiji, Golubović 1998. odlazi u Grčku. U decembru 1999. sud u Solunu ga je osudio na četrnaest i po godina zatvora zbog krađe, preprodaje ukradenih automobila i oružane pljačke u tom gradu, koju je priznao. Tako je tokom procesa pred grčkim sudom njegova odbrana dostavila „dokumentaciju“ u kojoj se navodi „da je Oslobodilačka vojska Kosova njegovu glavu ucenila na milion maraka“, pa je od grčke države zatražio garancije za svoju bezbednost. Nakon toga, u sudnicu je dovođen u pratnji 20 naoružanih pripadnika specijalne jedinice grčke policije, dok su pripadnici grčke Službe bezbednosti prethodno obavljali kontradiverzionu kontrolu sudske zgrade i njene okoline.
U zatvoru, u atinskom predgrađu Koridalos, Golubović je proveo četiri godine i dva meseca, a zatim je – u aprilu 2003, tokom policijske akcije „Sablja“ – ponovo izručen Srbiji, gde mu je suđeno zbog navodnog pokušaja iznude 10.000 nemačkih maraka od vlasnika beogradskog slot kluba „Aleksandar“ Milorada Majkića.
PONOVO U DOMOVINI: Ni kasnije Golubović nije dangubio, pa je 12. decembra 2005. pred Specijalnim sudom u Beogradu osuđen na šest godina zatvora zbog pokušaja iznude 15.000 evra od bivšeg policajca iz Sremske Mitrovice Petra Žeravića i zbog toga što je od bračnog para Arsić iz Aranđelovca iznudio 3000 evra i određenu količinu nakita. Slučaj pokušaja iznude od Petra Žeravića do danas je ostao u sećanju Mitrovčana, koji pričaju da je Žeravić tada pred kućom zatekao mrtvački sanduk sa svojim imenom i prezimenom. Po žalbi, Kristijanu je presuda preinačena na četiri i po godine zatvora. Tokom služenja kazne, Golubović se 29. septembra 2006. godine u zatvoru oženio Suzanom Milojković. Prema novinskim napisima, mlada je toga dana u zatvor u Požarevcu stigla „u limuzini, praćena kolonom džipova“. Kristijan Golubović je tokom ovog boravka iza rešetaka napravio i svoj sajt, na kome se – osim izvoda iz njegove još neobjavljene knjige Ja – mogu videti čak i snimci načinjeni mobilnim telefonom u zatvoru u Požarevcu. Kada je prošle godine Kristijan pušten iz požarevačkog zatvora, kleo se da će ubuduće živeti mirnim životom i da više neće dolaziti u sukob sa zakonom. Sve do januara ove godine.
Tokom boravka u istražnom zatvoru, 1. februara ove godine mediji u Hrvatskoj su objavili da je Kristijan u Centralnom zatvoru pokušao samoubistvo vešanjem, navodno zato što ga je jako pogodilo to što je ovoga puta s njim iza rešetaka završila i njegova majka. Zanimljivo je i to da su beogradski mediji objavili da su „svi advokati koje je Kristijan pokušao da angažuje“ to odbili, uz obrazloženje „da nema para da ih plati“, pa sada i njega i njegovu majku zastupaju branioci po službenoj dužnosti, koje im je dodelio sud. Izvor blizak MUP-u Srbije kaže za „Vreme“ da „ovo ne treba uzimati previše ozbiljno i ne treba verovati da je Kristijan odjednom osiromašio, već da ga muči finansijska istraga po Zakonu o oduzimanju imovine stečene kriminalom, koja se protiv njega vodi sa ciljem da se utvrdi šta sve poseduje od nekretnina, računa u bankama i gotovine. Ovo je, čini se, Kristijanov način da istražitelje ubedi da nemaju šta da pronađu.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studenti su pobedili u 22 grada, a SNS u svega dva. Bivša vladajuća partija zadržala je pak ogromnu većinu na Kosovu i u zatvorima. Štaviše, u zatvorima (gde su osvojili 66 odsto) broj glasova im je porastao u odnosu na 2023. godinu. Pojedini cene da do sledećih izbora taj procenat može skočiti i do 90 odsto. Zatim, u Novom Pazaru, SL je osvojio 38,7 odsto glasova, čime je ostvario bolji rezultat od stranke Rasima Ljajića za 18 odsto, a od Aleksandra Vučića za 20 odsto, što je značajan pokazatelj toga da je, između mnogih drugih, prevazišla i etničke i lokalne podele, koje su mnogi političari namerno gajili
Istraživanja pokazuju da je prava noćna mora promeniti sistem vlasti koji se zasniva na kontroli celog društva, od pravosuđa, preko regulatornih tela i državnih preduzeća, sve do mreža subjekata koji upravljaju javnom imovinom, a nalaze se izvan neposredne kontrole vlade. Ne zaboravimo da je vučićizam prodro do kontrole javnih toaleta
Intervju: Spasoje Vulević, bivši komandant Specijalne antiterorističke jedinice
“Instrukcije komandanata bile su da se spreme za odbranu institucija po svaku cenu”, kaže za “Vreme” Spasoje Vulević, koji navodi da je u izbornoj noći bilo angažovano oko 4000 policajaca. Govori o tome kako je izbegnut sukob sa građanima, šta je preko policijske radio-veze čuo 15. marta i zašto je odbio da SAJ izvede na blokade. Upozorava da se ne sme ponoviti greška posle 5. oktobra i da bez ozbiljne lustracije nema reforme policije
Dok izborni pobednici ne preuzmu dizgine, odlazeći režim drži razne poluge moći i ima vremena da još krade i zametne tragove. Naprednjaci u deluziji čak tvrde da će biti obična opozicija. Ali, ništa od toga neće im proći glatko
Po Vučićevom dolasku na vlast otprilike pola Demokratske stranke prešlo je na mračnu stranu i mora im se priznati da su se, kao pravi konvertiti spremni da iskažu tvrdu lojalnost, naročito istakli. Evo Gorana Vesića, na primer. Ili onog ambasadora u Americi Dragana Šutanovca. O Nebojši doktoru Krstiću da i ne govorimo. Sada se, kao što vidimo, prvi preporučio – ni manje ni više – Milorad Dodik lično
Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.